Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKONOMIJA I POLITIKA: Kud plovi ovaj trajekt

Objavljeno prije

na

Dok traje bitka ekonomske destrukcije između starih i novih vlasti neki istinski prioritetni poslovi čekaju bolja vremena. Počev od neophodnih koraka ka nastavku gradnje auto-puta. Na koje ćemo čekati makar do naredne godine

 

,,Ako niste sigurni u prevoz Vasilija, koji svoj posao trenutno radi besprekorno, imate mogućnost da idete okolo”. Ovako je premijer Dritan Abazović odgovorio na pitanje da li iznajmljeni trajekt kojim je JP Morsko dobro preuzelo saobraćaj na liniji Kamenari – Lepetani zadovoljava minimum propisanih uslova.

Prema nezvaničnim informacijama, ozbiljan odgovor na postavljeno pitanje morao je biti nešto sadržajniji. Makar da saznamo: Da li je tačno da Morsko dobro još nije registrovano za obavljanje poslova pomorskog prevoza, iako joj je Vlada prije desetak dana odobrila traženu statusnu promjenu (procedura je u toku); Kako trajektnu liniju održava (državna) kompanija koja nema za taj posao neophodnu koncesiju, nakon što je posao oduzet (privatnom) preduzeću koje je koncesiju posjedovalo i plaćalo. Da li je tačno da trajekt Vasilije nije registrovan za prevoz putnika i tereta, već samo kao teretni ro-ro brod. Koje su koristi države, lokalnog stanovništva i njihovih gostiju u situaciji kada umjesto šest trajekata Pomorskog saobraćaja koja je zapošljavala preko sto radnika i izmirivala propisane dadžbine, trajektnu liniju drži manje plovilo sumnjive bezbjednosti, bez naplate prevoza i plaćanja bilo kakvih obaveza prema državi i lokalnim samoupravama…

Umjesto svega toga premijer je ponudio sljedeće objašnjenje: „Crna Gora je već imala tragediju da je dozvolila mafijašima i tajkunima da upravljaju svim njenim privrednim dobrima. Mi smo tu tragediju riješili. Radi se o ljudima koji su estremno bahati i koji su trebali da finansiraju predsjedničku kampanju Mila Đukanovića“.

Znači li to da je Pomorski saobraćaj izbačen iz posla zato što su njegovi vlasnici „ekstremno bahati“ i spremni da finansiraju predsjedničku kampanju kandidata DPS-a? Ili je, ipak, aktuelna drama nastala zbog toga što Vlada nije bila u stanju da se u atraktivan posao uključi, ili ga u potpunosti preuzme, na pravno nesporan način, nakon raspisivanja novog tendera za dodjelu koncesija za trajektni saobraćaj u Bokokotorskom zalivu. Na taj tender se, inače, čeka od 2019. godine.

U međuvremenu su vlasnici Pomorskog saobraćaja, braća Dejan i Dušan Ban i njihov partner Željko Mihajlović od Privrednog suda zatražili da izrekne privremenu mjeru i vrati ih u posao, dok se ne okonča započeti sudski spor. Prema medijskim najavama, izvjestan je i njihov zahtjev za naknadu štete kompaniji Pomorski saobraćaj. Na optuženičkoj klupi naći će se država.

Mnoge je ova priča podsjetila na dešavanja sa Montenegroerlajnsom krajem 2020. Neposredno po formiranju Vlade Zdravka Krivokapića nacionalna avio kompanija je ostala bez državne pomoći (proglašena je za nedozvoljenu), pa je prizemljena zbog opasnosti da povjerioci počnu plijeniti njene avione. Slijedio je stečajni postupak koji i danas traje. Dok MNA na sudu od države traži 100 miliona  eura obećane pomoći, sve češće se pominje kako se i novoformirana nacionalna aviokompanija TooMontenegro nalazi pred sličnim nevoljama.

„Kompanija i dalje ima jedan i po avion“, navodi Zoran Đurišić, prvi direktor MNA i doskorašni član Abazovićevog savjetničkog tima. „Nije jasno iz kojih sredstava će da se plati remont motora za šta su potrebna tri miliona eura, dok vjerovatno niko pouzdano ne može reći gdje se taj motor nalazi. Saobraćaj se obavlja prema svega tri destinacije, u odnosu na nekadašnjih 15, i kompanija krcka posljednje eure od osnivačkog kapitala koji je iznosio velikih 30 milion eura. Ni na vidiku nema pet aviona koji su neophodni za kvalitetan sabraćaj u predstojećoj sezoni, a kvalitetni kadar se polako odliva…“.

Ne možemo, ipak, reći kako Vlada skrštenih ruku posmatra dešavanja u novoj aviokompaniji. Naprotiv. Nedavno je imenovala novog direktora kompanije. Sada treba da riješi to što je Inspekcija rada to postavljenje proglasila za nezakonito. Ili će taj posao velikodušno prepustiti resornom Ministarstvu kapitalnih investicija, odnosno, bordu direktora TooMontenegra.

Premijer ima prečih poslova. U Roterdamu je upravljao (licenciranim) trajektom. Dokazujući tako, valjda, da je Vlada sposobna da istim poslom ovlada i u Bokokotorskom zalivu. Onda je u Nikšiću otvorio EPCG Željezaru, novoformiranu državnu kompaniju osnovanu na ostacima nekadašnjeg privrednog giganta. Prvi posao za dvjestotinak naslijeđenih radnika je čišćenje fabričkog kruga. Za ostalo – ima vremena. Ionako bi i ovaj posao mogao završiti na sudu. Pošto se, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, za njega zainteresovalo i tužilaštvo u Podgorici.

U sudnici bi se, prema advokatskim najavama, moglo nastaviti i Abazovićevo prepucavanje sa vlasnicima Bemaksa. Pravdu na sudu će, izgleda, tražiti i vlasnici cigareta skladištenih u Luci Bar, koje je država zaplijenila prije nepunih godinu. Moguće, bez valjanog razloga i obrazloženja. Samo da se i taj teret ne svali na Rada Miloševića.

Zajednički imenitelj za sve pomenute biznise i biznismene, osim državnih avio kompanija, jeste bliskost sa čelnicima DPS-a. Zato mnogi razumiju kako je Vladin juriš na „mafijaše i tajkune“ zapravo pokušaj da se DPS i njegovi finansijeri oslabe i kazne selektivnim oduzimanjem poslova, umjesto obećanih zakona o lustraciji, preispitivanju i oduzimanju nelegalno stečene imovine i očekivanih sudskih postupaka za brojne kriminalne i koruptivne radnje iz perioda njihove tridecenijske vlasti. Od tih obećanja, za sada, nijesmo dobili skoro ništa.

Jedni su oprezni da obećani zakoni ne dobiju na širini i tako zahvate i one koji ne pripadaju strukturama bivših vlasti, ali su koristili ili koriste njihove metode materijalizacije stečenih pozicija. Drugi nijesu kadri da svoje želje i obećanja pretoče i prihvatljiva zakonska rješenja. I pravosuđu obezbijede adekvatne uslove da kvalitetno odrade povjereni posao. Bez amnestiranih, privilegovanih ili onih koje treba sankcionisati po svaku cijenu, zbog ličnih ili političkih animoziteta.

Dok traje bitka ekonomske destrukcije starih i novih, neki istinski prioritetni poslovi čekaju bolja vremena. Počev od neophodnih koraka ka nastavku gradnje auto-puta. Na koje ćemo čekati makar do naredne godine. Posao u koji smo već uložili približno milijardu eura ne bi smio biti na marginama interesovanja aktuelnih vlasti. Makar zbog toga što Vlada koja je, za dva mjeseca, milione i miliona novca iz budžeta  uložila u otkup dionica Luke Bar, mora znati da ta kompanija nema budućnost bez potpuno funkcionalnog auto-puta i željeznice u neuporedivo boljem stanju od sadašnjeg.

A ono, iz Montekarga (dio državne željezničke kompanije zadužen za prevoz tereta na ovdašnjim prugama) najavljuju štrajk. Pošto je Vlada, tvrde nezakonito, dio njihovog posla ustupila privatnim firmama.

„Favorizovanjem privatnika i zatvaranjem očiju na njihove nedostatke i nelegalnosti od Uprave za željeznice i samog direktora, direktno se utiče na budućnost naše firme“, poručuju iz sindikata kompanije, podsjećajući da su oni među rijetkim državnim preduzećima koja posluju u plusu. „Čini se sve da se naša firma učini neperspektivnom i možda rasprodaju naši vagoni i mašine koje su revizirane u ovlašćenim remontnim servisima u Srbiji, za razliku od već navedenog privatnika čiji vagoni imaju neurednu, netačnu i neispravnu reviziju iz Koplika (Albanije), za šta imamo dokaze“.

Red nacionalizacije, pa red privatizacije. A sve filovano politikom.  I borbom za nastavak/povratak na vlast.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo