Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novo postrojavanje

Objavljeno prije

na

Gusle će se već naći, slovenska antiteza je obezbijeđena: Il’ izbori, il’ je referendum; il’ je nešto teže od oboje… Popis počinje. U okviru priprema za statističko istraživanje pomoću kojeg ostatak svijeta obezbjeđuje podatke o stanovništvu važne za razvoj zemlje, Crna Gora se pretvorila u vašarište nacija, vjera i jezika. U igri je sve: bilbordi, reklame, popovi, raspopovi, stranačke funkcije, pšenica, skupštinska tijela, konzulati, hodže, državljanstva i đavo lično.

„O, Crnogorci, tako vi duše i obraza … pod svoje nebo, na okup oko svoga sunca”, podvikuje s televizora, prijeteći prstom, sveti Petar Cetinjski. Odmah poslije vladike ide reklama za namjensko brašno Zlatni puder. Onda uz prigodnu pjesmicu i slike Boke saznamo: „Hrvati smo, govorimo hrvatski”. I Srbi su reklamirali svoj proizvod, jer je „važno znati ko si i gdje si”. U raspravu se uključio i kralj Nikola stihovima: ,,O jadan Stanko, rđa te bila, zar Crna Gora nije ti mila!”. Pop koji govori da je Crnogorce stvorio đavo bio je previše i za mitropolita Amfilohija, pa je isti ostao bez manastira. Pop, ne đavo.

Vlast je, kao taktiku za podizanje identitetske gotovosti u Crnogoraca odabrala takozvani defanzivni mehanizam. Siroti Crnogorci, ugroženi od Srba spolja i iznutra.

Materijala, što fala Srbima kao takvim, što zahvaljujući maštovitosti, nije falilo. Srpska strategija za dijasporu, otvaranje srpskog konzulata u Herceg Novom, razne zgode sa Srpskom pravoslavnom crkvom, bili su više nego dobri povodi da nam se dokaže i pokaže ko smo i šta smo. Kad ponestane događaja za analize i sinteze, pojavio bi se kakav tajni sastančić u ponekom manastiru.

Završnicu je obilježila iznenadna volja države da sprovede zakon i, tri godine pošto je stekao srpsko, lideru Narodne stranke Predragu Popoviću oduzme crnogorsko državljanstvo. Nakon te provokacije, Srbi su bili spremni da u redovima čekaju ne bi li ih obasjale čari srpskog državljanstva. Oreol mučenika ponio je i predsjednik Nove Andrija Mandić, ali se na kraju pokazalo da postupak za oduzimanje njegovog crnogorskog državljanstva ne teče. Teško se oteti utisku da su svi skupa djelovali dosta uigrano.

Prvaci DPS-a prilično su dosljedno govorili o popisu kao statističkoj stvari. Druga je priča što vas komšinica pita hoće li joj ostati socijalno ako kaže da govori srpski.

Srbi su bili jasni i glasni. Uoči početka popisa, predsjednik SNP-a Srđan Milić je podsjetio kako je već rekao da je Srbin, da mu je maternji jezik srpski, a vjera pravoslavna. ,,Ja govorim u svoje ime. Nisam govorio da to mora bilo ko da prati, čak ni moje troje djece, ni moja žena”, poručio je fleksibilni Milić.

Andrija Mandić je pozvao sunarodnike da sačuvaju tradicionalni srpski identitet. ,,Ja ću se pisati kao Srbin, da bih sačuvao svoje crnogorstvo”, izjasnio se Predsjednik Demokratske stranke jedinstva Zoran Žižić. Lijepo se vidi da mu je Svetozar Marović vaktile bio generalni sekretar.

Ambasador Srbije u Podgorici Zoran Lutovac je poručio da Beograd ne vodi kampanju povodom popisa u Crnoj Gori. ,,Čak i kada bi se 95 odsto građana izjasnilo kao Srbi, kao što je to bilo na popisu 1909. godine, Srbija ne bi osporavala crnogorsku državnost”, velikodušno je objasnio.

Uz dužno poštovanje njegove ekselencije – na popisu 1909. ljude su pitali o vjerskoj pripadnosti, maternjem jeziku i o tome čiji je ko podanik. Podaci o nacionalnosti, na tom, kao i na popisima 1921. i 1931. u SHS, odnosno jugoslovenskoj kraljevini, izvođeni su iz podataka o maternjem jeziku. Priliku da se na popisu izjasne kao Srbi, svi Srbi su prvi put dobili 1948.

Na popisu 2003. pravoslavnih je bilo 74 odsto; Crnogoraca 43, Srba 32 procenta. Srpskim jezikom govorilo je 63, crnogorskim 21 odsto ljudi.

Zbog medijske halabuke oko Crnogoraca i Srba, pomalo su u sjenci ostala identitetska gloženja u bošnjačko–muslimanskom reonu. Naravno, i tu je bilo vatre, uz navijače za jednu ili drugu stranu ali, reklo bi se, manje nego na minulom popisu.

Na prethodnom popisu u završnoj Monstatovoj obradi Bošnjaka je bilo 48.184, Muslimana preko 24. 625. Bosanski je govorilo oko 14, bošnjački oko 20 hiljada ljudi.

Bošnjaci i Albanci, prigovarali su Monstatu zbog toga što za ljude koji žive u inostranstvu neće biti upisivani podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku. Statističari objašnjavaju da se, prema svjetskim standardima, ljudi koji ne žive na određenom mjestu uopšte ne popisuju, ali da je Monstat odlučio da, ipak, prikupi osnovne podatke o državljanima Crne Gore koji rade u inostranstvu – koliko ih je, gdje su, od kad su tamo i imaju li namjeru da se vrate.

Pravila kažu da se popis sprovodi prema stanju u jednoj zemlji određenog dana, čak i sata. Prema zakonu o popisu, ,,referentnim momentom popisa” smatra se 31. mart 2011. godine u ponoć. Ko živ, ko mrtav; ko živi tu, ko ne živi.

Tokom čitave priče o popisu, jedva da je iko pomenuo prirodni priraštaj stanovnika ili činjenicu da su skoro sve opštine na sjeveru sve manje. Da li činjenica da je Podgorica za 40 godina porasla za oko 100 hiljada ljudi govori o ljepotama žaropeka ili o dometima ravnomjernog regionalnog razvoja.

Prvi rezultati popisa biće objavljeni 30 dana nakon završetka popisivanja. Na podatke o nacionalnosti, jeziku i vjeroispovijesti čeka

se do kraja ove i početka naredne godine. Konačne rezultate Monstat će objaviti u periodu od 1. januara 2012. do 31. decembra 2013. godine.

Najvažniji rezultat popisa se već zna. Po energiji koju su političari ove zemlje uložili kako bi prigrabili što više svojih, jasno je da su nam i za narednih deset godina namijenili sudbinu stanovnika torova. Nema previše nade da nećemo poslušno blejati.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo