Povežite se sa nama

OKO NAS

PROPADAJU NEKADAŠNJE KARAULE U NP PROKLETIJE: Zaborav i nemar

Objavljeno prije

na

Danas, kažu mještani, niko i ne zna u čijem su vlasništvu objekti bivših kasarni i karaula iz vremena SFRJ, i pozivaju opštinske i državne organe, a posebno rukovodstvo preduzeća Nacionalni parkovi, da pokušaju makar neke od njih da zaštite od daljeg propadanja i valorizuju u planinarske i turističke svrhe

 

U srcu Nacionalnog parka Prokletije, na području opština Gusinje i Plav, propadanju je prepušteno čak devet karaula iz perioda bivše Jugoslavije, koje su vrlo lako mogle biti iskorištene u planinarske i turističke svrhe. Posljednji je trenutak da se nešto učini pa da sve odreda ne dožive sudbinu one u mjestu Trokus, od koje su ostali samo temelji.

Iz Udruženja Prijatelji Plava Monitoru su kazali da je zubu vremena prepušten čak i nekadašnji palninarski dom Bjeluha, na putu Murino–Čakor–Peć, koji je nekada imao 64 kreveta za smještaj, restoran i sopstvenu malu elektranu.

„Mi smo 2018. godine pokušavali da animiramo državne organe da učine nešto u vezi sa ovim objektima i da se oni pokušaju valorizovati, ali nismo naišli na razumijevanje. To je prava šteta, jer je iz godine u godinu sve više stranih turista, a svi ovi objekti se nalaze na planinarskoj stazi poznatoj pod nazivom Balkanska ruta“, kažu u ovom udruženju. Oni su dostavili Monitoru fotografije i video-zapis pojedinih objekata, iz kojih se može zaključiti da su u izuzetno lošem stanju. Pet karaula nalazi se na području opštine Gusinje. Dvije su u selu Vusanje, od kojih je jedna bila stalna, a jedna ljetnja.

„I jedna i druga propadaju, a nalaze se pored vodopada Grlja i izvorišta ove rijeke, gdje strani turisti zbog ljepote kampuju u šatorima“, kažu Prijatelji Plava. Još jedna karaula bila je u Grebajama, dok su dvije postojale u Grnčaru lijevom i Grnčaru desnom. Na teritoriji plavske opštine su preostale četiri karaule, a od njih se samo jedan objekat, onaj u selu Jasenice, mada dosta propao, koristi kao školsko odjeljenje, za dva đaka.

„Od karaule Trokus ostali su samo temelji. Na samo sedam kilometara od Plava, karaula Gradine propada, iako bi se mogla vrlo lako adaptirati, i da radi i ljeti i zimi kao planinarski dom i objekat za smještaj turista i prihvat planinara“, smatraju naši sagovornici. Oni ističu da je propadanju prepuštena i karaula koja se nalazi na 2.000 metara nadmorske visine, iza Hridskog jezera, pod nazivom Bjelaja.

„Ipak, prosto je nevjerovatno da je propadanju prepušten objekat nekadašnjeg planinarskog doma Bjeluh. Taj dom je imao i svoju malu hidrocentralu. Imao je restoran, a stariji građani Murine i Plava prisjećaju su da je on predstavljao sklonište za putnike koji su išli prema Peći, i koji su tu nalazili spas od nevremena“ – pričaju u Udruženju.

Danas, kako kažu, niko i ne zna u čijem su vlasništvu objekti bivših kasarni i karaula iz vremena SFRJ, i pozivaju opštinske i državne organe, a posebno rukovodstvo preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, da pokušaju makar neke od njih da zaštite od daljeg propadanja i valorizuju u planinarske i turističke svrhe. „Stalno se govori o tome kako u Plavu i Gusinju nema hotelskih kapaciteta. Neki do ovih objekata mogli su lako biti pretvoreni u hostele ili planinarske domove. Samo da se malo preurede i posluže kao planinarska skloništa, bilo bi dovoljno, i u svakom slučaju bolje nego ovako kako je sada“.

Svi njihovi raniji apeli i molbe državnim institucijama da se zaustavi devastacija ovih objekata, nijesu imali rezultat. „Sve što je moglo da se ponese iz napuštenih objekata, odnešeno je. Sada su to samo obične ruševine“, pričaju članovi Udruženja.

Predsjednik opštine Plav Nihad Canović, ističe da nije dobro što ovi objekti nisu stavljeni u funkciju, iako je on, kako kaže, lično pokretao inicijative. „Najbolji i najkoristniji način je bio taj da se u njima instaliraju određeni turistički kapaciteti. Pokretali smo inicijative u saradnji sa ljudima iz Nacionalnog parka jer se većina tih objekata nalazi u zaštićenoj zoni, odnosno u sastavu Nacionalnog parka Prokletije. Međutim, zbog različitog spleta okolnosti, do revitalizacije nije došlo, što jeste velika šteta, s obzirom na to da se zna da se oni nalaze na atraktivnim lokacijama koje posjećuje veliki broj turista“, priča Canović.

On se nada da će započete inicijative, ipak, uroditi plodom u narednom periodu, ali naglašava da to prije svega zavisi od Vlade i državnih organa, jer se radi o objektima i imovini koja je u državnom vlasništvu.

Da je šteta što se objekti nalaze u takvom stanju, saglasan je i direktor Turističke organizacije Gusinje Irfan Radončić, koji ističe, međutim, da lokalna turistička organizacija nema mehanizme da sprovede određene inicijative u djelo, jer se ti objekti nalaze u zoni Nacionalnog parka. „Očekujemo u narednom periodu da zajedno sa zaposlenima iz ovog preduzeća uradimo nešto sa ovim objektima“, kaže Radončić.

Slično na ovu temu razmišlja i direktorica Turističke organizacije Plav Samira Canović, navodeći da bi bilo dobro da se bivše karaule pretvore u objekte za prihvat turista. „Bilo bi dobro da se one pretvore u stacionare za prenoćišta, jer sve više ljudi želi da aktivni odmor u prirodi kruniše spavanjem negdje u nekom izazovnom seoskom ili planinskom mjestu. Ali za to je potrebna podrška države, a naša turistička organizacija je tu da pruži svaku vrstu pomoći“, kaže direktorica TO Plav.

Osim turističke vrijednosti, ovi objekti, kako smatraju sagovonici Monitora, lako bi mogli da budu i mjesto gdje bi jedan broj građana ovih siromašnih sjevernih opština pronašao zaposlenje.

Na sjeveroistoku Crne Gore još četiri kasarne i karaule postojale su na teritoriji opštine Andrijevica, i takođe danas propadaju. Jedino je ona u mjestu Mojan, kroz međunarodni projekat koji je sprovela NVO Agencija za razvoj Komova i Bjelasice, preuređena i pretvorena u hostel značajnih kapaciteta, i proglašena za takozvani avanturistički park. Tim preduzećem danas gazduje lokalna uprava.

Nešto slično nikada nije pokrenuto ni za jednu od devet kasarni i karaula u Plavu i Gusinju, a svaka je mogla biti sačuvana na sličan način. Država se u ranijem periodu nije previše interesovala za sjever. I aktuelnim vlastima promiče ova značajna tema. Ni u preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore nisu prepoznali neiskorišteni resurs, koji bi na Prokletijama lako mogao biti valorizovan.

                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo