Povežite se sa nama

Izdvojeno

GODINAMA NEDOSTAJE NASTAVNI KADAR IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA: Matematika života

Objavljeno prije

4 sedmice

na

Čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Oko 60 matematičara je pred penzijom. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Slično je i sa fizičarima i hemičarima u Crnoj Gori

 

Dugogodišnjem kuburenju sa nastavnim kadrom iz oblasti prirodnih nauka ne nazire se kraj. Na Zavodu za zapošljavanje bilo je objavljeno oko 150 konkursa za profesore matematike.  Nedavna analiza Zavoda za školstvo pokazala je da čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore (UNMCG) zabilježili su    da u jednoj školi matematiku predaje profesor engleskog. Nema ko drugi.

Dva su moguća uzroka ovog problema, prepoznali su krajem novembra 2022. godine iz ovog udruženja u dopisu koji su uputili Ministarstvu prosvjete (MP), odnosno ministru Miomiru Vojinoviću, a u koji je Monitor imao uvid.

Jedan od njih odnosio se na donedavno zahtjevnu normu od 18 časova koje je nastavnik matematike trebalo da održi učenicima u toku nedjelje. Zbog nemogućnosti da u stvarnosti odrade ovoliko časova jer đaci imaju četiri puta nedjeljno matematiku pa bi dva nastavnika morala da podijele posao u jednom odjeljenju, obično bi održali još dva časa preko norme, dakle oko 20. Iz UNMCG-a su tražili da se ta norma smanji na 16 časova nedjeljno. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju iz decembra 2022. godine to je i urađeno, a ta je odluka trebalo da posluži ili tome da se otvori više radnih mjesta ili da se nastavnicima poveća plata.

Drugi uzrok iz UNMCG-a vide u smanjenom interesovanju studenata za smjer Teorijska matematika. ,,Iz godine u godinu sve ih je manje. Redom se odlučuju za zanimanja koja im donose više mogućnosti, naročito u finansijskom smislu. Najveći broj svršenih srednjoškolaca koji vole matematiku na kraju ipak upisuje smjer Matematika i računarske nauke na Prirodno-matematičkom fakultetu, a njih preko 80 odsto se, nakon završetka studija, odlučuje da svoju sreću potraži u programerskoj industriji”, navodi se  u dopisu, u kom se traži i povećanje platnih koeficijenata nastavnicima matematike u osnovnoj školi za 30 odsto.

Na konkursu Zavoda za zapošljavanje iz jula 2022. godine koji je Monitor zabilježio, jedna podgorička srednja škola tražila je nastavnika matematike za platu od 600 eura. U međuvremenu, nastavnicima je uvećan koeficijent za oko 20 odsto, pa tako danas prosječna plata nastavnika matematike iznosi oko 700 eura. Ukoliko bi, recimo, matematičar uzeo još četiri časa preko norme i radio vremenski kao i ranije, plata bi mu bila veća za još 20 odsto, jer se za svaki dodatni čas zarada uvećava za dodatnih pet odsto. Dakle, iznosila bi oko 850 eura.

Zapošljeni u sferi programiranja,  u prosjeku zarađuju i duplo više od nastavnika matematike. Neki i do dvije hiljade eura, ukoliko rade u inostranim programerskim firmama u Crnoj Gori.

Nije sve ni u zaradama, ističe za Monitor članica Upravnog odbora UNMCG-a i nastavnica matematike Danijela Jovanović koja već 30 godina radi taj posao. ,,Treba uzeti u obzir i sve druge poteškoće sa kojima se suočavaju nastavnici. Razna poniženja, kritike zbog neispunjenih očekivanja roditelja koji traže bolje ocjene i onda kada djeca to ne zaslužuju, loš odnos društva prema prosvjeti. Malo  svršenih srednjoškolaca  upisuje prirodne nauke, poput matematike. Od tog malog broja, mali ih broj i završava. Upitan je i kvalitet njihovog obrazovanja. Od tih što završe, većina odmah započne rad u banci, nekoj privatnoj firmi ili državnoj ustanovi gdje obavlja poslove vezano za statistiku ili računarstvo”, kaže Jovanović.

Ona ukazuje da ni Matematička gimnazija u okviru Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici nije odradila posao popularizacije nauke. ,,Iako je to jedan od primarnih ciljeva, statistika pokazuje da nemamo zadovoljavajući broj upisanih učenika”.

Nevolje poput matematičara, imaju i nastavnici hemije i fizike.

Hemičari imaju normu od 18 časova nedjeljno koju treba da ispune u sedmom i osmom (po jedan čas nedjeljno u odjeljenju) i devetom razredu (dva časa nedjeljno), a neki od njih zbog toga predaju u čak 15 odjeljenja, što im otežava rad. Prema saznanju Monitora, oni već duže žele da im se uveća broj časova u osmom razredu – sa jedan na dva časa nedjeljno, jer bi se na taj način otvorila nova radna mjesta za nastavnike hemije.  U Crnoj Gori ne postoji fakultet za obrazovanje nastavnika hemije.

Rezultati konkursa za upis na studije fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu pokazuju da je iz  godine u godinu, sve je manje zainteresovanih.  Trenutno, prema analizi Zavoda za školstvo, oko 30 odsto nastavnika fizike u Crnoj Gori nema stručne reference da obavlja taj posao.

Iz Ministarstva prosvjete (MP) za Monitor kažu da Strategija obrazovanja nastavnika za period od 2017. do 2024. godine, u oblasti Upisna politika studijskih programa koji obrazuju nastavnike, predviđa određena rješenja. ,,Navedene su mjere poput sprovođenja istraživanja i analiza stanja zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama na svim nivoima obrazovanja u pogledu profila, radnog staža, deficitarnosti i drugog, kako bi se utvrdile potrebe za nastavnicima određenih profila”.

Planirano je, ističu još iz MP-a, da se u saradnji ministarstva, lokalnih zajednica, ustanova visokog obrazovanja i drugih partnera ,,osnuju fondovi za stipendiranje studenata koji studiraju za deficitarne nastavničke profile”.

Janković smatra da je predlog stipendiranja dobar, ali da buduće nastavnike matematike treba i dodatno motivisati. ,,Trenutno je oko 60 kolega pred penzijom. Treba razmišljati o novim kadrovima, kojima bi valjalo omogućiti, na primjer, kupovinu stana po povoljnim uslovima. Nakon što dobiju stipendiju i obezbijedi im se dobar radni ambijent, država treba da ih obaveže da poslije studija zapravo i rade u školama, a ne negdje drugo”.

U Crnoj Gori ne postoji dokument kojim se reguliše politika planiranja ljudskih resursa u sektoru obrazovanja, navodi se u Analizi sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020. godine UNICEF-a i MP-a objavljenoj 2022.  Tim koji je sastavljao analizu pokušao je da napravi grubu procjenu potrebnog broja nastavnika do 2025. godine, ali to nije bilo moguće. ,,Ovo je veoma zabrinjavajuće… Pravovremene prognoze u pogledu potrebe za nastavnim osobljem od ključne su važnosti – priprema nastavnika dugotrajan je proces i bez tačne prognoze sistem bi se mogao suočiti s nedostatkom kvalifikovanog kadra”, upozorava se u ovom dokumentu.

Crna Gora nema ni sveobuhvatnu strategiju razvoja obrazovanja.

Rezultati PISA testiranja iz godinu u godinu ilustruju mane našeg obrazovnog sistema, ali valja ukazati i na to da su rezultati iz 2018. bolji od onih u 2015. godini samo iz matematike.  Pitanje je, hoće li tako biti i u budućnosti.

Testiranje šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022. biće javno u decembru 2023. Sljedeći put kada bude organizovano, 2025. godine, glavna oblast biće prirodne nauke.

Trend manjka nastavnog kadra iz oblasti prirodnih nauka primijetan je i u regionu.  U Srbiji zbog visokih plata IT kompanije preuzimaju matematičare i informatičare iz prosvjete. Školama je u toj zemlji 2018. godine nedostajalo oko hiljadu ovih stručnjaka. Zbog malih plata, danas je situacija još teža.

Posljedica je neibježna – opadanje, ionako upitnog kvaliteta nastave.

Andrea JELIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo