Danas, kažu mještani, niko i ne zna u čijem su vlasništvu objekti bivših kasarni i karaula iz vremena SFRJ, i pozivaju opštinske i državne organe, a posebno rukovodstvo preduzeća Nacionalni parkovi, da pokušaju makar neke od njih da zaštite od daljeg propadanja i valorizuju u planinarske i turističke svrhe
U srcu Nacionalnog parka Prokletije, na području opština Gusinje i Plav, propadanju je prepušteno čak devet karaula iz perioda bivše Jugoslavije, koje su vrlo lako mogle biti iskorištene u planinarske i turističke svrhe. Posljednji je trenutak da se nešto učini pa da sve odreda ne dožive sudbinu one u mjestu Trokus, od koje su ostali samo temelji.
Iz Udruženja Prijatelji Plava Monitoru su kazali da je zubu vremena prepušten čak i nekadašnji palninarski dom Bjeluha, na putu Murino–Čakor–Peć, koji je nekada imao 64 kreveta za smještaj, restoran i sopstvenu malu elektranu.
„Mi smo 2018. godine pokušavali da animiramo državne organe da učine nešto u vezi sa ovim objektima i da se oni pokušaju valorizovati, ali nismo naišli na razumijevanje. To je prava šteta, jer je iz godine u godinu sve više stranih turista, a svi ovi objekti se nalaze na planinarskoj stazi poznatoj pod nazivom Balkanska ruta“, kažu u ovom udruženju. Oni su dostavili Monitoru fotografije i video-zapis pojedinih objekata, iz kojih se može zaključiti da su u izuzetno lošem stanju. Pet karaula nalazi se na području opštine Gusinje. Dvije su u selu Vusanje, od kojih je jedna bila stalna, a jedna ljetnja.
„I jedna i druga propadaju, a nalaze se pored vodopada Grlja i izvorišta ove rijeke, gdje strani turisti zbog ljepote kampuju u šatorima“, kažu Prijatelji Plava. Još jedna karaula bila je u Grebajama, dok su dvije postojale u Grnčaru lijevom i Grnčaru desnom. Na teritoriji plavske opštine su preostale četiri karaule, a od njih se samo jedan objekat, onaj u selu Jasenice, mada dosta propao, koristi kao školsko odjeljenje, za dva đaka.
„Od karaule Trokus ostali su samo temelji. Na samo sedam kilometara od Plava, karaula Gradine propada, iako bi se mogla vrlo lako adaptirati, i da radi i ljeti i zimi kao planinarski dom i objekat za smještaj turista i prihvat planinara“, smatraju naši sagovornici. Oni ističu da je propadanju prepuštena i karaula koja se nalazi na 2.000 metara nadmorske visine, iza Hridskog jezera, pod nazivom Bjelaja.
„Ipak, prosto je nevjerovatno da je propadanju prepušten objekat nekadašnjeg planinarskog doma Bjeluh. Taj dom je imao i svoju malu hidrocentralu. Imao je restoran, a stariji građani Murine i Plava prisjećaju su da je on predstavljao sklonište za putnike koji su išli prema Peći, i koji su tu nalazili spas od nevremena“ – pričaju u Udruženju.
Danas, kako kažu, niko i ne zna u čijem su vlasništvu objekti bivših kasarni i karaula iz vremena SFRJ, i pozivaju opštinske i državne organe, a posebno rukovodstvo preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, da pokušaju makar neke od njih da zaštite od daljeg propadanja i valorizuju u planinarske i turističke svrhe. „Stalno se govori o tome kako u Plavu i Gusinju nema hotelskih kapaciteta. Neki do ovih objekata mogli su lako biti pretvoreni u hostele ili planinarske domove. Samo da se malo preurede i posluže kao planinarska skloništa, bilo bi dovoljno, i u svakom slučaju bolje nego ovako kako je sada“.
Svi njihovi raniji apeli i molbe državnim institucijama da se zaustavi devastacija ovih objekata, nijesu imali rezultat. „Sve što je moglo da se ponese iz napuštenih objekata, odnešeno je. Sada su to samo obične ruševine“, pričaju članovi Udruženja.
Predsjednik opštine Plav Nihad Canović, ističe da nije dobro što ovi objekti nisu stavljeni u funkciju, iako je on, kako kaže, lično pokretao inicijative. „Najbolji i najkoristniji način je bio taj da se u njima instaliraju određeni turistički kapaciteti. Pokretali smo inicijative u saradnji sa ljudima iz Nacionalnog parka jer se većina tih objekata nalazi u zaštićenoj zoni, odnosno u sastavu Nacionalnog parka Prokletije. Međutim, zbog različitog spleta okolnosti, do revitalizacije nije došlo, što jeste velika šteta, s obzirom na to da se zna da se oni nalaze na atraktivnim lokacijama koje posjećuje veliki broj turista“, priča Canović.
On se nada da će započete inicijative, ipak, uroditi plodom u narednom periodu, ali naglašava da to prije svega zavisi od Vlade i državnih organa, jer se radi o objektima i imovini koja je u državnom vlasništvu.
Da je šteta što se objekti nalaze u takvom stanju, saglasan je i direktor Turističke organizacije Gusinje Irfan Radončić, koji ističe, međutim, da lokalna turistička organizacija nema mehanizme da sprovede određene inicijative u djelo, jer se ti objekti nalaze u zoni Nacionalnog parka. „Očekujemo u narednom periodu da zajedno sa zaposlenima iz ovog preduzeća uradimo nešto sa ovim objektima“, kaže Radončić.
Slično na ovu temu razmišlja i direktorica Turističke organizacije Plav Samira Canović, navodeći da bi bilo dobro da se bivše karaule pretvore u objekte za prihvat turista. „Bilo bi dobro da se one pretvore u stacionare za prenoćišta, jer sve više ljudi želi da aktivni odmor u prirodi kruniše spavanjem negdje u nekom izazovnom seoskom ili planinskom mjestu. Ali za to je potrebna podrška države, a naša turistička organizacija je tu da pruži svaku vrstu pomoći“, kaže direktorica TO Plav.
Osim turističke vrijednosti, ovi objekti, kako smatraju sagovonici Monitora, lako bi mogli da budu i mjesto gdje bi jedan broj građana ovih siromašnih sjevernih opština pronašao zaposlenje.
Na sjeveroistoku Crne Gore još četiri kasarne i karaule postojale su na teritoriji opštine Andrijevica, i takođe danas propadaju. Jedino je ona u mjestu Mojan, kroz međunarodni projekat koji je sprovela NVO Agencija za razvoj Komova i Bjelasice, preuređena i pretvorena u hostel značajnih kapaciteta, i proglašena za takozvani avanturistički park. Tim preduzećem danas gazduje lokalna uprava.
Nešto slično nikada nije pokrenuto ni za jednu od devet kasarni i karaula u Plavu i Gusinju, a svaka je mogla biti sačuvana na sličan način. Država se u ranijem periodu nije previše interesovala za sjever. I aktuelnim vlastima promiče ova značajna tema. Ni u preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore nisu prepoznali neiskorišteni resurs, koji bi na Prokletijama lako mogao biti valorizovan.
Tufik SOFTIĆ