Povežite se sa nama

INTERVJU

ANA MATIĆ, DIZAJNERKA: Dizajn oblikuje našu stvarnost

Objavljeno prije

na

Iako je zadržalo standardnu programsku strukturu foruma koju godinama gradimo, ponavljamo, ali i mijenjamo, ovo izdanje je prije svega rekordno po broju ukupnih učesnika, kao i po broju internacionalnih predavača

 

Na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju održan je FLUID dizajn forum, koji se smatra najreferentnijim edukativnim forumom u regionu, a objedinjuje akademsku zajednicu, mlade kreativce, stručnu dizajnersku zajednicu, javne institucije, kulturni sektor i lokalnu zajednicu. Ovaj umjetničko-istraživački projekat započet je 2013. godine, a koncipiran je da kroz niz predavanja, panel diskusija, radionica i izložbi tokom trajanja foruma okupi poznate regionalne i internacionalne predavače, kao i studente iz zemlje i regiona. Ovodišnje izdanje FLUID-a bilježi rekordne brojke učesnika iz zemlje, regiona i Evrope.

Ana Matić, inicijatorka i koordinatorka FLUID dizajn foruma, redovna je profesorica na Studijskom programu Grafički dizajn Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje Univerziteta Crne Gore. Ima bogatu stručno-umjetničku izlagačku biografiju. Dobitnica je nekoliko nagrada za dizajn, organizatorka je i učesnica mnogih izložbi, konferencija i radionica u zemlji i inostranstvu.

MONITOR: Nedavno završeni 11. FLUID dizajn forum okupio je renomirane dizajnere i umjetnike iz zemlje, regiona i svijeta. Održana su mnoga predavanja, okrugli stolovi i radionice, a na Cetinju je otvoreno i nekoliko izložbi. S obzirom na to da je jedan od najvažnijih dizajnerskih foruma u regionu, nakon jedanaestog izdanja i reakcija prisutnih, po čemu se ovogodišnji FLUID razlikovao od prethodnih?   

MATIĆ: Iako je zadržalo standardnu programsku strukturu foruma koju godinama gradimo, ponavljamo, ali i mijenjamo, ovo izdanje je prije svega rekordno po broju ukupnih učesnika, kao i po broju internacionalnih predavača. Osim javnog programa koji trajao pet dana, ove godine imali smo i dosta događaja koji su počeli ranije i tekli paralelno, a dio su evropskog projekta ReCulture.

MONITOR: Ovogodišnji forum imao je temu „Fluidni identiteti“. Kako je najavljeno, analizirali ste ulogu dizajna u izgradnji i dekonstrukciji identitetskih narativa koji oblikuju društvenu stvarnost.

MATIĆ: Da, analizirali smo pitanje identiteta kroz prizmu dizajna, ali smo kroz seriju glavnih uvodnih predavanja prva dva dana obuhvatili mnogo šire polje, druge oblasti i discipline. Na primjer, profesor Borut Vild iz Beograda ukazao nam je na to da su pojmovi fluidnosti i identiteta u sličnom odnosu kao sloboda i ograničenja. Profesor Karl Štoker iz Graca je na primjeru austrijskog nacionalnog identiteta ukazao na uslove i načine formiranja identiteta kroz istoriju. Socijalni psiholog profesor Stiven Raišer sa Univerziteta Sent Endrjuz je ukazao na nužnost postojanja etničkih identiteta i razliku između narativa koji ih mogu graditi tako da isključuju ili uključuju sve članove društva. Istoričarke umjetnosti Marija Đorđević i Tatjana Koprivica bavile su se metodologijom za analizu performativnih aspekata identiteta na primjeru spomeničke kulture. Iz perspektive nauka i umjetnosti kojima se bave, svi oni dali su dodatne uvide na FLUID panelu treće večeri, što je uz sva druga predavanja i prezentacije pomoglo da imamo sjajne rezultate u sedam trodnevnih kreativnih radionica u kojima je učestvovalo oko osamdeset studenata iz Crne Gore i regiona.

U okviru programskog segmenta FLUID Expo, koji još traje, pet od sedam izložbi direktno referencira na ovogodišnju temu – od regionalne izložbe mladih dizajnera do angažovanih plakata već etabliranih dizajnera i istorijskih pregleda. S obizirom na temu – ima mnogo zastava, ali ne onih koje možda posmarač očekuje na „prvu loptu“. Neke su angažovani plakati, a neke se na osnovu uputa posmatrača automatski generišu. E, da, na jednoj od izložbi se našao i Hladnjak OBODIN Deluxe 135L, koji je, nesporno, dio našeg identiteta.

MONITOR: Za brojnu publiku događaj je bio veoma važan, ali s obzirom na to da ste profesorica na Fakultetu likovnih umjetnosti, vjerujem da Vam je FLUID naročito značajan zbog studenata, a rekli ste da ih je bilo oko osamdeset, jer su u prilici da uče od eminentnih dizajnera i profesionalaca.

MATIĆ: I tokom samog trajanja festivala, a evo i nakon što je sve malo „odležalo“ i dalje pristižu komentari i studenata i predavača, a nekako mi se čini kao da se svake godine ponavljaju. Svi su prezadovoljni, oduševljeni festivalom, predavanjima, radionicama i što je najvažnije druženjem, boravkom na Cetinju i u Crnoj Gori. Vi zaista u svih pet dana jako gustog programa imate toliko toga da vam treba višestruko vremena da sve to apsorbujete. Studenti u FLUID radionicama imaju priliku da svoja znanja direktno uporede sa kolegama iz regiona, a tokom prethodnih deset godina nastala su mnoga „fluidna“ prijateljstva i kreativne saradnje. Činjenica da nam se mnogi studenti iz regiona vraćaju, i kao publika, a neki sada već i kao predavači, potvrđuje da radimo pravu stvar.

MONITOR: Godinama radite važne projekte u Crnoj Gori – od monografija, knjiga, plakata, grafičkih rješenja… Šta je Vaš pokretač kada je u pitanju dizajn i postoji li neka opšta poruka koju šaljete korisnicima i posmatračima?

MATIĆ: Dizajn oblikuje našu stvarnost. Naravno, ne mislim da je najbitniji, ali je svakako važan. Živimo u takvom društvu da se dizajn čini nevidljiv, na primjer, u odnosu na politiku, koja takođe oblikuje našu stvarnost. Većim brojem društveno-odgovornih angažovanih dizajnera trenutna slika svijeta mogla bi biti drugačija, jer dizajner nije samo vizuelni oblikovalac, on je prije svega mislilac koji, eto, zna da vizuelno oblikuje.

MONITOR: Koliko dizajn u Crnoj Gori korespondira sa svijetom? U kom pravcu se kod nas kreću inovacije?

MATIĆ: Ako govorimo o grafičkom dizajnu, tu ne vidim razliku, FLUID je jedna od potvrda. Ono što karakteriše naš obrazovni sistem je sporost, ali to je specifično za mnoge državne univerzitete. Dizajn je živa stvar, a život je danas prilično ubrzan i zavisan od tehnologija. Nema se vremena za cikluse od pet godina da bi se nešto izmjenilo u nastavnom planu. Ideja da prije desetak godina pokrenemo FLUID dizajn forum nastala je iz potrebe za akitvnijim praćenjem struke, i predstavlja dopunu redovne nastave na Studijskom programu Grafički dizajn Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje Univerziteta Crne Gore.

MONITOR: Koje savjete dajete studentima koji su odlučili da im dizajn bude profesija? Koliko se razlikuju od onih koje ste Vi dobijali na početku bavljenja grafičkim dizajnom?

MATIĆ: Nema generalnih recepata, rad na kreativnim problemima je svaki put izazov – različit i nov. Naravno da postoje opšte smjernice, i one se suštinski nisu promijenile. Međutim, promijenilo se okruženje. Tehnologija je promijenila način komunikacije, ali nije našu potreba da komuniciramo, da probamo da se razumijemo bolje i kada se čini da se baš i ne razumjemo. Da se doživotno nadgrađujemo, a to možemo samo razmjenom znanja. Da probamo da gradimo bolje društvo makar u nekom našem mikrookruženju.

Miroslav MINIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Zabrinjava što će Knežević pred nereformisane sudove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta, i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“

 

 

MONITOR: Kako komentarišete  ekstradiciju  Duška Kneževića Crnoj Gori, te njegove tvrdnje da je došao dobrovoljno, uz ponovno pominjanje plave torbe?

MILOVAC: Knežević je izgubio proces pred Visokim sudom u Londonu kada je odbijena njegova žalba na odluku da bude izručen i to bi trebao da bude početak procesa pred crnogorskim pravosudnim organima koji bi do kraja trebalo da rasvijetli ulogu Kneževića u poslovima čiju zakonitost naše tužilaštvo dovodi u pitanje.

Dakle, ne radi se o dobrovoljnoj odluci Kneževića da se vrati u Crnu Goru, a još manje treba na njegov dolazak gledati kao na zaslugu ovdašnjih političara koji već počinju da presuđuju i za to sebi pripisuju zasluge.

Pred crnogorskim tužilaštvom se nalaze zaista kompleksni predmeti koji će zahtijevati značajne kapacitete kada su u pitanju prije svega finansijske istrage, naročito za onaj dio imovine i poslove Kneževića koji se odvijao na offshore destinacijama i van granica Crne Gore.

MONITOR:  Ima li crnogorsko pravosuđe kapacitete da te procese izvede do kraja?

MILOVAC: Nažalost, ti kapaciteti su ujedno i najslabija karika u istragama, na što je više puta ukazivano i iz Evropske komisije u njenim izvještajima o napretku Crne Gore.

Posebno zabrinjava to što će kompletan postupak biti sproveden pred sudovima koji nisu reformisani i gdje nije do kraja otkrivena mreža korumpiranih sudija koji su radili  po političkom diktatu, a ne slovu Ustava i zakona. Postupak protiv Kneževića je samo jedan od mnogih koji tek treba da  epilog dobiju na sudu. Zbog toga se MANS snažno zalaže za proces vetinga u pravosuđu koji bi trebalo da rezultira zdravim osnovama za vođenje ovako kompleksnih predmeta.

Za sada ne ohrabruju najave iz Vlade Crne Gore, a prije svega iz Ministarstva pravde, da bi mogli u skorom roku da očekujemo takozvanu katarzu u pravosuđu, iako su javno data  brojna obećanja koja su uključivala i značajno unaprijeđen zakonski okvir.

Ovo je posebno važno za predmete kao što je predmet Duška Kneževića gdje će tužilaštvu biti potrebna svaka moguća pomoć u, prije svega, finansijskoj istrazi. Nažalost, za očekivati je da će kod predmeta koji uključjuju veliki broj aktera, međunarodnu istragu i značajan protok vremena, postati bolno očigledan nedostatak takozvanog „italijanskog modela“ koji bi značajno olakšao posao tužilaštvu i ubrzao kompletnu finansijsku istragu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVANA MIHAJLOVIĆ, UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE: Uslovi rada još daleko od dostojanstvenih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Potrebno je uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dostojanstven život i rad zaposlenih u Crnoj Gori

 

MONITOR: U kakvim uslovima radnici u Crnoj Gori dočekuju svoj praznik?

MIHAJLOVIĆ: U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore vjerujemo da uslovi rada u Crnoj Gori još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou i daleko su od dostojanstvenih, posebno za zaposlene u određenim sektorima i zaposlene koji pripadaju vulnerabilnim grupama. Zanemarljiv broj otvaranja novih radnih mjesta, visoka stopa nezaposlenosti, gotovo 60000 zaposlenih koji pri­maju iznos minimalne zarade i još toliko onih koji primaju između minimalne i prosječne zarade, nepostojanje sistema odgovor­nosti, nepoštovanje prava na ograničeno radno vrijeme, pristup tržištu rada partijski podobnim, a ne kvalifikovanim radnicima, sveprisutna antisindikalna dis­kriminacija, nizak nivo kulture socijalnog dijaloga, porast broja prekarnih ili nesigurnih oblika rada i neznatan broj zaključenih kolektivnih ugovora na svim nivoima, samo su neki od razlo­ga koji potvrđuju naš stav da je potrebno uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dosto­janstven život i rad zapoelsnih u Crnoj Gori.

Kao primjer nedovoljne demokratizacije društva i  pokazatelj stepena radnih i sindikalnih prava može poslužiti činjenica da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.

MONITOR: USSCG je reagovala na dosta nejasne navode iz Vlade oko reforme penzionog sistema, ističući da se reforma priprema bez uključivanja socijalnih partnera. Kakav je vaš stav o najavljenim promjenama?

MIHAJLOVIĆ: Stav Unije jasan je – niti jedna reforma na tržištu rada, reforma penzione i ukupne socijalne politike ne može i ne smije biti rezultat jednostranih odluka Vlade,  već isključivo rezultat konsenzusa na nivou socijalnih partnera ali i šireg društvenog konsezusa. Do danas, i pored reagovanja, nemamo bliže informacije o planiranim reformama i sa punim pravom možemo da sumnjamo da će se obaveza uključivanja socijalnih partnera ogledati u formalnom upoznavanju članova Socijalnog savjeta sa već definisanim reformama. Takav pristup bio bi krajnje neprihvatljiv, što je USSCG jasno istakla, posebno u slučaju penzione reforme koja se odnosi na sadašnje i buduće penzionere, sadašnje i buduće zaposlene i kao takva nužno zahtijeva transparentan i pažljiv proces, vrijeme i dijalog.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN BEOGRADSKOG UNIVERZITETA: Vrijeme političke infantilizacije je još u zenitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je velemajstor proizvođenja kvazidogađaja i dramatizacija u kojima stvari može preokrenuti samo njegova odluka, donijeta – naravno u posljednji čas

 

MONITOR: Da li je neslaganje naših prodemokratskih stranaka stvar njihove demokratičnosti ili nečeg drugog?

STOJILJKOVIĆ: Tamo gde nema ni savesti ni moralne odgovornosti, niti je moguće stvari dovesti do eventualne krivične, ostaje samo politička odgovornost. Ona se demokratski utvrđuje na izborima koji nose rizik gubitka vlasti. Čude li zato nastojanja da se torpeduje i minimalna, izborna demokratija? Uz  kontrolu  nad  svim  resursima  moći vlasti poput Vučićeve, koriste još dva oprobana sredstva. Prvo, šire svoj front tako što nakon svakih izbora neko ko je ”zanoćio u opoziciji ne odoli da se probudi u klupama vlasti”. Drugo, tako što kombinovanjem izbornih mućki sa datim  delimičnim ustupcima uvek oko izbornog nastupa  podeli opoziciju. Dakle, ne radi se o višku demokratije u opozicionim redovima, jer se vidi da su i ove stranke  spremne da isključuju nedisiplinovane odbore, već o nedovoljnoj moći očuvanja bar strateškog jedinstva u situaciji decenijske neravnopravnosti i posledične frustriranosti. Na kraju, kad se, uz jedinstvo, sklope gubitak podrške spoljnih veto igrača i masovni izlazak nezadovoljnih građana na ulice, ipak dođe do promena.

MONITOR: Oni koji u Srbiji bojkotuju dio ovih izbora, kao glavni argument pominju da su u pregovorima sa vlašću došli do toga da je „imaju u šaci“, a da je izlazak na izbore 2.juna velika greška. Da li je mogućnost izbora na jesen bio samo „golub na grani“, kako komentarišu neki od protivnika bojkota?

STOJILJKOVIĆ: Izborni uslovi su daleko od prihvatljivih ali takvi neće biti ni posle leta. Mali pomak je ipak napravljen ali je plaćena cena podela opozicije. Pri tome, nije lako objasnti da, pod istim uslovima, na neke izbore hoćeš a na druge nećeš. Ostaje nada da će se nešto promenti do krajnog roka za prijavu izbornih lista. Ili bar da se  neće razoriti strateško opoziciono jedinstvo koje se raspada međusobnim sumnjama i optužbama.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo