U Ulcinju se s velikom nadom očekuje izgradnja mosta i zbog toga što će on skratiti put od ovog grada do aerodroma u Tirani na samo 75 minuta. „Na taj način otvara se još jedna povoljna mogućnost za dolazak turista na ulcinjsku rivijeru i preko te zračne luke, uz Tivat i Podgoricu”, kaže Ismet Karamanaga
Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže da Ulcinjani imaju najviše razloga za zadovoljstvo nakon zajedničke sjednice vlada Republike Albanije i Crne Gore u Podgorici, nakon što je na tom sastanku potpisan sporazum o gradnji mosta preko rijeke Bojane, koji će povezivati Ulcinj i Velipoju. Koštaće 20 miliona eura, a finansiraće ga obje države.
Premijeri Dritan Abazović i Edi Rama najavili su da će ubrzo biti otvoren tender za najboljeg ponuđača. „Nama je na ovaj način otvoreno još jedno ‘plućno krilo’, odnosno mnogo veće šanse za iskorišćavanje svih naših potencijala. Most će omogućiti da se napravi novi turistički proizvod i za Crnu Goru i Albaniju, odnosno za Ulcinj i Velipoju, gradove koje imaju duge pjeskovite plaže. Uz novi granični prijelaz Sv.Nikola–Puljaj, to će omogućiti turistima da, na primjer, ručaju na našoj Adi, a večeraju u Albaniji”, ističe Bajraktari.
Prema njegovim riječima, cilj svih ovih dogovora je da građani, gosti i posjetioci lakše prolaze s jedne strane ka drugoj i obratno, te da se smanje gužve, naročito u ljetnjim mjesecima. Zajednički granični prijelaz Sukobin–Murićan, između Ulcinja i Skadra, je već godinama najfrekventniji prijelaz u državi kojim prolazi preko dva miliona putnika, a tokom avgusta čak i preko 20.000 dnevno.
U Ulcinju se sa velikom nadom očekuje izgradnja mosta i zbog činjenice što će on skratiti put od ovog grada do aerodroma u Tirani na samo 75 minuta. Naime, Albanija već dvije godine marljivo radi na izgradnji moderne saobraćajnice koja će povezivati lučki grad Šenđin sa Velipojom. „Na taj način otvara se još jedna povoljna mogućnost za dolazak turista na ulcinjsku rivijeru i preko te zračne luke, uz Tivat i Podgoricu”, kaže poznati turistički radnik Ismet Karamanaga.
On smatra da Abazović sa Ramom treba da dogovori mogućnost korišćenja nekadašnjeg vojnog aerodroma Đadr, nedaleko od Skadra, u civilne svrhe, odnosno za goste koji bi čarter letovima dolazili na ulcinjsku rivijeru. „Ako već kreće gradnja velikih hotela u Ulcinju, onda treba svakako razmišljati i o ovoj mogućnosti, jer naš aerodrom u Štoju može biti osposobljen samo za slijetanje malih aviona”, dodaje Karamanaga.
I izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović je uvjeren da će izgradnja mosta preko Bojane i spajanje dva velika turistička centra imati izuzetan značaj za Ulcinj i za razvoj turizma. „Savremeni turizam je putujući. Turisti sa Zapada i sa Istoka gledaju na Balkan kao na jedinstvenu destinaciju. Oni sada mnogo kraće borave na jednom mjestu u želji da posjete što više destinacija”, kaže on.
Iz albanske vlade je saopšteno da novi most, ipak, neće biti zamjena za onaj koji je planiran u okviru Jadransko–jonske magistrale, a koji bi, po njihovom planu, trebao da bude nešto sjevernije. Ono što je takođe veoma značajno jeste da su već preduzete mjere da se omogući nesmetano kretanje plovila rijekom Bojanom, ali je preduslov tome da ona postane plovna cijelim tokom. Za tako nešto treba izdvojiti velika sredstva, što je jedino za sada realno ostvariti uz podršku evropskih fondova.
„Nakon Drugog svjetskog rata prestala je da postoji ta morska, odnosno rječna linija između Ulcinja i Skadra. Zato ćemo sve učiniti da ona ponovo bude uspostavljena nakon skoro 80 godina”, rekao je Abazović napominjući da to znači i mogućnost da se linija održava i sa drugim mjestima na Skadarskom jezeru. S tim u vezi u ponedjeljak je potpisan je i Sporazum o zajedničkom održivom upravljanju ribarstvom na Skadarskom jezeru i rijeci Bojani, čiji je cilj, kako se navodi, ekološki, ekonomski i društveno održiv ribolov na ovim vodama, uz istovremeno njegovanje dinamičnog sektora ribarstva i obezbjeđivanje dostojnog životnog standarda ribarskim zajednicama.
„Po projektu Svjetske banke radiće se takođe regulacija korita rijeke Bojane, a na zahtjev Vlada Crne Gore i Albanije”, izjavio je crnogorski vicepremijer i ministar poljoprivrede Vladimir Joković. On je rekao da su postignuti svi dogovori i da se očekuje da će taj posao brzo krenuti.
Regulacija korita Bojane je jedan od preduslova da se pokuša spriječiti dalja erozija obalnog područja u delti te jedinstvene rijeke, fenomena koji je postao veliki problem za obje države.
Nešto manji problem o kojem se tokom ovog sastanka nije govorilo, ali na koji je u svom izvještaju upozorila i Evropska komisija (EK), je razgraničenje na moru između Crne Gore i Albanije. „Odnosi sa Albanijom ostaju dobri sa nekim daljim poboljšanjima u infrastrukturi i prekograničnoj saradnji. Razgraničenje na moru između ove dvije zemlje ostaje otvoreno. Prvi sastanak Međudržavne komisije za upravljanje vodama održan je u septembru 2019. godine“, naveli su iz EK.
Takođe, nije mnogo pažnje posvećeno ni otvorenom pitanju koje godinama, pa i decenijama tišti građane Krajine. Riječ je, naime, o konačnom puštanju u promet graničnog prijelaza Ckla–Zogaj za međunarodni drumski putnički i jezerski saobraćaj, odnosno povezanost tog zapuštenog regiona sa Skadrom. Radovi na projektu idu sporo, dok se Krajina ubrzano prazni. Na tom prostoru, u neposrednom zaleđu Jezera, živi sada tek oko hiljadu stanovnika, ili pet puta manje nego prije četiri decenije.
Inače, Crna Gora trenutno ima četiri granična prijelaza sa Republikom Albanijom, od kojih su dva zajednička, dok je prije devet decenija, samo na potezu od Ade do Skadarskog jezera, bilo pet graničnih prijelaza.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice