Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija u nastavcima

Objavljeno prije

na

Tender za izgradnju brana na Morači neće biti zaključen 15. aprila kako je bilo planirano. Italijanske firme A2A i Enel zatražile su od Vlade Crne Gore još vremena da pripreme potrebnu dokumentaciju. I dobile su traženo. Tako će, prema odluci Vladine Komisije za ekonomsku politiku, na predlog Ministarstva ekonomije, tender biti produžen do 30. septembra. Za to vrijeme nevladin sektor – Forum 2010, MANS i Grin hom traže od premijera Igora Lukšića da poništi taj isti tender sa obrazloženjem da nije dokazano da će građani, ukoliko brane budu nikle na Morači, imati koristi.

PROFIT KONCESIONARU: ,,Ekonomski podaci, koji su prikazani u izvještaju konsultanta, pokazuju da je izgradnja HE na ivici isplativosti, čak i kada se isključe iz kalkulacije ekološki i socijalni troškovi. Pošto je projektom predviđeno da država finansira dobar dio troškova gradnje elektrana na Morači, a da će profit ostvarivati budući koncesionar, potvrdile su se kao opravdane sumnje javnosti da projekat donosi više štete, nego koristi Crnoj Gori”, ocijenili su predstavnici NVO sektora.

Italijani, tako makar tvrde, nisu još načisto šta da rade. Na proslavi povodom 35 godina izgradnje HE Piva Enriko Malerba, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, rekao je da bi italijanska kompanija A2A, strateški partner i suvlasnik Elektroprivrede, investirala u obnovljive izvore energije – ali njeni menadžeri još ne znaju kada i koliko.

Potvrdio je učešće A2A na tenderu za izgradnju elektrana na Morači, kao član konzorcijuma. „Trenutno se radi analiza, jer se ne radi o jednostavnom projektu, već prilično kompleksnom sa ekonomsko-tehničkog aspekta. Zbog toga smo tražili produženje roka za prijavu na tender”, rekao je Malerba dok je sa gostima obilazio HE Piva – u srcu osiromašenog i opustjelog plužinskog kraja iz kojeg se mještani već godinama iseljavaju.

GRADIĆE AKO POSKUPI STRUJA: Malerba je, u svečanom trenutku, rekao nešto zanimljivo. Menadžment će, tvrdi on, ove investicije planirati i u skladu sa odobrenim prihodima od strane Regulatorne agencije za energetiku. „Sa jedne strane cijene električne energije raste u cijelom svijetu, a u Crnoj Gori već imamo priliku da vidimo da padaju. U prethodnoj godini REA je smanjila dozvoljeni prihod, u ovoj godini je smanjenje za 10 procenata” podsjetio je Malerba.

Poručuju li to italijanski partneri crnogorske vlade da neće graditi elektrane od kojih isključivo oni imaju koristi ako od suvlasništva u EPCG ne zarade dovoljno novca da bi ih gradili? Legitimno je da strani investitor gleda svoj interes. Po mogućnosti maksimalni. Međutim, pitanje je o čijim interesima vodi računa crnogorska vlada kada izlazi u susret investitorima.

Produženje tendera – još jedan je ustupak. Zašto bi crnogorska vlast pravila tolike ustupke? Zaista je moguće da Italijani nisu pripremili svu potrebnu dokumentaciju i da im treba još vremena. Drugi razlog za odlaganje finiširanja tendera jeste loša reputacija ovog vladinog projekta, ali i mogućeg investotora koji je crnogorskoj javnosti već poznat kao suvlasnik EPCG. Iskompromitovan od početka, kroz sve faze kritikovan, nikad dorečen i potpun – Vladin plan za gradnju elektrana na Morači jedan je od najvećih promašaja u problemima bremenitoj Crnoj Gori.

KOME TREBAJU BRANE: Protiv brana na Morači digla se i stručna i laička javnost. Svi su ga iz svog ugla kritikovali. No, jedinstvena je ocjena da je suštinski problem u tome što nije javnosti poznato – imaju li građani ikakav interes da im se potopi teritorija i izgrade brane. Iz vlasti na to niko konkretno nije odgovorio.

No, prema izvoru Monitora – najveći razlog za odgađanje zaključenja tendera su disonantni tonovi unutar vladajuće koalicije. Za DPS nema dileme – Moraču treba potopiti i dati Italijanima. U SDP-u nisu načisto da li treba da podrže takav stav ili ne, te koja će odluka biti politički manje štetna po partiju.

Uskoro će karte biti otvorene. Već u aprilu poslanici u Skupštini će se izjasniti o Predlogu deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala. Deklaracijom je predviđeno da parlament obaveže Vladu da obustavi proceduru izgradnje HE na Morači.

KOALICIONA BROJALICA: Na Odboru za ekonomiju izglasana je podrška Deklaraciji PzP-a pošto su je i SNP i SDP načelno podržali najavljujući amandmane kojim će „suštinski i tehnički” mijenjati tekst deklaracije. No, kako stvari stoje, SDP ne podržava dio deklaracije koji podrazumijeva zaustavljenje procesa davanja koncesije za gradnju brana na Morači.

Socijaldemokrate kako su i navikli. Deklarativno, uglavnom, kritikuju loša rješenja i dilove većeg koalicionog partnera, ali, na kraju, obično pokleknu. Sa nizom pragmatičnih obrazloženja.

Aleksandar Damjanović, poslanik SNP-a, tvrdi u razgovoru za Monitor da se Vlada odlučila za produženje tendera najvjerovatnije da bi izašla u susret italijanskoj A2A. „Bitno je zašto sada Italijani traže produžnje tendera. Moguće da osjete klimu koja vlada, posebno nakon usvajanja Deklaracije na skupštinskom Odboru za ekonomiju, koju je i SDP podržao”, kaže Damjanović.

BEZ RAČUNICE: Za Damjanovića sada nema sumnje: „Partije koje su glasale za Deklaraciju su se deklarisale za obustavu tendera za gradnju HE na Morači i to bi trebalo imati odjeka na tenderski postupak. Svaki ozbiljni investitor bi tu činjenicu uzeo u obzir”. On tvrdi da je gradnja HE na Morači skup i neekonomičan potez i daje prednost gradnji drugih energetskih objekata.

Sada je izvjesno da će Morača biti još jedan test – koliko je javno mnjenje jako i koliko je one koji sjede u vlasti briga za ono što govore građani o čijoj zemlji odlučuju bez jasne računice.

Rasprodaja prirodnog bogatstva

Po riječima Nikolete Tonuti, direktorice programa za vode u Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF) , Crna Gora, koja je promovisana u ekološku zemlju, sada daje svoje prirodno bogatstvo. Ona je u izjavi za ANSU objasnila da je u kanjonu Morače identifikovano 115 vrsta ptica, uključujući i rijetke vrste.

„Vode ove rijeke ulivaju se u Skadarsko jezero koje je jedno od najvećih staništa u mediteranskoj regiji pod zaštitom Ramsarske konvencije”, objasnila je Tonuti i dodala da jezero ima veliku ekonomsku vrijednost, jer se 90 odsto ribe koja se konzumira upravo tu i lovi.

WWF je skrenuo pažnju međunarodnoj javnosti da nije ispitana mogućnost korišćenja alternativnih izvora energije, niti ima pouzdanih cost-benefit analiza koje bi pokazale ekološke i društvene troškove, dok stvarni troškovi projekta ostaju otvoreno pitanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo