DRUŠTVO
Azimut u ruskom ruletu
Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Savjetnik generalnog direktora Rosteka – državnog holdinga za carinske poslove – Aleksandar Romanov, nije karijerni tehnokrata, već penzionisani pukovnik ruske Vanjsko-obavještajne službe (Službi vnešnej razvedki, SVR). Kada su 8. avgusta o.g. u Sevsku, gradu oko 500 km jugozapadno od Moskve, zbog reketiranja privrednika direktor i zamjenik jedne od pedesetak filijala Rosteka uhapšeni, Romanov je izgovorivši se „godišnjim odmorom” – zbrisao u Crnu Goru. Između 9. i 27. avgusta, Romanov telefonski razgovara ili pregovara sa važnim ljudima iz vrha Ruske Federacije (RF). Izgleda da su ga savjetovali da se vrati. Iz Crne Gore je automobilom otputovao u Bugarsku, potom 28. avgusta čarter letom za Rodinu gdje ga hapse.
Romanova terete, piše ruska štampa, za organizovanje komercijalnog podmićivanja. Milioni dolara i rubalja takvog profita navodno su oprani preko banaka, potrošeni na kupovine akcija i nekretnina u inostranstvu… Zbog čega bi nama sve to bilo posebno interesantno?
Dio kriminalnog novca, sumnja se, plasiran je u Crnu Goru. Osumnjičeni Aleksandar Romanov u Crnoj Gori ima portfelje u najmanje jednom preduzeću i u dva hotela sa četiri zvjezdice. Osnovao je u Privrednom sudu u Podgorici 30. avgusta 2006. Romanoff d.o.o. „za promet i usluge – djelatnost hoteli i sličan smještaj”.
Firma upravlja hotelom Romanoff na Svetom Stefanu sa 20 dvokrevetnih soba (25-35 m2), dva „studija” (40-60 m2) i dva predsjednička apartmana (150-200 m2); cijena po krevetu dostiže 260 eura za noć a predsjednički apartmani se izdaju po ekstra cijeni.
Osim Romanoffa, Romanov je u šemi vlasničkog preuzimanja hotela Azimut, takođe na Svetom Stefanu, što nas dovodi do drugog bezbjednosno interesantnog Rusa, njegovog partnera – Andreja Horeva, čiji smo lik i djelo opisali (Monitor od 1. juna).
Premda relativno mlad, rođen 1972, Horev je penzioner sa epoletama general-majora ruskog MVD-a (tamošnji MUP). Od 27. septembra 2007. je prvi zamjenik načelnika Departmana ekonomske bezbjednosti (DEB). Lično ga je lani 7. jula ukazom smijenio tadašnji predsjednik RF-a Dmitrij Medvedev, jer je falsifikovao podatke o svom učešću u ratu u Čečeniji. Uslijedilo je udaljenje iz službe, objašnjeno negativnom ocjenom na ciklusu testiranja MVD-a, njihovoj verziju security checkinga (bezbjednosne provjere).
Neslužbeno, Horev je dovođen u vezu s pronevjerama, iznudama, švercom i korupcijom u birou N-7 DEB-a koji bi upravo trebalo da suzbija kriminal. Prema izvještajima ruskih medija, zataškao je neke od najkrupnijih afera ruskih zvaničnika. Protivvrijednost krivičnih djela, koje je od 2007. do 2010. u DEB-u „istraživao”, približno je 24,65 milijardi eura.
Privatna ili porodična imovina generala Horeva – navodno u disproporciji sa legalnim primanjima – predmet je istrage. Januara ove godine je dao iskaz Upravi istražnog komiteta Centralnog federalnog okruga RF-a. Jedno od ključnih pitanja je svetostefanski Azimut. Nije u obavezujućem imovinskom kartonu prijavio da je učesnik kupovine hotela za 6,5 milona eura.
Horev je saopštio da se radilo o previdu: transakciju nije prijavio svojoj službi pošto će Azimut preuzeti naknadno. Ugovor o kupovini hotela je 20. decembra 2009. sa rokom plaćanja do 2014. potpisala njegova supruga, Nadežda Horeva, i partnerka joj – supruga pomenutog Aleksandra Romanova.
General MVD-a Horev i pukovnik SVR-a Romanov tako su postali partneri sa Ivanom Delićem, preduzetnikom iz Budve, vlasnikom firme i prodavcem hotela Azimut, diplomiranim profesorom fizičke kulture oko koga se kontroverzne – i nikada dokazane – fabule raspredaju deceniju.
Azimut je otvoren 2002, ima 16 soba sa specijalno dizajniranim namještajem i unikatnim dekorom, te „ekskluzivni apartman” od 120 m2 (čitav posljednji sprat) za „posebne goste”. Dodatna vrijednost usluge hotela, piše u prospektu, je raspolaganje dijelom „čuvene svetostefanske plaže, s optimalnom granulacijom morskog šljunka; fotografije s naše plaže, zbog povlašćenog ugla na čuveno ostrvo, jednake su onima sa oficijelnih turističkih prospekata Crne Gore”.
U stvarnosti, prema našem istraživanju, ni Azimut ni Romanoff nemaju građevinske dozvole – sagrađeni su i godinama posluju kao divlji objekti. Privremeno su pečaćeni 2004. i 2006. od strane Republičke ekološke inspekcije. Investitor Azimuta, kako stoji u inspekcijskoj dokumentaciji, bio je Dušan Delić, Ivanov otac, dok je Aleksandar Romanov investitor Romanoffa, „objekta poslovno-turističkog”.
U katastru, međutim, Romanoff je stambena zgrada, petospratnica koja se, sa dvorištem od 169 m2, vodi na Romanova. Upisan je teret – nema dozvolu na svih registrovanih 362 m2 objekta (kat. parcela br.1332 – LN br.26 KO Sveti Stefan), iako je i pogled na zdanje dovoljan da se zaključi da Romanoff ima daleko veću kvadraturu, itd.
Pošto se radi o divlje sagrađenim objektima, kako uopšte rade kao hoteli? „Odgovor” se nalazi u tzv. privremenim rješenjima o odobrenju za rad, sumnjivoj praksi koju godinama primjenjuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Tokom mandata eks-ministra Predraga Nenezića u jednom intervalu je utvrđeno da je čak tridesetak hotela na budvanskoj rivijeri imalo tzv. privremena rješenja – među njima Romanoff i Azimut.
Nenezić je Rješenjem br.01-1824/2 dodijelio Azimutu ne samo kategoriju „mali hotel sa četiri zvjezdice”, već i „plus” kategoriju, sa napomenom da se akt izdaje sa rokom važenja do 2014, godine kada bi hotel trebalo vlasnički da preuzmu Horev i Romanov. Sličan akt kategorizacije postoji i za Romanoff, koji se reklamira sa „četiri zvjezdice”.
U Vladi Crne Gore očigledno ne vide ništa sporno. Naprotiv, baš su u Romanoffu partnerima iz NATO-a nedavno udesili višednevne boravke!
Ministarstvo odbrane Crne Gore je u svojstvu organizatora 11-15. juna vlasniku hotela, pukovniku iz SVR-a poslalo da ugosti dio od ukupno 252 učesnika Planske konferencije za vježbu Combined Endeavor koju je u Grafenviru, vojnoj bazi u Njemačkoj, nedavno realizovala Komanda američkih snaga za Evropu.
Glavni gost skupa je bio Henri Novak, brigadni general američke Odbrambene obavještajne agencije (Defense Intelligence Agency), koji baćuškama iz ruske bezbjednosti nije nepoznat. General Novak nekadašnji je vojni ataše u Moskvi – do 2008. kada su ga recipročno proćerali zbog špujunaže!
Reputacija SVR-a za NATO partnere u cjelini je užasavajuća: Služba vnešnej razvedki, sukcesorka NKVD-a, je infiltrirana u najkrupnije špijunske skandale posljednjih godina – zagonetnu smrt svog bivšeg agenta Aleksandra Litvinenka u Londonu 2006. i slučaj Ane Čepmen i družine raskrinkane 2010. u SAD-u.
Vratimo se problemu sumnjivih hotela. Za razliku od Romanoffa, čiji se barem manji dio vodi kao divlja „stambena zgrada”, Azimut od oko 1.200 m2 nije ni upisan u katastar. Na katastarskoj parceli br.1330 – LN br.606 KO Sveti Stefan, ubilježen je samo voćnjak 1. klase. To nije sve, jer je „voćnjak” pod teretom tužbe izjavljene na rješenje drugostepenog organa 17. juna 2006. od građanina D.R. i drugih.
Uz to, prema našim saznanjima, Aleksandar Romanov i Andrej Horev su, najkasnije prošle godine, preuzeli menadžment nad Azimutom. Hotelom upravlja Romanoff d.o.o, firma u kojoj, nakon nekoliko promjena u osnivačkim aktima, Romanov posjeduje 54 odsto a Nadežda Horeva, supruga generala Horeva 46 odsto. Mještanka Daliborka Đurašević, izvršna direktorka Romanoffa d.o.o., nominalna je direktorka i Azimuta i Romanoffa. Ivanu Deliću, po osnovu ugovora o zakupu Azimuta, mjesečno Romanoff d.o.o. isplaćuje zakupninu od 5.000 eura.
Sve u svemu, Romanov i Horev su iz nekih razloga ušli u riskantni poslovni poduhvat: na odloženo vrijeme su kupili Azimut koji je u katastru „voćnjak”; nekretnina ili dio nje je pod hipotekom tužbe; sada brinu i o menadžmentu a privremene dozvole za rad hotel dobija u fluidnoj proceduri.
No, vlasničko preuzimanje Azimuta do 2014, na način predviđen ugovorom iz 2009. sa „porodicom Delić” (formulacija iz ruske štampe) je možda pod znakom pitanja. Romanov je, nakon hapšenja 28. avgusta, navodno pokazao interes da saradnjom u istrazi spašava svoju kožu tako što bi „otkucao” Horeva.
Prema pisanju Komersanta od 15. avgusta – članak je naslovljen U černogorskoj nedvižimosti generala našelsa brjanski sled – rasplet kriminalne afere Rosteka u Brjansku nije moguć bez raskrinkavanja uloge generala Horeva.
U tekstu V Rosteke našli priznak stati od 3. septembra, Komersant izvještava da je ispitivanje arestovanog Romanova donijelo njegovo priznanje, ali i podatke o šemama raspodjele primljenog mita. Konkretno je imenovan jedino Andrej Horev, „visoki sigurnosni zvaničnik” koji je pokrivao ortake iz Rosteka, uz ogradu da se ta verzija „trenutno testira”.
Horev je, podsjeća list, onomad u DEB-u „nadgledao biro u borbi protiv krijumčarenja”. U njegovom slučaju je sprovedeno niz provjera, no „prikupljenog materijala za kazneni predmet nema dovoljno”, ali će se istraga „sada Horevom, očigledno, opet pozabaviti”.
To je možda klimava prognoza, jer 20. septembra portal Ekonomska bezopasnost tvrdi da je Horev opet zakučio „generaljskuju dolžnost” u državnoj Federalnoj službi za regulisanje tržišta alkohola – gdje je konfiguracija za „poslovne poduhvate” Horeva idealna, jer je u RF-u uvedena jedna vrsta prohibicije.
„Rat koji je ruska vlada proglasila korupciji završio se potpunom i bezuslovnom pobjedom korupcije; pobjednici se na okupiranoj teritoriji osjećaju kao gospodari i dobijaju visoke javne funkcije”, ocjenjuje slučaj Horeva portal Ekonomska bezopasnost u tekstu Kamorra po-russki: Kremljevskaja kriša.
Horev „krišu” (u prijevodu krov), kako smo već objavili, možda ima kod Jevgenija Školova, koji je proljetos imenovan za zamjenika predsjednika RF-a Vladimira Putina. Školov je Horevu bio kadrovski mentor i 2007. ga je preporučio za dužnost u DEB-u. Putin i Školov su 1980-ih kao oficiri KGB-a u isto vrijeme službovali u bivšoj Istočnoj Njemačkoj; navodno su dijelili kancelariju obavještajne rezidenture u Drezdenu…
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
Objavljeno prije
5 danana
6 Decembra, 2025
Zakonski rok za usvajanje budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu. Od glasova odbornika DPS-a zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva
Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.
Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.
Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.
Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.
Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.
Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.
Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.
DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.
DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.
Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.
Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.
Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta. Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić. Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.
Zaboravljen je tako projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.
Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.
Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.
Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.
“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa. Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika. Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.
Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.
U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC, zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.
Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala ulagao u hotel u Crnoj Gori?
Objavljeno prije
5 danana
6 Decembra, 2025
Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su, Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi
Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.
Ono što nisu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.
Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.
„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.
,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.
Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.
Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.
Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.
Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.
Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije bude objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.
Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
CRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija
Objavljeno prije
2 sedmicena
28 Novembra, 2025
Još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida. U toku prethodnih pet godina, od 2020. do 2024., u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak
Prije nekoliko noći mladi Podgoričanin Petar Ivanović spasio je tridesetosmogodišnju ženu iz nabujale Morače. Ivanović, inače profesionalni spasilac, s razlogom je dobio salve javnih pohvala i odlikovanje za hrabrost. Čelnici Glavnog grada obećali su da će mu obezbijediti posao. No još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida u Crnoj Gori.
Zahvaljujući Ivanoviću, jedna osoba je dobila drugu šansu. No, ne govori se o tome da mnogi prije nje u tome nisu uspjeli. Neki su na posljednje putovanje odveli sa sobom i bespomoćnu djecu. Od 1. januara do 1. septembra, u Crnoj Gori su registrovana 52 slučajeva samoubistva, od kojih u Podgorici deset, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine registrovana su 83 samoubistva. U 2022. godini registrovano je 121 samoubistvo, a u 2023. godini – 108.
Prema podacima SZO, između 2000. i 2021. godine, stopa samoubistava na globalnom nivou smanjena je za 35 odsto. Prema podacima iste organizacije od prije pet godina, Crna Gora je po broju žrtava suicida na 100.000 stanovnika bila na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi. U toku prethodnih pet godina (2020. do 2024), u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak.
Monitor je i ranije pisao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo, te da su oskudni pomaci kada je u pitanju prevencija suicida. Stručnjaci odavno upozoravaju da ovaj problem ne spada u prioritete nadležnih te da se sistem prevencije oslanja isključivo na rad specijalizovanih zdravstvenih službi koje se bave mentalnim zdravljem.
„Visoka stopa samoubistva opstaje dugi niz godina, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Osim povremenog alarma medija, stručna i laička javnost ostaje popriličnom nijema, tako da adekvatna pažnja izostaje“, upozoravala je za naš list Maida Burdžović, specijalistkinja psihijatrije.
„Postoji toliko različitih motiva zbog kojih se samoubistvo dešava, da svako pojedinačno zahtijeva posebnu analizu. I dalje problem bolesti zavisnost zauzima najveći procenat“, objašnjava psihijatrica Burdžović. Naglašava da stručna pomoć i otvoren pristup porodice, daju najbolje rezultate. „Osjećaj stida, predrasude, neznanje i dalje su jako rasprostranjeni. Zbog toga se mali broj ljudi obraća za pomoć, osim urgentnog rješavanja kod pokušaja samoubistva“, upozorava.
Struka smatra da samoubistvo nije volja za smrću, već poziv za pomoć. Najvažniji korak kod prevencije je razgovor – sa prijateljima, porodicom, stručnjacima, neznancem voljnim da pomogne.
“Suicid je dramatična posljedica određenih problema sa mentalnim zdravljem”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ističu da više od milijardu ljudi u svijetu pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije. U najnovijem izvještaju SZO ističe se da je “suicid četvrti vodeći uzrok smrti mladih, u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja”.
“Samoubistvo predstavlja svaki stoti slučaj smrti u svijetu, a u 2021. godini odnijelo je živote oko 727.000 ljudi”, podaci su koje je na konferenciji za novinare, 2. septembra 2025. godine, iznijela šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje SZO Devora Kestel.
U Crnoj Gori ostvaren je vrlo loš napredak u postizanju jednog od Ciljeva održivog razvoja UN, usvojenih 2015. godine, o smanjenju stope samoubistava u svijetu do 2030. Evropski parlament je krajem 2023. godine usvojio Rezoluciju o mentalnom zdravlju, čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i zdravstvenog osoblja, te smanjenje broja samoubistava za trećinu, do 2030. godine.
Crnogorska spisateljica Milojka Perović se pita gdje je Crna Gora kao buduća članica EU. Smatra da javni zdravstveni sistem kao cjelina ne samo da je siromašan i oskudan u kadrovima, nego je tako loše organizovan, da i sam, djelimično, doprinosi povećanju broja mentalnih pacijenata.
„Ako cijeli život živimo u stresnim i turbulentnim vremenima, ako su stope siromaštva, nezaposlenosti, porodičnog nasilja, kriminala, alkoholizma, narkomanije…, u stalnom porastu, ne može se govoriti o smanjenju broja samoubistava u Crnoj Gori. Akcenat je na mentalnom zdravlju, ali žrtve samoubistava nijesu samo mentalno oboljeli građani. Samoubistvu su sklone žrtve nasilja i porodičnog nasilja, napušteni starci i starice, samci, ljudi izopšteni iz društvene zajednice, srodnici nakon tragičnog događaja u porodici, pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, pacijenti sa izrazito bolnim tjelesnim oboljenjima… i mnogi drugi“, navodi ona u jednoj od svojih kolumni.
U Crnoj Gori za psihološku podršku građanima služi besplatna telefonska linija 1555. Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u nadležnom Ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške. To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima. Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.
“Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo”, upozorila je nedavno psihološkinja Nikočević.
Ne manje važno bilo bi i da predstavnici vlasti, osim fotografisanja sa herojima, makar otvore temu suicida i zabrinjavajuće statistike u Crnoj Gori.
Ivanović: Uradio sma ono što bi svako trebao
Mladi heroj Petar Ivanović kaže da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje. Ivanović je, kako se navodi u saopštenju Glavnog grada, zahvalio na pozivu i ukazanoj časti, navodeći da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
-

DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Saučesnici
Zoran Radulović
-

ALTERVIZIJA / prije 5 dana
Crazy But Not Stupid
Milan Popović
-

DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Satovi unazad
Milena Perović
-

DUHANKESA / prije 2 sedmice
Trazimahov zakon pravednosti nepravde
Ferid Muhić
-

DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Đedovina
Milena Perović
Novi broj

POLICIJA POD KONTROLOM DEMOKRATA: Moja firma
OPERACIJA LUGANSK I DOMAĆI RUSKI PLAĆENICI: Zastita nacionalne bezbjednosti ili nova predstava
BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
Izdvajamo
-
HORIZONTI3 sedmiceSARAJEVSKI SAFARI U SUDNICI ITALIJE: Lovci bez duše
-
DRUŠTVO4 sedmiceGLASNA TIŠINA OKO PRIVATIZACIJE BUDVANSKE RIVIJERE: Vlada se ne oglašava – radnici protestuju
-
DRUŠTVO4 sedmiceSLUČAJ DRŽAVNI UDAR: Ponovo pred pravosuđem
-
Izdvojeno4 sedmiceMJESEC DANA AMERIČKOG PLANA NA BLISKOM ISTOKU: Smrt u doba primirja
-
DANAS, SJUTRA4 sedmiceSPC, prva grana vlasti
-
INTERVJU3 sedmiceDRAGO BOJIĆ, TEOLOG I FILOZOF, SARAJEVO: U ljude se uvlači strah, jer ne znaju što donosi sjutra
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceKoncentraciona vlada ili vlada političkog centra ( II)
-
FOKUS3 sedmiceCRNOGORSKA DIPLOMATIJA, LOBISTI I RASLOJAVANJE U SRPSKOM SVETU: Vrijeme tranzicije
