Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMANJENJE PLATA IZABRANIM LJEKARIMA: Urušavanje primarnog zdravstva

Objavljeno prije

4 sedmice

na

Izabranim ljekarima, novim Granskim kolektivnim ugovorom,  ukinut je dodatak na platu koji su dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda. Ministarstvo zdravlja tvrdi da je to bilo nezakonito. Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje

 

Izabrani ljekari su januarsku platu dobili umanjenu za oko 300 eura. To je posljedica ukidanja odredbe Granskog kolektivnog ugovora, koja je bila na snazi posljednjih 17 godina, a odnosila se na dodatak koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja.

,,Isto nam je koliko god pacijenata pregledali, 30 ili 100”, kaže za Monitor jedan od specijalista koji je zapošljen u Domu zdravlja Podgorica. Dok se njegovim kolegama u bolnicama dodatno plaćaju dežurstva, omogućava rad u privatnim ustanovama, izabrani ljekari se kažnjavaju, objašnjava  naš sagovornik. ,,Svaki sekretar u ministarstvima ima veću platu od izabranih doktora, manju odgovornost i manje sati rada. U domovima zdravlja radi veliki broj specijalista koji su se školovali skoro deceniju, a po plati se ne mogu uporediti sa svojim kolegama koji rade u bolnicama”.

Član 10 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kojim je ukinut dodatak na platu koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja, ukinut je kako su naveli iz Ministarstva zdravlja jer je bio nezakonit.

Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje. Valjda da bi opravdali svoju odluku koja je oštetila kolege na preimarnom nivou, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović saopštio je, prije par dana,  da je oko 10 do 15 odsto zaposlenih u domovima zdravlja zloupotrebljavalo isplatu kapitacija, te da su zbog toga pojedini mjesečno imali platu oko 2.500 do 2.800 eura, a jedan ginekolog primao je čak 3.500 eura.

,,Neshvatljivo da na sekundarnom i tercijarnom nivou ne možemo da ostvarmo toliku platu. Zakonom je definisano da u domovima zdravlja dnevno pregledaju do 35 pacijenata. Međutim, oni su upisivali i do 180 usluga” kazao je Pobjedi dr Babović.

,,Tugovanka za ‘sekundarnom i tercijarnom nivoom’ da ne mogu da ostvare toliku platu, je u najmanju ruku – maliciozna!    Ali kako on ponosno reče ‘to je na Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje koji imaju sve podatke o zloupotrebama. Toliko o njihovom sindikalizmu i zalaganju za zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore”, kaže za Monitor Novak Praščević, predsjednik Novog granskog sindikata zdravstvenih radnika-PRIMA.

Iz Udruženja doktora opšte/porodične medicine koji okuplja preko 200 članova iz cijele države za Monitor kažu da odavno traže odgovor od nadležnih koja je njihova zakonska norma za broj pacijenata na primarnom nivou. ,,Ako znamo da vremenski okvir za prve, kontrolne i kratke preglede iznosi 15, 10 i 5 min, možemo da posredno zaključimo broj.  S obzirom na situaciju u sistemu koji nas zatrpava administracijom sa svih nivoa zdravstvene zastite, izabrani ljekar je prinuđen da radi mnogo više od norme”, kažu u Udruženju i ističu da                          zatrpanost doktora administracijom znači gubitak vremena koje bi kvalitetno proveo sa pacijentom, obavio preventivni ili kurativni pregled.

Novak Praščević objašnjava da primarni nivo, za razliku od sekundarnog i tercijalnog nivoa,  nema pripravnost, vikend dežurstvo, noćni rad… Zato nema mogućnosti dodatne zarade po tom osnovu. Kaže da nakon  brisanja usluga koje su imali prije izmjena i dopuna GKU, u primarnoj zdavstvenoj zaštiti nijesu vrednovane oko dvije trećine usluga ili preko 300 eura. ,,Vrednovane su usluge samo zakazanim pacijentima (normativ na dnevnom nivou), a usluge nezakazanim našim pacijentima, klijentima sa strane, otpusnim listama sa klinika, urgentnog centra, Hitnoj pomoći  studentima itd. su naša humana nota profesije”.  On kaže da humanost i aplauzi ipak ne mogu, kupiti hranu, struju i ostale životne potrebe.

U Udruženju navode da njihove kolege na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite imaju dežurstva  i pripravnosti, koje im se isplaćuju uz platu. Ljekari na primarnom nivou nemaju dežurstva niti bi trebalo da imaju noćni rad. Međutim, navode da već godinama postoji praksa da izabrani doktori za odrasle, koji rade sedam sati dnevno i imaju 35 časovnu radnu nedelju, moraju vikendima da nadoknađuju radne sate.  To podrazumijeva jednom mjesečno rad subotom i nedeljom koji se ne plaća i kojim ljekar svakog mjeseca radi po 12 dana u kontinuitetu, bez dana odmora. Naglašavaju i da izabrani pedijatri, u Domu zdravlja Podgorica,  rade godinama noću, što nije u skladu sa Pravilniku o rasporedu radnog vremena u zdravstvenim ustanovama.

Iz Ministarstva su izabranim ljekarima objasnili da iako će im plata biti smanjena imaju pravo na varijabilni dio zarade. Njega može da ostvari zaposleni koji ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitete rada, a oni se cijene, kako navode u Ministartsvu, na osnovu: posebnog doprinosa unapređenju procesa rada, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepotpunjenosti radnih mjesta.

Nije teško zaključiti ko odlučuje o kvalitetu rada u domovima zdravlja. To su upravnici koji se biraju po partijskom ključu. Iz Udruženja napominju da je njihova koleginica, specijalista porodične medicine izmještena iz Doma zdravlja u Herceg Novom u abulantu u Igalu. ,,Tu je narušeno staro strukovno pravilo – ne odvajati doktora od svoje populacije. Šta je suština rada izabranog doktora ako ne briga o jednoj populaciji koja vas je izabrala”.

Doktorica je premještena po odluci novog direktora Doma zdravlja Herceg Novi, Alekse Đekića, koji je prije zdravstva radio u policiji i komunalnoj policiji.

Sa čime se sve susreću ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te da nije samo plata ono što ih tišti, dobra je ilustacija jedna od prvih odluka novog direktora DZ Herceg Novi u kojoj se ističe da je ,,komunikaciju sa organima vlasti, medijima i društvenim mrežama ovlašćen je da vrši jedino direktor i lice koje on ovlasti”. Dodaje se i da su ,,svi zaposleni dužni da budu lojani državi, kao i da poslove obavljaju čestito, efiikasno i prema profesionalnim standardima”.

U Udruženju upozortavaju da će, ukoliko novi model finansiranja ostane na snazi, doći do odliva kadra: ,,Mladi ljekari neće biti stimulisani da se zapošljavaju na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a oni koji ostanu biće preopterećeni velikim brojem pacijenata na dnevnom nivou, što je već i sada problem“.

„Ugrožene će biti i specijalizacije iz porodične medicine jer će se manji broj ljekara prijavljivati. To bi bio neizmjeran gubitak za zdravstveni sistem, jer kvalitetan ljekar na primarnom nivou zdravstvene zaštite je ključan za funkcionisanje cijelog zdravstvenog sistema. Jaki zdravstveni sistemi su oni koji imaju jaku primarnu zdravstvenu zastitu. Na ovom nivou zdravstvene zaštite obavlja  se prevencija i liječenje najčešćih bolesti, što govori o značaju jake primarne zaštite u svakom zdravstvenom sistemu”, ističu u Udruženju.

Iz Udruženja objašnjavaju i da je pošto je  kod nas uvedeno, tzv. fiksno plaćanje svuda napušten model finansiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer nije stimulisao kvalitet rada ljekara. Pozivaju nadležne da razgovaraju o drugim modelima. Još nema ko da ih čuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo