Povežite se sa nama

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Biće još skandala sa kandidaturama

Objavljeno prije

na

Najveća sprecifičnost ovog izbornog procesa je to što kampanja, onakva kakvu smo je znali do sada, još nije počela. Nije ni mogla jer mi, manje od mjesec dana do izbora, imamo samo jednog potvrđenog kandidata. Ovo nam može biti indikator da će biti veći broj kandidata čiji cilj nije pobjeda na izborima, već stvaranje bolje partijske pozicije pred moguće vanredne parlamentarne izbore

 

MONITOR: Kako komentarišete odluku DIK-a da ne prihvati kandidaturu lidera ES-a Milojka Spajića, i cijeli taj slučaj?

KOPRIVICA: DIK je u kompletnom postupku vezanom za Spajićevu kandidaturu izašla iz svojih zakonskih ingerencija, demonstrirala selektivnost prema potencijalnim kandidatima, slala lične podatke građana koji nijesu kandidati stranim državama – sve u cilju da odigra političku igru koju su isplanirali njeni članovi iz DPS-a i njegovih partnera i DF-a.

Ovim je ona postala učesnica u izbornom procesu a ne institucija koja se bavi zakonitim sprovođenjem izbora. Ispostavilo se da je njen ključni cilj dominantan uticaj na rezultate izbora.

U procesu donošenja odluke o Spajićevoj kandidaturi DIK je ignorisala domaći nadležni državni organ (MUP) koji je jedini imao zakonska ovlaščenja da se bavi pitanjima državljanstva i prebivališta, a kao meritorna je uzela dokumenta institucije strane države, Republičke izborne komisije Srbije.

To što je Spajić u više navrata obmanuo javnost, to što ni posljednja njegova verzija nije dovoljno ubjedljiva jeste činjenica koju trebaju cijeniti nadležni državni organi i birači na izborima. Ali, DIK je posljednja adresa koja treba da sudi o etičkim i prekršajnim, krivičnim ili drugima sankcijama za potencijalne kandidate na izborima.

MONITOR: DIK vam nije dozvolio uvid u potpise za kandidate. Šta to znači?

KOPRIVICA: DIK i AZLP su nas onemogućile da obavljamo posao posmatrača izbora koji imaju službena ovlašćenja u tom procesu a koje nam je garantovano domaćim zakonima i međunarodnim standardima. Konkretno, onemogućen nam je uvid u potpise podrške za predsjedniče kandidate.

Ovo nas je veoma iznenadilo budući da smo u prethodnim izbornim ciklusima ovo pravo nesmetano ostvarivali. Podsjećamo da smo tada otkrili skandal ogromnih razmjera odnosno masovne zloupotrebe podataka građana i falsifikovanje njihovih potpisa.

Zato se bojimo, da ova naknadna pamet institucija, odnosno njihova zabrinutost  za poštovanje propisa o zaštiti ličnih podataka, zapravo jeste pokušaj da se spriječi otkrivanje sličnih pojava i ovoga puta. Ako se po jutru dan poznaje, onda možemo očekivati nove skandale vezano za ove potpise, odnosno proces kandidatura.

MONITOR: MUP je i zvanično pokrenuo postupak provjere imaju li Andrija Mandić i Milojko Spajić srpsko državljanstvo, a najavljuju i provjeru drugih kandidata. Da li je MUP mnogo toga, u vezi sa dvojnim državljanstavima, mogao učiniti i ranije?

KOPRIVICA: Odgovornost MUP-a u vezi sa dvojnim državljanstvima i/ili prebivalištima, u posljednjih 15-ak godina je potpuna. Političke elite koje su imale kontrolu nad ovom institucijom su uradile sve da se izbjegne rješavanje ovog problema da bi mogle da „love u mutnom” – što smo potpuno jasno vidjeli na Spajićevom slučaju. Nedovršen zakonski okvir i nekonzistentna implementacija zakona doveli su do toga da u našem biračkom spisku postoji veliki broj ljudi koji se tamo, po zakonima, ne bi mogli naći.

MONITOR: Za sada imamo jednu potvrđenu kandidaturu. Brojni koji su najavali kandidaturu još čekaju. Kako to komentarišete?

KOPRIVICA: Više je razloga za ovo čekanje. Prvo, kandidati iz manje jakih partija ne mogu baš lako doći do broja potpisa koji su potrebni za ostvarivanje kandidature za predsjednika. Drugo, neki od kandidata očigledno kalkulišu sa ishodima raznih „procesa” pred DIK i čekaju odgovore na pitanja kome a kome neće, politička koalicija koja je formirana, odobriti kanditaturu.

Nije ovo kraj sa skandalima vezanim za proces potvrđivanja kandidatura. Sa velikom vjerovatnoćom vam mogu reći: biće toga još.

MONITOR: Zašto je DPS ovoliko čekao da predloži svog kandidata?

KOPRIVICA: Dio razloga je elaboriran u prethodnom odgovoru. Onaj drugi dio se svodi na čekanje Đukanovića da odluči o tome da li će on lično ići na izbore. Kako god, zaista jeste neuobičajno da najjača partija u državi nema svog kandidata a do izbora je ostalo manje od mjesec dana. Ovo nam govori da će kandidat DPS biti neko ko je veoma poznat javnosti jer za „kreiranje” manje poznatog kandidata zaista nema vremena.

MONITOR: Kako ocjenjujete dosadašnju predizbornu kampanju kada su u pitanju predsjednički izbori, ima li specifičnosti?

KOPRIVICA: Najveća sprecifičnost ovog izbornog procesa je to što kampanja, onakva kakvu smo je znali do sada, još nije počela. Nije ni mogla jer mi, manje od mjesec dana do izbora, imamo samo jednog potvrđenog kandidata.

Ovo može biti indikator da će biti veći broj kandidata čiji cilj nije pobjeda na izborima, već stvaranje bolje partijske pozicije pred moguće vanredne parlamentarne izbore. U tom smislu, ovi izbori jesu pripremna vježba.

MONITOR: Kako vidite to što i ove izbore dočekujemo bez izborne reforme, po starim pravilima, a u institucionalnoj krizi?

KOPRIVICA: Jasno je da izborna reforma partijama nije bila visoko na listi prioriteta. Formalno da, sjetimo se inauguracionih govora predsjednika Skupštine 2020. godine, dva predsjednika Vlade i mnoštva izjava koje su date u ovom pravcu.

Suštinski, urađeno je sve da se ta reforma ne desi. Oni koji su do 2020. godine bili opozicija su zaboravili na tadašnja obećanja koja su dali vezana za ovu temu. Zapravo, željeli su, i u dobroj mjeri uspjeli, da preuzmu mehanizme DPS-a koji su omogućavali zloupotrebe u izbornom procesu.

Simbolički, ovo se ponašanje partija najbolje može prikazati jednom do sada neviđenom situacijom u političkom životu: nakon pokretanja Odbora za izbornu reformu, Skupštinu su bojkotovali DF kao najača partija vlasti i DPS kao najjača opoziciona i parlamentara partija. Mislim da je ovim sve rečeno.

MONITOR: Vlada je zakazala popis za novembar ove godine. Istovremeno, čuli smo ministra Aleksandra Damjanovića da izbora neće biti vjerovatno ove godine, pa i zbog popisa. Kako vidite odluku da se popis zakaže u godini izbora? 

KOPRIVICA: Statistički standardi podrazumijevaju da se najkoplikovanije statističke akcije dešavaju u uslovima kad ne postoji politička nestabilnost u državi, odnosno društvu.

Svakome ko je na elementarnom nivou sposoban promišljati političke procese mora biti jasno da u momentu kad imamo „tehničku” Vladu, onu kojoj je izglasano nepovjerenje prije pola godine, nema političke stabilnosti odnosno nema uslova za održavanje popisa.

Politička stabilnost na državnom i lokalnim nivoima mora postojati jer je ona preduslov da na popisu dobijemo tačne podatke, a to je njegova osnovna svrha. Popis nam treba da bi donosioci odluka imali kvalitetne podatke za važne i strateške odluke, a ne da bi ispunjavali svoje političke agende. Zato se popisi ne održavaju u toku perioda političke ili druge nestabilnosti ili izbora.

Ova Vlada ima desetak procenata podrške u parlamentu pa nije ta koja će se pitati kad će biti parlamentarni izborni ili kad će se održavati popis. Političke elite, nakon završenih predsjedničkih izbora mogu donijeti odluku da se skrati mandat Skupštini, da se raspišu izbori, a da se, onda, formira nova Vlada. Tada bi nova Vlada poništila odluku o održavanju popisa i donijela novu koja je u skladu sa međunarodnim standardima. Ovo je poželjan scenario, a kakav će biti, vidjećemo. Poenta je da je izborni proces važniji od bilo kog drugog i da se po njemu moraju ravnati svi ostali procesi u zemlji.

MONITOR: Postoji li volja da se održe vanredni parlamentarni izbori?

KOPRIVICA: Vjerujemo da će se postojanje ove volje „utvrđivati” na osnovu rezultata predsjedničkih izbora. Ako oni koji budu zadovoljni rezultatima ovih izbora budu imali dovoljno ubjedljivu većinu za skraćenje mandata Parlamentu, onda ovi izbori nijesu nerealni.

Ipak, u našem političkom životu je zaista teško prognozirati kretanje budućih događaja pa ono što se svima nama čini neophodno, neizbježno i podrazumijevajuće a to je što hitnije održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, možda zapravo bude veoma daleko.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo