Povežite se sa nama

Izdvojeno

BAGERIMA NA ĆEHOTINU: Zatrpavanje korita rijeke

Objavljeno prije

na

Ko zatrpava korito Ćehotine i pravi deponiju na obali u bjelopoljskoj opštini – ne zna se. Ekološki aktivisti protestuju, nadležni iz opštine ćute, inspekcije još nema na terenu, a bageri ne miruju

 

Nakon Tare građevinska operativa udarila je i na druge rijeke na sjeveru. Na redu je Ćehotina.

I dok se za Taru zna ko i kako je uništavao zarad auto-puta, za Ćehotinu je to enigma. U gornjem toku ove rijeke u mjestu Tešanj, na teritoriji opštine Bijelo Polje, presušeno korito se zasipa iskopanim materijalom (zemljom i kamenjem)  i zatrpava, tvrde ekološki aktivisti potkrepljujući to slikama razrovane rijeke.

,,Prave put, napravili su i most preko Ćehotine. Rijeka je kao i svake godine presušila a oni zatrpavaju korito i prave deponiju na obali”, kaže za Monitor izvršni direktor Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović.

Ko radi seoski put i zatrpava rijeku – nepoznanica je. Nema uobičajene i zakonom propisane table sa obavještenjem o izvođaču radova. ,,Po zahvatu radova i građevinskim mašinama jasno je da je neko izuzetno moćan”, kaže Mitrović. Po njegovim saznanjima, radi se o neimenovanoj firmi iz Beograda: ,,Nemaju table na gradilištu, napravili su divlju deponiju, kamenolom, iskopavaju i melju kamen“, kaže Mitrović i dodaje da za sve to mora da postoji dozvola, koncesija, procjena uticaja na životnu sredinu…

Ko izvodi radove, šta je tim radovima predviđeno, da li izvođač ima dozvole, pitali smo nadležne u Opštini Bijelo Polje ali do zaključenja ovog broja Monitora,  odgovore nijesmo dobili.

NVO Breznica je protekle sedmice podnijela prijavu Upravi za inspekcijske poslove u kojoj se traži da inspektori izađu na teren i utvrde stanje i provjere šta se na Ćehotini radi i da li se za to imaju neophodna odobrenja. Prema saznanjima Monitora inspektori još nijesu obilazili gradilište na i u rijeci.

Postalo je sasvim uobičajeno da se rijeke, ako se ne uspiju staviti u cijevi, zarad malih hidrolektrana, nemilice uništavaju. Tako je Ćehotina i prije tri godine zasipana i mijenjan joj je tok. ,,Tada je Direkcija za puteve radila put od skretanja ka selu Briskovo, gdje ispod planine Stožer ova rijeka i izvire. I tada su kopali rijeku, nasipali je, mijenjali tok. Taman je Ćehotina počela da se oporavlja i da se vraća u prirodno stanje, da se formira korito, adaptira obala, da zeleni, kad evo opet bagerima u nju”, priča Mitrović.

Čehotina je poslije Lima najveća pritoka rijeke Drine, koju kod Šćepan Polja spajanjem prave Tara i Piva. Kao i većina drugih rijeka na sjeveru i ova je fascinantno lijepa, pa je NVO Da zaživi selo prošle godine snimila promotivni video o meandrima Ćehotine, uz objašnjenje da su za meandre koji oduzimaju dah do skoro znali samo mještani okolnih sela i ribolovci. Pomenuta nevladina organizacija u saradnji sa WWF Adria i Eko timom početkom ove godine pokrenuli su inicijativu Za našu Ćehotinu koja za cilj ima zakonsku zaštitu gornjeg dijela ove rijeke.

Za Ćehotinu i država ima velike planove. Tako je u januaru Rudnik uglja raspisao tender za izradu projektne dokumentacije za vraćanje rijeke Ćehotine u stari tok u dijelu koji prolazi kroz površinski kop Potrlica. U maju je iz Elektroprivrede Crne Gore najavljeno da će zagađenje rijeke Vezišnice lijeve pritoke Ćehotine uskoro  biti riješeno, pa će samim tim biti zaštićena i Ćehotina. U julu je iz EPCG najavljeno da će se izmještanjem Pališkog potoka konačno dobiti čista rijeka Ćehotina. Svi ovi projekti vezani su za Pljevlja i veoma su skupi, koštaju desetine miliona eura. I dok se u jednoj opštini planira zaštita u drugoj se rijeka nesmetano zatrpava.

Rijeke teku, ne kukaju kao ljudi. Da podsjetimo da su u ljeto 2019. baš Ćehotinu ubili. Tada se desio ekološki incident, kada je usljed ispuštanja otpadnih voda iz Termoelektrane u Pljevljima u rijeku došlo do opšteg pomora ribe i živog svijeta. Zbog ekološke katastrofe, pokrenut je krivični postupak protiv rukovodioca i zaposlenih u TE Pljevlja, za koje nadležni sumnjaju da su izazvali ekocid. Analize su pokazale da je Ćehotina kilometrima nizvodno mrtva rijeka. I nikom ništa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo