Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Štap i šargarepa

Objavljeno prije

na

Sumnje javnosti su se obistinile. Upravo tamo đe su kritike najučestalije, kako iz zemlje tako i sa Zapada, kabinet premijera Mila Đukanovića pokušao je da stvari predstavi ljepšima nego što to one zaista jesu u praksi. To se u prvom redu odnosi na presude za korupciju i organizovani kriminal, kao i na sudske procese i presude nezavisnim medijima. A Brisel želi da se u mreži crnogorskog pravosuđa konačno nađu krupne ribe, bar tri ili četiri, kako je nedavno izjavio odlazeći ambasador jedne zapadne zemlje.

No, to se ne dešava. Stalno se maše slučajem Luka Bar i hapšenjem sudije Višeg suda u Bijelom Polju Arifa Spahića te sekretara te opštine Džemala Ljuce. Statistiku popravlja uglavnom podmićivanje policijskih pozornika od državljana drugih zemalja.

VOLJA: „Jasno je da Vlada želi da Briselu prikaže jedno nerealno stanje kako u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima. Ali, jednostavno, činjenice u praksi ne korespondiraju s tim što je napisano i predato Evropskoj komisiji”, kaže Vuk Maraš iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.

Upravo je taj problem za Brisel već godinama veoma osjetljiv, jer se ocjenjuje da je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala Crna Gora učinila nedovoljan napredak.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže za Monitor da kod crnogorskih zvaničnika ne postoji svijest o nužnosti transparentnosti čitavog procesa evropskih integracija. „Vlada je odgovore na Upitnik objavila vrlo nevoljno i to nakon odluke Upravnog suda”, dodala je ona.

Uljarevićeva smatra da je ipak veoma dobro što je to konačno učinjeno, ali da bi bilo poželjno da se ubuduće u ovaj proces uključe sve zainteresovane strane.

Možda se to zaista desi. Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović rekla je da je takvo opredjeljenje sadržano i u Vladinoj Evropskoj agendi. Prema njenim riječima, neophodno je da se udruži ukupna društvena energija kako bi se ta agenda ostvarila.

FAZA: Crna Gora, ipak, nije daleko odmakla u procesu evropskih integracija. Uljarevićeva kaže da postoje neki pomaci, ali da je Crna Gora još u tehničkoj fazi. „Mi dosta dobro završavamo taj tehnički dio posla, no u onom sadržajnom i suštinskom dijelu nijesmo napravili pomake koje smo već trebali da napravimo. To je ono što izaziva zabrinutost”, ističe ona.

Međutim, nema prečica do EU. Obaveze Crne Gore dnevno narastaju. Dodatnih pitanja će stalno biti, zavisno od trenutne situacije. Brisel želi biti o svemu informisan. Naročito se to odnosi na zaštitu životne sredine i prava manjina.

Tako je, na primjer, ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović morao ove sedmice da detaljno u sjedištu EU referiše direktoru Direktorata za zaštitu životne sredine u Evropskoj komisiji Karlu Falkenbergu o spornom projektu gradnje četiri hidrocentrale na rijeci Morači.

Te obaveze će se posebno povećati od 1. maja, kada na snagu stupa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. „To znači da moramo još tješnje sarađivati s EU kod definisanja svih segmenata ekonomske politike, kao i da ćemo još bliže sarađivati s Briselom kada su u pitanju oblast ljudskih prava, pravosuđe i unutrašnji poslovi”, rekla je ministarka Đurović.

Za praćenje sprovođenja tog sporazuma, biće formiran Savjet za stabilizaciju i pridruživanje, kojeg će činiti funkcioneri crnogorske Vlade i EK, kao i skupštinski Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, čiji će članovi biti poslanici crnogorskog i Evropskog parlamenta. Biće formiran i pregovarački tim i radne grupe za svih 35 poglavlja.

SJENKA: Jedan visoki evropski diplomata rekao je Monitoru da Brisel očekuje da Crna Gora na adekvatan način odgovori na sve one stvari koje bacaju negativnu sjenku na postignuti stepen demokratije i ljudskih prava. „Ispunjavanje političkih kriterijuma nije samo regionalna saradnja, nego se ti kriterijumi prije svega odnose na opšti razvoj demokratije, ljudskih i manjinskih prava, civilnog društva i pravne države”, istakao je taj diplomata, čija će zemlja odigrati važnu ulogu u odlučivanju o datumu početka pregovora za članstvo naše zemlje u EU.

Sve do samog ulaska u EU, za što će, kako nas ohrabruje naša ministarka, ova zemlja biti spremna već 2014. godine, Crna Gora će u svakodnevnom životu morati da pokazuje da je država zrele demokratije.

„Zato politika ‘toplo-hladno’, odnosno igranje s jakim potezima uoči važnih odluka EU, pa ‘uspavljivanje’ nakon tih odluka neće stvoriti dobru percepciju o istinskoj zauzetosti vaše Vlade da crnogorsko društvo uzdigne na nivo evropskih pravila i standarda”, tvrdi naš sagovornik iz Brisela i zaključuje da Crna Gora, zahvaljujući prije svega sve snažnijem civilnom društvu, ide nepovratno prema evropskoj demokratiji.

Cilj

Iz Brisela ne stižu samo kritike, već i podrška i ohrabrenje. Sve po sistemu štapa i šargarepe. Podgorici se poručuje da još snažnije uđe u proces reformi, obećava se pomoć, a Gvozdenović tvrdi i pohvale za transparentnost u procedurama.

„Neizbježno, ponekad može doći i do zadrške, pa i da se dobijanje statusa može dogoditi i početkom 2011. godine. Ali, definitivno postati zemlja kandidat za pristup EU do kraja ove godine cilj je za koji vrijedi raditi”, kaže izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tenok.

Najteži zadaci tek pristižu: uspostavljanje nezavisnog i nepristrasnog pravosudnog sistema i javne uprave, reforma policije, osiguranje slobode medija i široke uloge civilnog društva u relevantnim nadzornim tijelima, efikasna borba protiv korupcije i kriminala.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo