Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Antička enigma

Objavljeno prije

na

U Dvorcu kralja Nikole u Baru upriličena je prva pres-konferencija povodom budućeg početka radova na podvodnom lokalitetu Maljevik kraj Sutomora, i sveobuhvatnih regionalnih arheoloških aktivnosti pod nazivom Zaštita crnogorskog podvodnog bogatstva – Maljevik 2010. SLUČAJNO OTKRIĆE: Sve je počelo bezazleno – ronjenjem petnaestogodišnjeg turiste iz Engleske, sina arheologa dr Charlesa Le Qesnea. Veoma plitko, na nekoliko desetina metara od obale, mladić je uočio pravilne objekte, za koje se poslije ispostavilo da su arheološko nalazište. ,,Alarmirao” je oca, a ovaj Univerzitet u Sautemptonu, tj. njihov Centar za podmorsku arheologiju. Kao jedna od najrenomiranijih naučnih institucija u svijetu po pitanju zaštite podvodnog bogatstva, ovaj univerzitet je ponudio naučnu saradnju, a takođe i pribavio dio sredstava za početak projekta. Tako je ono što je u crnogorskim medijima propraćeno sa po jednim tekstom u dnevnim novinama i mjesečnicima dobilo veliki publicitet u britanskim medijima, uključujući i prestižni Daily Telegraph.

Mladen Zagarčanin, arheolog iz Bara, od početka uključen u Projekat Maljevik, naglasio je da ,,enigma potopljenog antičkog grada na Maljeviku, koji se datuje u III-IV vijek, prevazilazi i same okvire Crne Gore, i svrstava se u red najznačajnijih podvodnih otkrića proteklih godina na Mediteranu”. On je naglasio da je Kulturni centar Bar, skupa sa Univerzitetom u Sautemptonu, intenzivno radio na pripremi za projekat, odnosno na traženju podrške za početak radova koji bi trebali uslijediti u septembru ove godine. U susret im je, kazao je Zagarčanin, izašla Opština Bar, a ,,nada se” da će podršku dati i ostale crnogorske institucije, prije svega Ministarstvo kulture Crne Gore, JP Morsko dobro i Zavod za zaštitu spomenika Crne Gore.

IZ ALEKSANDRIJE ZA MALJEVIK: Vođa projekta prof dr Lucy Blue, direktorica Centra za pomorsku arheologiju Univerziteta Sautempton, upravo zbog Maljevika je doletjela iz Aleksandrije.

Dr Blue za Monitor ističe da je ,,Crna Gora puna spomenika za koje bi morao saznati svijet”. ,,Pored nesumnjive naučne valorizacije, podjednako je važna naša namjera za osnivanje Trening centra za podvodnu arheologiju za mlade crnogorske i istraživače iz čitavog regiona. Ovaj centar bi omogućio obuku crnogorskih kadrova iz zaštite kulturnog bogatstva, podvodne-arheologije i ekologije. Mi želimo da podijelimo naše stručno znanje sa vašim arheolozima, na vama je da pruženu ruku prihvatite ili ne”, rekla je dr Blue.

Dr Lucy Blue redovno uređuje TV serijale na BBC-u, kao stručni saradnik i učesnik u projektima. Njeno višeepizodno ostvarenje Oceans dobilo je niz TV priznanja, a sama je dobitnik nagrade European Union Tempus Award, koju dodjeljuje Centar za podvodnu arheologiju univerziteta u Aleksandriji. Izlišno je govoriti koliko bi publiciteta naša država imala ukoliko bi se slični TV serijal započeo u okviru ovog projekta, a po riječima proslavljene autorke, „to je realna mogućnost”.

Na presu su govorili i dr Athena Taradakis sa istog Univerziteta, i to u globalu o načinima geofizičkog ispitivanja tla oko Bara, zatim Ivan Vukčević – predstavnik britanske ambasade, Ćazim Nikezić – direktor Kulturnog centra, te pomenuti dr Charles Le Qesne, koji radi kao arheolog za jednu od najvećih konsultantskih firmi u svijetu (RPS-group) koja se bavi ekološkim i kulturnim monitoringom.

,,Vrlo je važno da svi shvate da je urgentno stanje u podvodnim lokalitetima Crne Gore. Podvodno blago treba zaštititi, a do toga možemo doći zajedničkim radom, boljim informisanjem i prenošenjem našeg znanja ovdje”, rekao je Le Quesne.

MAPA PODVODNOG BLAGA: Zagarčanin je potencirao i izradu buduće mape podvodnog blaga opštine i primorja, što je jedan od preduslova koji mora ispuniti država koja drži do sebe. Podvodno-arheološki turizam, pod zaštitom naših institucija i ministarstava, mogla bi biti jedna od veoma profitabinih grana u okviru turističke valorizacije obale, a kako Crna Gora još nema metodološki opravdanu podvodnu kartu arheoloških lokaliteta na teritoriji Bara, i šire, sistemom GIS (Geoinformacioni sistem) mapiranja napravili bi modernu prezentaciju.

,,Cilj ovoga projekta je da se podvodnim devastacijama jednom stane na kraj, jer, ako se ovako nastavi, nećemo imati ništa da pokažemo budućim pokoljenjima”, jasan je Zagarčanin.

On i direktor Kulturnog centra Bar su poslali jasnu poruku ,,traženja podrške od svih koji je mogu pružiti”, u cilju skretanja pažnje crnogorskog javnosti na važnost projekta.

Novinare je veoma interesovalo kako će se početak istraživanja, zakazan za septembar ove godine, uklopiti u planove novog vlasnika budućeg velelepnog turističkog kompleksa Maljevik, rusko-crnogorske firme Sonuba Montenegro, koja je za to platila preko 32 miliona eura, a njen izvršni direktor Anatolij Vasiljević Goryanin najavio ulaganje preko 450 miliona eura.

I ,,SONUBA” SE PITA: ,,Nismo stupili u kontakt s njima, a ovoga trenutka je to i nemoguće, jer i oni imaju velike pripreme pošto izgradnja treba da počne tek za dvije godine. Čitava ova priča ide njima u prilog i bogati vlasnik će, nadamo se, pomoći da se to što prije istraži. Mi bi prije velikih radova na podizanju predviđenog hotelsko-turističkog kompleksa istražili čitavi teren, što bi omogućilo da se nakon završenih istraživanja nesmetano otpočne sa radovima na izgradnji marine i drugih sadržaja. Naš cilj je, ne da stopiramo razvoj i gradnju, već da ga oplemenimo novim kulturnim sadržajima. Imati potopljeni antički lokalitet u svom ‘dvorištu’ samo je veliki plus za valorizaciju čitavog kompleksa, što bi svakako povisilo vrijednost njihove ponude”, objašnjava Zagarčanin.

On je, takođe, objasnio vidljivo odsustvo crnogorskih institucija kulture na pres-konferenciji: „Ovo su preliminarne pripreme, i ticale su se uglavnom naučne organizacije posla. Kad uobličimo cijelu priču i dobijemo podršku, onda ćemo zakonskim putem, traženjem dozvola i slično, pokušati u sve to da involviramo Zavod za zaštitu spomenika kulture, Morsko dobro i Ministarstvo kulture, čije je prisustvo neophodno”.

 

Željko MILOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo