Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Štap i šargarepa

Objavljeno prije

na

Sumnje javnosti su se obistinile. Upravo tamo đe su kritike najučestalije, kako iz zemlje tako i sa Zapada, kabinet premijera Mila Đukanovića pokušao je da stvari predstavi ljepšima nego što to one zaista jesu u praksi. To se u prvom redu odnosi na presude za korupciju i organizovani kriminal, kao i na sudske procese i presude nezavisnim medijima. A Brisel želi da se u mreži crnogorskog pravosuđa konačno nađu krupne ribe, bar tri ili četiri, kako je nedavno izjavio odlazeći ambasador jedne zapadne zemlje.

No, to se ne dešava. Stalno se maše slučajem Luka Bar i hapšenjem sudije Višeg suda u Bijelom Polju Arifa Spahića te sekretara te opštine Džemala Ljuce. Statistiku popravlja uglavnom podmićivanje policijskih pozornika od državljana drugih zemalja.

VOLJA: „Jasno je da Vlada želi da Briselu prikaže jedno nerealno stanje kako u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima. Ali, jednostavno, činjenice u praksi ne korespondiraju s tim što je napisano i predato Evropskoj komisiji”, kaže Vuk Maraš iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.

Upravo je taj problem za Brisel već godinama veoma osjetljiv, jer se ocjenjuje da je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala Crna Gora učinila nedovoljan napredak.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže za Monitor da kod crnogorskih zvaničnika ne postoji svijest o nužnosti transparentnosti čitavog procesa evropskih integracija. „Vlada je odgovore na Upitnik objavila vrlo nevoljno i to nakon odluke Upravnog suda”, dodala je ona.

Uljarevićeva smatra da je ipak veoma dobro što je to konačno učinjeno, ali da bi bilo poželjno da se ubuduće u ovaj proces uključe sve zainteresovane strane.

Možda se to zaista desi. Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović rekla je da je takvo opredjeljenje sadržano i u Vladinoj Evropskoj agendi. Prema njenim riječima, neophodno je da se udruži ukupna društvena energija kako bi se ta agenda ostvarila.

FAZA: Crna Gora, ipak, nije daleko odmakla u procesu evropskih integracija. Uljarevićeva kaže da postoje neki pomaci, ali da je Crna Gora još u tehničkoj fazi. „Mi dosta dobro završavamo taj tehnički dio posla, no u onom sadržajnom i suštinskom dijelu nijesmo napravili pomake koje smo već trebali da napravimo. To je ono što izaziva zabrinutost”, ističe ona.

Međutim, nema prečica do EU. Obaveze Crne Gore dnevno narastaju. Dodatnih pitanja će stalno biti, zavisno od trenutne situacije. Brisel želi biti o svemu informisan. Naročito se to odnosi na zaštitu životne sredine i prava manjina.

Tako je, na primjer, ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović morao ove sedmice da detaljno u sjedištu EU referiše direktoru Direktorata za zaštitu životne sredine u Evropskoj komisiji Karlu Falkenbergu o spornom projektu gradnje četiri hidrocentrale na rijeci Morači.

Te obaveze će se posebno povećati od 1. maja, kada na snagu stupa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. „To znači da moramo još tješnje sarađivati s EU kod definisanja svih segmenata ekonomske politike, kao i da ćemo još bliže sarađivati s Briselom kada su u pitanju oblast ljudskih prava, pravosuđe i unutrašnji poslovi”, rekla je ministarka Đurović.

Za praćenje sprovođenja tog sporazuma, biće formiran Savjet za stabilizaciju i pridruživanje, kojeg će činiti funkcioneri crnogorske Vlade i EK, kao i skupštinski Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, čiji će članovi biti poslanici crnogorskog i Evropskog parlamenta. Biće formiran i pregovarački tim i radne grupe za svih 35 poglavlja.

SJENKA: Jedan visoki evropski diplomata rekao je Monitoru da Brisel očekuje da Crna Gora na adekvatan način odgovori na sve one stvari koje bacaju negativnu sjenku na postignuti stepen demokratije i ljudskih prava. „Ispunjavanje političkih kriterijuma nije samo regionalna saradnja, nego se ti kriterijumi prije svega odnose na opšti razvoj demokratije, ljudskih i manjinskih prava, civilnog društva i pravne države”, istakao je taj diplomata, čija će zemlja odigrati važnu ulogu u odlučivanju o datumu početka pregovora za članstvo naše zemlje u EU.

Sve do samog ulaska u EU, za što će, kako nas ohrabruje naša ministarka, ova zemlja biti spremna već 2014. godine, Crna Gora će u svakodnevnom životu morati da pokazuje da je država zrele demokratije.

„Zato politika ‘toplo-hladno’, odnosno igranje s jakim potezima uoči važnih odluka EU, pa ‘uspavljivanje’ nakon tih odluka neće stvoriti dobru percepciju o istinskoj zauzetosti vaše Vlade da crnogorsko društvo uzdigne na nivo evropskih pravila i standarda”, tvrdi naš sagovornik iz Brisela i zaključuje da Crna Gora, zahvaljujući prije svega sve snažnijem civilnom društvu, ide nepovratno prema evropskoj demokratiji.

Cilj

Iz Brisela ne stižu samo kritike, već i podrška i ohrabrenje. Sve po sistemu štapa i šargarepe. Podgorici se poručuje da još snažnije uđe u proces reformi, obećava se pomoć, a Gvozdenović tvrdi i pohvale za transparentnost u procedurama.

„Neizbježno, ponekad može doći i do zadrške, pa i da se dobijanje statusa može dogoditi i početkom 2011. godine. Ali, definitivno postati zemlja kandidat za pristup EU do kraja ove godine cilj je za koji vrijedi raditi”, kaže izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tenok.

Najteži zadaci tek pristižu: uspostavljanje nezavisnog i nepristrasnog pravosudnog sistema i javne uprave, reforma policije, osiguranje slobode medija i široke uloge civilnog društva u relevantnim nadzornim tijelima, efikasna borba protiv korupcije i kriminala.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo