Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Ujedinjeno protiv krađe

Objavljeno prije

na

Izborni dan, rezultate izbora i aktuelnu situaciju na političkoj sceni za Monitor komentarišu – Vanja Ćalović Marković, direktorica MANS-a, Filip Kovačević, profesor, Bojan Baća, sociolog, Omer Šarkić, bloger i Milica Kovačević, direktorica CDT

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, DIREKTORICA MANS-a
Na pragu nove krize

Na žalost izborni zakoni nijesu dali veće rezultate u praksi, a nakon onakvog izbornog dana i nepriznavanja rezultata od strane opozicije, na pragu smo nove političke krize i povjerenje u izbore je dodatno urušeno.

Na dan izbora MANS-u je prijavljeno skoro 500 slučajeva mogućih krivičnih djela i kršenja prava građana a mi smo uspjeli da prikupimo dokaze i svjedoke za 117 slučajeva koje smo dostavili Specijalnom tužiocu. Ni dva dana nakon izbora javnost nema informacije da li je Specijalni tužilac uopšte postupao u tim predmetima i kakvi su mu rezultati. Podsjećam i da kontroverzno djelovanje tužilastva i policije na dan izbora u spornom slučaju navodnog terorizma takođe nije razjašnjeno javnosti, pa se postavlja pitanje motiva Specijalnog tužioca da netransparentnim radom dodatno uruši povjerenje u izbore.

Državna izborna komisija i Agencija za sprečavanje korupcije su nedvosmisleno pokazale da donose političke, a ne na zakonu zasnovane odluke, što je uništilo kredibilitet tih ključnih institucija zaduženih za sprovođenje izbornih zakona. MANS je dokazao da birački spisak sadrži na hiljade fantoma i preminulih lica, kao i da su institucije, na čijem čelu su bili kadrovi vladajućeg DPS- a, uoči izbora upumpali najmanje 18.5 miliona eura za predizborno zapošljavanje, izgradnju infrastrukture, kredite i subvencije, koji su poznati mehanizmi kupovine glasova iz afere Snimak. Zbog svega toga vjerujem da je ovaj izborni proces pokazao da su politički kontrolisane institucije dodatno produbile nepovjerenje građana u izbore i dovele državu u stanje političke krize.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR
Bojkotovati sve institucije

Fašizam koji se povampiruje u svim istočnoevropskim državama je, eto, poslije ovih izbora dobio i jasnije nego ikad izraženu crnogorsku varijantu. To, nažalost, nije bilo neočekivano. Đukanovićev režim doživljava svoju terminalnu metamorfozu i spreman je da žestoko uzdrma političku i ekonomsku budućnost države radi opstanka na vlasti. Očigledno je da će režim sve češće upotrebljavati nasilje protiv oponenata i kritičara što može rezultirati tragičnim posljedicama. Sukob je lako otpočeti, ali ga je teško zaustaviti. Situaciju dodatno komplikuje i to što je Đukanović, vodeći privatnu spoljnu politiku usmjerenu na sopstveni interes, a ne na interese većine građana i građanki, Crnu Goru doveo u poziciju monete za potkusurivanje između velikih sila.

Sve opozicione snage su pred velikim testom. Da bi se izbjeglo najgore, opozicija se mora hitno objediniti i djelovati kao jedan blok. Nepriznavanje izbornih rezultata je samo prvi korak i nema smisla ukoliko se takođe ne otpočnu i bojkoti Skupštine i ostalih državnih institucija, građanski protesti, osmišljene međunarodne aktivnosti protiv Đukanovićevih lobista u Briselu i Vašingtonu itd. Cilj treba da bude nadstranačka vlada nacionalnog spasa koja će pripremiti i organizovati fer izbore. Sve ovo će zahtijevati jedan novi kvalitet međusobnih odnosa u opoziciji i potpunu posvećenost opštoj stvari. Mora se pobjediti Đukanovićeva cinična taktika ,,zavadi, pa vladaj”. Bilo kakav post-izborni aranžman sa DPS-om u ovom trenutku teško bi narušio kredibilitet opozicije za duži vremenski period.

OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Svi naši „izbori”

„Izbori” u Crnoj Gori su jednom rječju – farsa. Farsa bili, farsa ostali. I što je najgore, iz ciklusa u ciklus ti „izbori” su sve veća farsa.

Pritisci, ucjene, kupovina glasova, zastrašivanja, medijske manipulacije, sprej i UV lampa, afis i drugi sistemi, Vlada izbornog povjerenja (poslije 25 godina višestranačja i „izbora”!); birački spiskovi koji to nijesu, čarter letovi za „birače”, dnevnice, putni troškovi, novčane „nagrade” biračima, afere Snimak u kontinuitetu…To su naši „izbori”.

Ustaše koji nas napadaju iz pravca Debelog brijega, odbrana SFR Jugoslavije, odbrana SRJ Jugoslavije, ratno stanje, vanredno stanje, akcija Lim (hapšenje lidera SDA), akcija Orlov let, teroristi iz Srbije na izborni dan…, stalna odbrana države(a) i „tekovina” od neprijatelja, stalna zastrašivanja i prijetnje – to su svi naši izbori i referendumi. Pink, Informer, Prva TV – mediji iz Srbije koji pukoše u odbrani Crne Gore od tobošnje agresije iz iste te Srbije, ili Rusije – nebitno, i to su naši „izbori”. Kriminalci koji prijete, mafija koja finansira izbore, nesmjenjiva vlast, nesmjenjivi premijer, nesmjenjivi decenijski profesionalni opozicionari – su naši „izbori”.

Na našim „izborima” DPS zna tačan broj koliko će ko dobiti glasova: koliko fali njima, koliko njegovim satelitima. Zato će im, ako treba, pomoći svojim glasovima da pređu cenzus i tako osvoji većinu: „vas 500 ćete glasati tzv. BS, a vas par hiljada SD. Izgubićemo pola mandata a dobiti četiri, i opet imati apsolutnu vlast”. Orvel – to su naši „izbori”.

Ovakvi „izbori” izgleda odgovaraju velikoj većini, svakom iz svojih interesa: i DPS-u i opoziciji po profesiji, dijelu NVO sektora, a posebno našim „međunarodnim prijateljima” – Vašingtonu i Briselu. Zato po njihovoj ocjeni „stalno napredujemo u svim oblastima i poglavljima, šampioni smo demokratije i primjer u regionu”. Međunarodna zajednica, jednom riječju, podržava krađu na crnogorskim „izborima” i daje legitimitet toj krađi, jer njihov ucijenjeni namještenik bez pogovora mora izvršavati svaki nalog koji mu ispostave.

Građani koji izlaze da „biraju” su kolateralna šteta u svemu tome. Kao i resursi države koji su uništeni, prodati, ili izdati u zakup na (samo) 99 godina. Države koja je sva pod hipotekama i dužna do guše zahvaljujući „izborima” na kojima pobjeđuje onaj ko nema većinsku podršku građana. Protekli „izbori” su kruna svega gore navedenog.

BOJAN BAĆA, SOCIOLOG
Raspadanje DPS mašinerije

Sve što se desilo na dan izbora samo je još jedan pokazatelj raspada(nja) tzv. ,,DPS mašinerije”: planiranje i organizovanost sve se manje naziru u njihovim postupcima, dok panika i nepromišljeni potezi postaju sve vidljiviji u zahvatima koji su samo do juče bili puka rutinska procedura. Pogledajmo naprasno onesposobljavanje aplikacija kao što su Viber i WhatsApp. Ozbiljna organizacija, koja pri tom želi da održi iluziju demokratičnosti u očima međunarodne javnosti, nikada to sebi ne bi dozvolila, jer bi bila svjesna nenamjeravanih posljedica jednog takvog čina. Naime, Đukanovićev imidž na zapadu nije diktatorski, ali je ovim postupkom sebe svrstao u onu kategoriju „kako zapadna javnost vidi udžbenički primjer diktatora iz egzotične zemlje”. Takve se stvari ne rade u demokratskim društvima, a posebno ne na dan izbora.

Pored toga, tu je i unošenje nemira pričom o pokušaju državnog udara. A kako dani odmiču, postaje sve jasnije da su građani bili toliko odlučni u namjeri da glasaju protiv vladajuće partije i njenih satelita, jer, kako vidimo, više ni oni suptilniji metodi izborne prevare nijesu mogli da proizvedu dovoljno glasova za DPS pa se prešlo na blatantnu krađu.

Ako su politički subjekti, kao i igrači iz civilnog sektora, spremni da pređu preko ovakvih stvari i ponašaju se kao da se ništa nije desilo, bojim se da ćemo zaći u situaciju gdje zarad normalnog administrativnog funkcionisanja države i ostvarenja njenih strateških ciljeva zanemarujemo činjenicu da temelji ove države nisu samo ne-demokratski, već antidemokratski. Priznanje nečeg takvog nije ništa drugo do negiranje državnosti Crne Gore i njeno afirmisanje kao feuda jednog čovjeka. U tom slučaju, džaba EU, džaba NATO, džaba sve, jer dominantni društveni odnosi i svijest ostaju feudalni, ma gdje god bili.

MILICA KOVAČEVIĆ, DIREKTORICA CDT
Hapšenje je moglo imati uticaj na birače

Izborni dan je protekao u prilično tenzičnoj atmosferi. Tome je doprinijelo više faktora. Prvo, uslijedio je nakon neobično dugotrajne, skupe i intenzivne kampanje, u kojoj je javnost maksimalno polarizovana. Pored toga, u izborni dan se ušlo sa velikom neizvjesnošću jer, zbog promjene zakona, nije bilo kredibilnih rezultata istraživanja javnog mnjenja. Konačno, i hapšenje grupe osumnjičene za terorizam u pokušaju neposredno pred glasanje, osim krivično-pravne ima i političku dimenziju, i moglo je imati uticaj na birače. Zbog toga je važno da se u nastavku ovaj proces vodi na najtransparentniji mogući način koji dozvoljavaju interesi istrage i pravila postupka. Tokom samog izbornog dana i posmatrači, među kojima i posmatrači CDT-a, su prijavili veći broj nepravilnosti. Odavno u Crnoj Gori dan izbora nije pratilo ovoliko posmatrača, pa je logično da je uočen najveći broj propusta. Međutim, nijesu sve ove nepravilnosti od istog značaja za izborni proces, i samo neke među njima mogu ozbiljnije uticati na ishod izbora. Osim onih nepravilnosti koje su dovele do poništavanja glasanja na nekim biračkim mjestima, kao posebno problematično izdvaja se prisustvo partijskih aktivista u blizini jednog broja biračkih mjesta, što smatramo vršenjem pritiska na birače. CDT će pratiti i proces prigovora i žalbi koji je još uvijek u toku, nakon čega ćemo dati konačnu ocjenu kompletnog izbornog procesa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo