Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mladost i druge priče

Objavljeno prije

na

Ispovijest tri djevojčice, štićenice Doma Mladost u Bijeloj, u kom borave djeca bez roditeljskog staranja – šokirala je javnost. Djevojčice tvrde da su kontinuirano seksualno zlostavljane u Domu od strane starijih štićenika. Detalje užasne priče otkrile su hraniteljskoj porodici u Kolašinu, u koju su smještene prije deset mjeseci. Optužbe su , kako tvrde hranitelji i otac tri djevojčice, ponovile i pred službenicima Centra za socijalni rad u Kolašinu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu, a Suad Numanović , ministar rada i socijalnog staranja obećao je da će javnost o tom slučaju biti detaljno informisana za desetak dana, nakon što tek formirana komisija ministarstva ispita slučaj. Slučaj treba najhitnije ispitati, poručio je i premijer Igor Lukšić.

,,Svi su šokirani, posebno time da je presuda unaprijed donešena”, kazao je Numanović , osvrćući se na izvještavanje medija o tom slučaju koje, istina, nije brinulo o interesu djevojčica.

A onda je i ministar presudio unaprijed: ,,Dom je referentna ustanova, primjer otvorene institucije. Tu dolaze brojni predstavnici iz međunarodne zajednice, a otvoren je i za roditelje. Ovakva devijantna pojava bila bi mnogo ranije otkrivena da postoji”.

POSMATRANJE NASILJA: Nadležni uglavnom više ne žele da govore za medije o tom slučaju, a ono što je javnost do sada saznala nije dovoljno da se zaključi šta se zaista dešavalo u Domu Mladost u Bijeloj. Ima još mnogo toga što treba ispitati i provjeriti.

Dok se čekaju državni organi, priča se uglavnom svodi na rasprave onih koji sumnjaju u strašnu ispovijest djevojčica, i drugih koji ipak mogu da zamisle da su djevojčice, od kojih su dvije mlađe od 10 godina, zlostavljane, a da su uprava i zaposleni u Domu o tome ćutali.

Ne treba presuđivati, ali ako se pokaže da je tačno ne bi bilo prvi put da štićenike ovdašnjih ustanova socijalne zaštite zlostavljaju, uz ćutanje zaposlenih, ili njihovu direktnu odgovornost, i odgovornost uprave.

Prije nešto manje od tri godine predstavnici Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog postupanja (CPT), posjetili su Zavod Komanski most u Podgorici, u kom borave osobe sa srednjim i teškim smetnjama u razvoju. Oni su u svom izvještaju konstatovali da štićenici tog doma žive u nehumanim i nečovječnim uslovima.

Objavljene su i uznemiravajuće fotografije dječaka vezanog za klupu, a javnost je saznala da se zaposleni u toj ustanovi nerijetko pribjegavaju ,,vaspitnim metodama” koje u civilizovanom svijetu smatraju nasiljem. Kada je dugogodišnji direktor Vuk Mirković napustio tu funkciju, ne snoseći odgovornost za ono što se tamo dešavalo, novi direktor se pohvalio: ,,Štap se više nikada neće koristiti u ovoj ustanovi”.

Iz Zavoda je bez traga nestalo dvoje djece, a objavljena je i fotografija starijeg štićenika koji seksualno iskorišćava mlađeg. Zavod je osnovan kao ustanova koja je trebalo da udomi samo djecu, ali su u njemu boravili i djeca i odrasli, zbog nedostataka kapaciteta. Mladi, stari, muškarci , žene, dječaci, djevojčice – donedavno svi skupa, nerijetko dijeleći i sobe. Zaključavanje soba nije bilo praksa.

U istoj ustanovi boravili su i oni kojima tamo nije bilo mjesto. Poput djevojke bez roditeljskog staranja koja je iz ko zna kog razloga odrasla u toj ustanovi iako je bila bez smetnji u razvoju. Njena priča dospjela je u javnost kada su je zaposleni u Komanskom mostu sa suzama u očima ispratili na sjever Crne Gore, gdje se udala, tražeći od nje oprost, što je ovjekovječeno u dnevnim novinama. Do tada su ćutali. Niko nije reagovao. Valjda se nikom nije učinilo ništa neobično u toj novinskoj priči.

Ćutalo se i o tome da maloljetnici osuđeni za najteže zločine svoje kazne služe u ZIKS-u, među odraslim, o čemu je Monitor pisao. Kakav im je tamo bio tretman i šta bi oni mogli ispričati crnogorskoj javnosti?

BIJELA, DIO SISTEMA: Daj Bože da se u Domu Mladost u Bijeloj nije desilo ništa od onoga što djevojčice tvrde. No, ta ustanova nije, kako to ministar predstavlja, ustanova za sebe, izvučena iz vremena i prostora. I tamo su se dešavale stvari koje nijesu u skladu sa propisima i standardima.

Tokom ljeta, o čemu je Monitor takođe pisao, dio Doma se izdavao u turističke svrhe, a djeca su za to vrijeme boravila skupa, dječaci i djevojčice u istom paviljonu, i zajedničkim sobama, o čemu su svjedočili tokom jednog istraživanja koje je sproveo UNICEF. U Domu trenutno boravi oko 160 djece . Da li se tako radi u referentnim ustanovama u Evropi? Teško. Mogu li se djeca u takvim uslovima kontrolisati. Prebukiranost je gotovo zakonitost u svim ustanovama socijalne zaštite. Posebno se govorilo o staračkom domu koji odavno nije dovoljan za tu kategoriju osoba.

Daleko smo mi od Švedske. Crna Gora nije ni na pola puta kada je riječ o reformama sistema socijalne zaštite. I dalje je to centralizovan sistem, nedovoljnog institucionalnog kapaciteta, u koji se nedovoljno finansijski ulaže, i bez adekvatnog učešća lokalnih zajednica i civilnog sektora. I u Analitičkom izvještaju Evropske komisije (EK) konstatuje se da je Crnoj Gori neophodna sveobuhvatna reforma sistema socijalne i dječje zaštite u skladu sa standardima UN-a I UNICEF-a.

Kad je riječ o djeci bez roditeljskog staranja, u okruženju, ali i u Evropi, odavno se govori, i zakonom propisuje, da djeca ispod tri godine ne treba da budu u ustanovama poput Doma u Bijeloj, jer stručnjaci smatraju da je za njih to -zlostavljanje.

Hraniteljstvo koje je se odavno promoviše kao poželjniji model za djecu bez roditeljskog staranja u Crnoj Gori gotovo ne postoji, izuzev onog ,,rođačkog”, kada brigu o djeci bez roditeljskog staranja preuzimaju najbliži srodnici. Ovdašnju djecu usvajaju mahom parovi iz inostranstva.

Nadležni se nijesu mnogo namučili da promovišu i podrže hraniteljstvo, ili usvajanje od strane domaćih parova, ne računajući konferencije koje organizuju mahom međunarodne organizacije,a na kojima se eto priznaje da bi se stvari trebale mijenjati.

Oni na margini, pa bila to i djeca, nijesu prioritet ovdašnje vlasti. Uglavnom ih se sjete kad se desi neka užasna priča. Obećanja, prijetnje reformama i komisijama – sve je već viđeno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo