Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKONOMIJA I POLITIKA: Kud plovi ovaj trajekt

Objavljeno prije

4 sedmice

na

foto: bokanews

Dok traje bitka ekonomske destrukcije između starih i novih vlasti neki istinski prioritetni poslovi čekaju bolja vremena. Počev od neophodnih koraka ka nastavku gradnje auto-puta. Na koje ćemo čekati makar do naredne godine

 

,,Ako niste sigurni u prevoz Vasilija, koji svoj posao trenutno radi besprekorno, imate mogućnost da idete okolo”. Ovako je premijer Dritan Abazović odgovorio na pitanje da li iznajmljeni trajekt kojim je JP Morsko dobro preuzelo saobraćaj na liniji Kamenari – Lepetani zadovoljava minimum propisanih uslova.

Prema nezvaničnim informacijama, ozbiljan odgovor na postavljeno pitanje morao je biti nešto sadržajniji. Makar da saznamo: Da li je tačno da Morsko dobro još nije registrovano za obavljanje poslova pomorskog prevoza, iako joj je Vlada prije desetak dana odobrila traženu statusnu promjenu (procedura je u toku); Kako trajektnu liniju održava (državna) kompanija koja nema za taj posao neophodnu koncesiju, nakon što je posao oduzet (privatnom) preduzeću koje je koncesiju posjedovalo i plaćalo. Da li je tačno da trajekt Vasilije nije registrovan za prevoz putnika i tereta, već samo kao teretni ro-ro brod. Koje su koristi države, lokalnog stanovništva i njihovih gostiju u situaciji kada umjesto šest trajekata Pomorskog saobraćaja koja je zapošljavala preko sto radnika i izmirivala propisane dadžbine, trajektnu liniju drži manje plovilo sumnjive bezbjednosti, bez naplate prevoza i plaćanja bilo kakvih obaveza prema državi i lokalnim samoupravama…

Umjesto svega toga premijer je ponudio sljedeće objašnjenje: „Crna Gora je već imala tragediju da je dozvolila mafijašima i tajkunima da upravljaju svim njenim privrednim dobrima. Mi smo tu tragediju riješili. Radi se o ljudima koji su estremno bahati i koji su trebali da finansiraju predsjedničku kampanju Mila Đukanovića“.

Znači li to da je Pomorski saobraćaj izbačen iz posla zato što su njegovi vlasnici „ekstremno bahati“ i spremni da finansiraju predsjedničku kampanju kandidata DPS-a? Ili je, ipak, aktuelna drama nastala zbog toga što Vlada nije bila u stanju da se u atraktivan posao uključi, ili ga u potpunosti preuzme, na pravno nesporan način, nakon raspisivanja novog tendera za dodjelu koncesija za trajektni saobraćaj u Bokokotorskom zalivu. Na taj tender se, inače, čeka od 2019. godine.

U međuvremenu su vlasnici Pomorskog saobraćaja, braća Dejan i Dušan Ban i njihov partner Željko Mihajlović od Privrednog suda zatražili da izrekne privremenu mjeru i vrati ih u posao, dok se ne okonča započeti sudski spor. Prema medijskim najavama, izvjestan je i njihov zahtjev za naknadu štete kompaniji Pomorski saobraćaj. Na optuženičkoj klupi naći će se država.

Mnoge je ova priča podsjetila na dešavanja sa Montenegroerlajnsom krajem 2020. Neposredno po formiranju Vlade Zdravka Krivokapića nacionalna avio kompanija je ostala bez državne pomoći (proglašena je za nedozvoljenu), pa je prizemljena zbog opasnosti da povjerioci počnu plijeniti njene avione. Slijedio je stečajni postupak koji i danas traje. Dok MNA na sudu od države traži 100 miliona  eura obećane pomoći, sve češće se pominje kako se i novoformirana nacionalna aviokompanija TooMontenegro nalazi pred sličnim nevoljama.

„Kompanija i dalje ima jedan i po avion“, navodi Zoran Đurišić, prvi direktor MNA i doskorašni član Abazovićevog savjetničkog tima. „Nije jasno iz kojih sredstava će da se plati remont motora za šta su potrebna tri miliona eura, dok vjerovatno niko pouzdano ne može reći gdje se taj motor nalazi. Saobraćaj se obavlja prema svega tri destinacije, u odnosu na nekadašnjih 15, i kompanija krcka posljednje eure od osnivačkog kapitala koji je iznosio velikih 30 milion eura. Ni na vidiku nema pet aviona koji su neophodni za kvalitetan sabraćaj u predstojećoj sezoni, a kvalitetni kadar se polako odliva…“.

Ne možemo, ipak, reći kako Vlada skrštenih ruku posmatra dešavanja u novoj aviokompaniji. Naprotiv. Nedavno je imenovala novog direktora kompanije. Sada treba da riješi to što je Inspekcija rada to postavljenje proglasila za nezakonito. Ili će taj posao velikodušno prepustiti resornom Ministarstvu kapitalnih investicija, odnosno, bordu direktora TooMontenegra.

Premijer ima prečih poslova. U Roterdamu je upravljao (licenciranim) trajektom. Dokazujući tako, valjda, da je Vlada sposobna da istim poslom ovlada i u Bokokotorskom zalivu. Onda je u Nikšiću otvorio EPCG Željezaru, novoformiranu državnu kompaniju osnovanu na ostacima nekadašnjeg privrednog giganta. Prvi posao za dvjestotinak naslijeđenih radnika je čišćenje fabričkog kruga. Za ostalo – ima vremena. Ionako bi i ovaj posao mogao završiti na sudu. Pošto se, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, za njega zainteresovalo i tužilaštvo u Podgorici.

U sudnici bi se, prema advokatskim najavama, moglo nastaviti i Abazovićevo prepucavanje sa vlasnicima Bemaksa. Pravdu na sudu će, izgleda, tražiti i vlasnici cigareta skladištenih u Luci Bar, koje je država zaplijenila prije nepunih godinu. Moguće, bez valjanog razloga i obrazloženja. Samo da se i taj teret ne svali na Rada Miloševića.

Zajednički imenitelj za sve pomenute biznise i biznismene, osim državnih avio kompanija, jeste bliskost sa čelnicima DPS-a. Zato mnogi razumiju kako je Vladin juriš na „mafijaše i tajkune“ zapravo pokušaj da se DPS i njegovi finansijeri oslabe i kazne selektivnim oduzimanjem poslova, umjesto obećanih zakona o lustraciji, preispitivanju i oduzimanju nelegalno stečene imovine i očekivanih sudskih postupaka za brojne kriminalne i koruptivne radnje iz perioda njihove tridecenijske vlasti. Od tih obećanja, za sada, nijesmo dobili skoro ništa.

Jedni su oprezni da obećani zakoni ne dobiju na širini i tako zahvate i one koji ne pripadaju strukturama bivših vlasti, ali su koristili ili koriste njihove metode materijalizacije stečenih pozicija. Drugi nijesu kadri da svoje želje i obećanja pretoče i prihvatljiva zakonska rješenja. I pravosuđu obezbijede adekvatne uslove da kvalitetno odrade povjereni posao. Bez amnestiranih, privilegovanih ili onih koje treba sankcionisati po svaku cijenu, zbog ličnih ili političkih animoziteta.

Dok traje bitka ekonomske destrukcije starih i novih, neki istinski prioritetni poslovi čekaju bolja vremena. Počev od neophodnih koraka ka nastavku gradnje auto-puta. Na koje ćemo čekati makar do naredne godine. Posao u koji smo već uložili približno milijardu eura ne bi smio biti na marginama interesovanja aktuelnih vlasti. Makar zbog toga što Vlada koja je, za dva mjeseca, milione i miliona novca iz budžeta  uložila u otkup dionica Luke Bar, mora znati da ta kompanija nema budućnost bez potpuno funkcionalnog auto-puta i željeznice u neuporedivo boljem stanju od sadašnjeg.

A ono, iz Montekarga (dio državne željezničke kompanije zadužen za prevoz tereta na ovdašnjim prugama) najavljuju štrajk. Pošto je Vlada, tvrde nezakonito, dio njihovog posla ustupila privatnim firmama.

„Favorizovanjem privatnika i zatvaranjem očiju na njihove nedostatke i nelegalnosti od Uprave za željeznice i samog direktora, direktno se utiče na budućnost naše firme“, poručuju iz sindikata kompanije, podsjećajući da su oni među rijetkim državnim preduzećima koja posluju u plusu. „Čini se sve da se naša firma učini neperspektivnom i možda rasprodaju naši vagoni i mašine koje su revizirane u ovlašćenim remontnim servisima u Srbiji, za razliku od već navedenog privatnika čiji vagoni imaju neurednu, netačnu i neispravnu reviziju iz Koplika (Albanije), za šta imamo dokaze“.

Red nacionalizacije, pa red privatizacije. A sve filovano politikom.  I borbom za nastavak/povratak na vlast.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo