Povežite se sa nama

Izdvojeno

UNIŠTAVANJE MORAČE U PRODUŽENOM TRAJANU: Parking umjesto betonjerke

Objavljeno prije

na

Kompanije koje su godinama vadile šljunak iz Morače, sada državne parcele koriste za parking na kome održavaju tešku mehanizaciju. Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa traži od Osnovnog suda da im se zabrani i ta mogućnost jer i dalje prave ekološku štetu na prostoru koji su nelegalnom eksploatacijom šljunka uništili

 

Državne parcele u Mahali na kojima se nelegalno krao šljunak i dalje nesmetano služe eksploatatorima kao parkinzi i platoi gdje održavaju mehanizaciju. Time se dodatno uništava ionako urnisani prostor uz rijeku Moraču, koji bi kao zone sanitarne zaštite trebalo da ima poseban režim zaštite.

Sve to se navodi u prvoj tužbi za ekološku štetu koju je prošle sedmice podnio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Tužba je pred Osnovnim sudom podnesena protiv eksplatoatora šljunka Beton Montenegro, izvršni direktor Predrag Kračković, Trans Petrol, izvršni direktor Slavko Kračković, i Montenegro Petrol, izvršni direktor Andreja Šuškavčević.

U tužbi se navodi da država ima pravo svojine na katastarskim parcelama KO Mahala koje su tri kompanije uzele u zakup 2004. i od tada ih degradiraju.

Podsjeća se na ugovor koji je 2014. zaključen sa Upravom za vode koji se odnosio na navodnu regulaciju toka rijeke Morače. „Tuženi su ugovor o regulaciji toka rijeke i ugovor o zakupu koristili suprotno cilju zbog kojeg su zaključeni, čime je nanijeta šteta životnoj sredini”.

U tužbi se portencira da niko od tuženih nije imao dozvolu za eksploataciju šljunka sa državnih parcela, niti dozvolu za rad postrojenja za preradu šljunka i proizvodnju betona.

Kako je sve bilo mimo pravila i koliko institucije nijesu radile svoj posao, govori i podatak iz tužbe da tamošnja postrojenja nikada nijesu imala građevinsku i upotrebnu dozvolu, kao ni dozvole od drugih nadležnih organa.  ,,Jedino što su posjedovali je Elaborat o procjeni iz 2014. godine, koji je uslovno važio dvije godine.”

,,Tuženi su radili svakodnevno, iako za to nijesu imali dozvole nadležnih organa, sa jedne strane nedozvoljeno koristili materijal, sa druge strane stvarali su ogromnu buku, prašinu i otpad radom postrojenja, zagađujući okolinu kršeći Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o odlaganju otpada, Zakon o vodama, Zakon o buci i dr, i sve to u zonama sanitarne zaštite, zbog čega su bile česte prijave mještana”, navodi se u tužbi.

Obrazlaže se i da je zemljište degradirano, kao i zagađeno ispuštanjem goriva i maziva u zemlju, površinske podzemne vode, kao i da se otpad iz Betonjerke slivao u rijeku, te da je cemant kao glavni sastojak betona veoma štetan za zemljište, vodu i vazduh.

Zaštitnik u tužbi navodi da je nesporno da je došlo do degradacije zemljišta na državnim katastarskim parcelama u Mahali, a da zagađenje zemljišta povlači i zagađenje podzemnih voda, usljed rada nelegalnog postrojenja za preradu i proizvodnju šljunka, eksplataciju pijeska i šljunka u dugom periodu.

Naglašava se da se parcele koje su u zoni sanitarne zaštite i dalje koriste za prolaz, parkiranje i održavanje mehanizacije. Zbog svega Zaštitnik traži određivanje privremene mjere radi sprečavanja nastanka daljih šteta.

Precizira se da prilikom održavanja mehanizacije nastaje otpad od tečnosti, potrošnih djelova i drugog, te da otpadne vode nastaju pranjem mehanizacije na tim parcelama i da njihovo izlivanje predstavlja dalju opasnost za prirodne procese. ,,Nema nimalo dvojbe o tome da tuženi i dalje degradira zemljište mehanizacijom, pa postoji opasnost od daljeg nastanka štete parkiranjem i održavanjem iste jer dolazi do oslobađanja štetnih materija i izduvnih gasova, i sabijanja tla”.

Zaštitnik je predložio sudu da donese rješenje kojim će zabraniti parkiranje, održavanje vozila i mehanizacije, kao i prolazak mehanizacije preko navedenih parcela.

,,Imajući u vidu da tuženi degradira državno zemljište, što je opštepoznata činjenica, da se i dalje degradira mehanizacijom i drugom opremom, radi o pravno čistoj situaciji i notornim činjenicama, te da svako odugovlačenje povećava ekološku štetu na strani države, predlažemo da sud što efikasnije sprovede postupak u ovoj stvari, da izvede predložene i druge dokaze i donese presudu kojom bi naložila tužene da sprovedu mjere vraćanja degradiranog zemljišta u prethodno (ekološko) stanje”, zaključuje se u tužbi koju potpisuje Marija Božović, zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.

 

Agencija utrdila štetu nakon godinu dana

U sporu Montenegro Petrola i države, osim Zaštitnika, ostale institucije su se pokazale dosta neažurne, iako se država tereti za milionske odštete od strane onih koji su na njenoj imovini napravili ekološku katastrofu i iz rijeka izvlačili stotine miliona eura.

Agencija za zaštitu životne sredine je dobila zahtjev Ekološke inspekcije da potvrde postupak utvrđivanja štete u životnoj sredini za Montenegro Petrol u decembru 2022.  Tek nakon godinu dana, protekle sedmice, Agencija donosi Privremeno rješenje kojim se utvrđuje šteta nastala na potezu od Botuna do Ponara koju je učinio Montenegro Petrol.

U rješenju se navodi da će se obrazovati stručni tim za utvrđivanja značaja pričinjene štete u životnoj sredini na parcelama u Mahali.

,,Operater je dužan (u slučaju potrebe u postupku utvrđivanja značaja štete, na zahtjev organa uprave) da o svom trošku sprovede sva potrebna mjerenja i ispitivanja i podatke dostavi Agenciji za zaštitu životne sredine”. Navodi se u Privremenom rješenju Agencije.

 

Montenegro Petrol i država

Uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara su srušeni nelegalni objekti za proizvodnju šljunka Montenegro petrola. Javno vidljivi početak borbe protiv građevinske mafije, ocijenio  je tada premijer Dritan Abazović i ocijenio da je  država konačno rješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka iz uništenog korita Morače.

Ovo je bila prva ozbiljnija akcija suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka koja je uslijedila nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Najavljeno je da tužioci istražuju i da li postoji krivična odgovornost u institucionalnom lancu komande za počinjenu ekološku katastrofu.

Montenegro Petrol, koga zastupa advokat Nikola Martinović, podnio je početkom maja Privrednom sudu tužbu protiv države Crne Gore, kojom traži naknadu štete u visini od četiri miliona eura. U tužbi Montenegropetrola tvrdi se da  za uništenje i rušenje njihovih postrojenja, država nije imala bilo kakav zakonit akt, te da o samom činu rušenja nijesu bili obavješteni.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo