Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija u nastavcima

Objavljeno prije

na

Tender za izgradnju brana na Morači neće biti zaključen 15. aprila kako je bilo planirano. Italijanske firme A2A i Enel zatražile su od Vlade Crne Gore još vremena da pripreme potrebnu dokumentaciju. I dobile su traženo. Tako će, prema odluci Vladine Komisije za ekonomsku politiku, na predlog Ministarstva ekonomije, tender biti produžen do 30. septembra. Za to vrijeme nevladin sektor – Forum 2010, MANS i Grin hom traže od premijera Igora Lukšića da poništi taj isti tender sa obrazloženjem da nije dokazano da će građani, ukoliko brane budu nikle na Morači, imati koristi.

PROFIT KONCESIONARU: ,,Ekonomski podaci, koji su prikazani u izvještaju konsultanta, pokazuju da je izgradnja HE na ivici isplativosti, čak i kada se isključe iz kalkulacije ekološki i socijalni troškovi. Pošto je projektom predviđeno da država finansira dobar dio troškova gradnje elektrana na Morači, a da će profit ostvarivati budući koncesionar, potvrdile su se kao opravdane sumnje javnosti da projekat donosi više štete, nego koristi Crnoj Gori”, ocijenili su predstavnici NVO sektora.

Italijani, tako makar tvrde, nisu još načisto šta da rade. Na proslavi povodom 35 godina izgradnje HE Piva Enriko Malerba, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, rekao je da bi italijanska kompanija A2A, strateški partner i suvlasnik Elektroprivrede, investirala u obnovljive izvore energije – ali njeni menadžeri još ne znaju kada i koliko.

Potvrdio je učešće A2A na tenderu za izgradnju elektrana na Morači, kao član konzorcijuma. „Trenutno se radi analiza, jer se ne radi o jednostavnom projektu, već prilično kompleksnom sa ekonomsko-tehničkog aspekta. Zbog toga smo tražili produženje roka za prijavu na tender”, rekao je Malerba dok je sa gostima obilazio HE Piva – u srcu osiromašenog i opustjelog plužinskog kraja iz kojeg se mještani već godinama iseljavaju.

GRADIĆE AKO POSKUPI STRUJA: Malerba je, u svečanom trenutku, rekao nešto zanimljivo. Menadžment će, tvrdi on, ove investicije planirati i u skladu sa odobrenim prihodima od strane Regulatorne agencije za energetiku. „Sa jedne strane cijene električne energije raste u cijelom svijetu, a u Crnoj Gori već imamo priliku da vidimo da padaju. U prethodnoj godini REA je smanjila dozvoljeni prihod, u ovoj godini je smanjenje za 10 procenata” podsjetio je Malerba.

Poručuju li to italijanski partneri crnogorske vlade da neće graditi elektrane od kojih isključivo oni imaju koristi ako od suvlasništva u EPCG ne zarade dovoljno novca da bi ih gradili? Legitimno je da strani investitor gleda svoj interes. Po mogućnosti maksimalni. Međutim, pitanje je o čijim interesima vodi računa crnogorska vlada kada izlazi u susret investitorima.

Produženje tendera – još jedan je ustupak. Zašto bi crnogorska vlast pravila tolike ustupke? Zaista je moguće da Italijani nisu pripremili svu potrebnu dokumentaciju i da im treba još vremena. Drugi razlog za odlaganje finiširanja tendera jeste loša reputacija ovog vladinog projekta, ali i mogućeg investotora koji je crnogorskoj javnosti već poznat kao suvlasnik EPCG. Iskompromitovan od početka, kroz sve faze kritikovan, nikad dorečen i potpun – Vladin plan za gradnju elektrana na Morači jedan je od najvećih promašaja u problemima bremenitoj Crnoj Gori.

KOME TREBAJU BRANE: Protiv brana na Morači digla se i stručna i laička javnost. Svi su ga iz svog ugla kritikovali. No, jedinstvena je ocjena da je suštinski problem u tome što nije javnosti poznato – imaju li građani ikakav interes da im se potopi teritorija i izgrade brane. Iz vlasti na to niko konkretno nije odgovorio.

No, prema izvoru Monitora – najveći razlog za odgađanje zaključenja tendera su disonantni tonovi unutar vladajuće koalicije. Za DPS nema dileme – Moraču treba potopiti i dati Italijanima. U SDP-u nisu načisto da li treba da podrže takav stav ili ne, te koja će odluka biti politički manje štetna po partiju.

Uskoro će karte biti otvorene. Već u aprilu poslanici u Skupštini će se izjasniti o Predlogu deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala. Deklaracijom je predviđeno da parlament obaveže Vladu da obustavi proceduru izgradnje HE na Morači.

KOALICIONA BROJALICA: Na Odboru za ekonomiju izglasana je podrška Deklaraciji PzP-a pošto su je i SNP i SDP načelno podržali najavljujući amandmane kojim će „suštinski i tehnički” mijenjati tekst deklaracije. No, kako stvari stoje, SDP ne podržava dio deklaracije koji podrazumijeva zaustavljenje procesa davanja koncesije za gradnju brana na Morači.

Socijaldemokrate kako su i navikli. Deklarativno, uglavnom, kritikuju loša rješenja i dilove većeg koalicionog partnera, ali, na kraju, obično pokleknu. Sa nizom pragmatičnih obrazloženja.

Aleksandar Damjanović, poslanik SNP-a, tvrdi u razgovoru za Monitor da se Vlada odlučila za produženje tendera najvjerovatnije da bi izašla u susret italijanskoj A2A. „Bitno je zašto sada Italijani traže produžnje tendera. Moguće da osjete klimu koja vlada, posebno nakon usvajanja Deklaracije na skupštinskom Odboru za ekonomiju, koju je i SDP podržao”, kaže Damjanović.

BEZ RAČUNICE: Za Damjanovića sada nema sumnje: „Partije koje su glasale za Deklaraciju su se deklarisale za obustavu tendera za gradnju HE na Morači i to bi trebalo imati odjeka na tenderski postupak. Svaki ozbiljni investitor bi tu činjenicu uzeo u obzir”. On tvrdi da je gradnja HE na Morači skup i neekonomičan potez i daje prednost gradnji drugih energetskih objekata.

Sada je izvjesno da će Morača biti još jedan test – koliko je javno mnjenje jako i koliko je one koji sjede u vlasti briga za ono što govore građani o čijoj zemlji odlučuju bez jasne računice.

Rasprodaja prirodnog bogatstva

Po riječima Nikolete Tonuti, direktorice programa za vode u Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF) , Crna Gora, koja je promovisana u ekološku zemlju, sada daje svoje prirodno bogatstvo. Ona je u izjavi za ANSU objasnila da je u kanjonu Morače identifikovano 115 vrsta ptica, uključujući i rijetke vrste.

„Vode ove rijeke ulivaju se u Skadarsko jezero koje je jedno od najvećih staništa u mediteranskoj regiji pod zaštitom Ramsarske konvencije”, objasnila je Tonuti i dodala da jezero ima veliku ekonomsku vrijednost, jer se 90 odsto ribe koja se konzumira upravo tu i lovi.

WWF je skrenuo pažnju međunarodnoj javnosti da nije ispitana mogućnost korišćenja alternativnih izvora energije, niti ima pouzdanih cost-benefit analiza koje bi pokazale ekološke i društvene troškove, dok stvarni troškovi projekta ostaju otvoreno pitanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo