Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Balon mora pući

Objavljeno prije

na

,,Balon je prenaduvan i mora da pukne”. Tako je slikovito opisao socijalno nezadovoljstvo u Crnoj Gori prvi čovjek sindikata nikšićke Željezare i predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Janko Vučinić. Vučinić je nedavno pozvao crnogorske građane da smijene vlast uličnim protestima i formiraju vladu nacionalnog spasa, jer je, kako kaže, stanje u državi neizdrživo.

Da je voda došla do poda jasno je pokazao talas nezadovoljstva koji od ljetos zapljuskuje Crnu Goru.

Crnogorski vatrogasci ljetos su danonoćno morali da gase na desetine požara. Onda je u njihovim redovima izbio požar – nezadovoljstva. Povodom Dana dostojanstvenog rada poručili su da njihove kolege od svojih zarada više ne mogu da zadovolje ni minimalne egzistencijalne potrebe, a kamoli da razmišljaju o dostojanstvenom životu.

Armija takvih nezadovoljnika je vrlo šarolika. Prvi put su štrajkovali zaposleni u sudskoj administraciji, a malo je falilo da to učine i pripadnici vojske i specijalne policije. Ljetos su protestovali i činovnici crnogorskog parlamenta.

,,Plate su nam od 200 do 400 eura, bez minulog rada. Ljudi se osjećaju bijedno, stide se pred svojom djecom i pred porodicom”, kazao je za vrijeme štrajka njihov predstavnik Momir Joksimović.

Desetog oktobra štrajk upozorenja organizovalo je oko osam i po hiljada zdravstvenih radnika. Onda su štrajkovali svakodnevno sve do nedavno.

,,Štrajkujemo od nevolje”, objasnila je predsjednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu Ljiljana Krivokapić.

Prosječna zarada u zdravstvu u prethodne dvije godine umanjena je oko 20 odsto. Plata ljekara kreće se oko 470 eura. Prosječna avgustovska plata u prosvjeti iznosila je 438 eura.

Zaposleni u pravosuđu štrajkovali su od 30. septembra takođe zbog mizernih zarada. Najduže je izdržala administracija u podgoričkom Osnovnom sudu. U srijedu su zamrzli štrajk do marta.

Tokom juna u zgradi Saveza sindikata Crne Gore glađu su štrajkovala tri radnika stručne službe. Zbog niskih zarada.

Masovno su štrajkovali ili još štrajkuju i zaposleni u privatizovanim firmama. Svi traže neisplaćene zarade i druga primanja, otpremnine, pravo na akcije…

Bivši radnici Ugostiteljsko–turističkog preduzeća Piva iz Plužina protestovali su od 11. jula, a onda su u oktobru počeli štrajk glađu.

Ljetos je 17 radnika hercegnovskog Prvoborca štrajkovalo glađu u upravnoj zgradi. Glađu je štrajkovalo i 60 radnika nikšićke gradske pekare Nikpek. Tražili su isplatu 12 zaostalih plata i povezivanje radnog staža.

Nekad zaposleni u nikšićkom Autoprevoznom preduzeću već dva mjeseca štrajkuju ispred prostorija Saveza sindikata u Podgorici.

Na sjeveru Crne Gore jesenas je protestovalo 180 bivših radnika nekada moćne kompanije Prva petoljetka. Tražili su da im se isplati oko 400.000 eura za koje su zakinuti dok je fabrika bila u stečaju…

Bivši radnici podgoričke fabrike Radoje Dakić više od dvije godine okupljali su se ispred zgrade Vlade tražeći izvršenje sudskih presuda o isplati neisplaćenih zarada. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, kamate sedam miliona, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših dakićevaca. Još čekaju novac.

Nije se stišalo ni studentsko nezadovoljstvo. Polovinom novembra studenti Univerziteta Crne Gore masovno su izašli na ulice. Prije nekoliko dana Studentski parlament opomenuo je nadležne da studenti nisu zadovoljni kako se rješavaju njihovi zahtjevi. Studentski parlament poručio je da studenti neće dozvoliti da ih ,,prevedu žedne preko vode” i da ,,ne žele da budu marionete”.,

Student Stefan Vešović kaže da su se studenti osvijestili. Ne dozvoljavaju više da po njima gaze neškolovani i nepismeni ministri.

,,Bićemo istrajni u želji da nam se ispune zahtjevi. Nakon 17. novembra doći će i 18, pa i 19”.

Sve se ovo dešava dok je prema zvaničnim podacima trećina stanovništva Crne Gore na granici siromaštva. Preko 30 hiljada zaposlenih radi na crno. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 142 eura, a preko 13 hiljada porodica prima materijalnu pomoć. Prema podacima Monstata nezaposlenost u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 19,8 odsto, duplo više nego što je prosjek Evropske unije. Prije dvije godine Crna Gora je bila u vrhu po stopi anketne nezaposlenosti mladih ispod 25 godina. Iznosila je čak 42 odsto. Prosjek na nivou EU je 20,5 odsto.

Za takvu socijalnu podlogu na kojoj buja bunt radnika i studenata zaslužan je režim Mila Đukanovića.

Sada se Vlada za većinu pomenutih i mnoge druge proteste proglašava nenadležnom, pošto su kompanije u kojima se štrajkuje uglavnom privatizovane. Dograbili su ih se uz pomoć te iste vlade razni sumnjivi biznismeni i u međuvremenu mnoge uništili. Željezara bankrotirala, Rudnici boksita pred kolapsom, Vektra, čiji je vlasnik Dragan Brković pokupovao brojne firme, pred stečajem…

Premijer Igor Lukšić i Ministarstvo finansija poručili su da u državnoj kasi nema para za povećanje radničkih zarada ni za narednu godinu. Nema pomoći ni od Saveza sindikata Crne Gore, jer je pred bankrotom. Duguje gotovo dva miliona eura i više nema imovine, jer su sve nekretnine pod hipotekom.

Politički analitičari kažu da je smjena vlasti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva jedini odgovor na haotično ekonomsko stanje u zemlji.

Uličnim protestima nedavno su smijenjene vlade u Grčkoj i Italiji. Po tom iskustvu – kada se društvo nađe u bezizlaznoj situaciji protesti su jedini izlaz, a prelazna vlada jedino rješenje.

Pošto su slobodni izbori u Crnoj Gori misaona imenica, jedina mogućnost za demokratski iskorak je masovan građanski otpor. Stranim zvaničnicima, kažu analitičari, treba objasniti da političku stabilnost u državi ugrožavaju oni koji žele da korupcijom i kriminalom vječno opstanu na vlasti.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević procjenjuje da u Crnoj Gori ne postoji u ovom trenutku ni minimum elemenata da bi se moglo razmišljati o protestu kakav je bio u Srbiji 5. oktobra.

,,Nažalost, još ima dobar dio društvenih segmenata koji nijesu načisto da li je u Crnoj Gori dobro i da li su potrebne korekcije sistema ili je on loš i trebaju radikalne promjene”, kaže Medojević.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Mirjana Kuljak smatra da je dobro što postoje razni protesti, ali je loše to što njihove energije nisu fokusirane u istu tačku. Rasute su i neubojite.

,,Različite energije treba ujediniti pod jednom zastavom, jednim planom akcija, treba preduhitriti da to ne uradi režim i da ne postavi novu prevaru”, upozorava ona.

Ona ima konkretne predloge: ,,Bojkot rada parlamenta, zakonska zabrana političkog djelovanja DPS i SNP, kao ratnohuškačkih stranaka, formiranje koncentracione vlade, organizovanje vanrednih izbora, otvaranje dosijea, provjera imovinskog kartona vršilaca vlasti i njihovih najbližih rođaka, prijatelja i kumova, što bi trebalo da rezultira pravednim procesuiranjem za ratne zločine, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, zatvorskim kaznama i lustracijom”.

Vlast je ipak ozbiljno shvatila da bi je protesti mogli ugroziti. Poslije nedavne Đukanovićeve direktive da na političke miševe treba primijeniti deratizaciju, što znači linč i istrebljenje, glas je povisio i premijer Lukšić. Ima, kaže, razumijevanje za proteste, ali ne može da podrži ,,poziv kojim se prijeti ugrožavanju sistema”.

,,Sa tim se ne slažem i spreman sam da u bilo kojem trenutku tražim adekvatno postupanje institucija”, zaprijetio je Lukšić.

Znači – na proteste policijom, sudovima i drugim represivnim mjerama. Bez milosti kao i u protekle dvije decenije DPS vladavine.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MOŽE LI  PAD VLADE ZAUSTAVITI PROGRAM EVROPA SAD: Stare slabosti i novi rizici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar Milojko  Spajić brine da će nasljednici upropastiti njegov program. Iz vlasti i opozicije uvjeravaju suprotno. Veći je problem što mi, do danas, o Evropi sad i realizaciji tog projekta ne znamo dovoljno. A i ono što znamo, možda nije tačno

 

Ministar finansija Milojko Spajić skoknuo je u srijedu do Pljevalja, da na protestu podrži sebe i svoju Vladu. Onda je tvitnuo: ,,Moji Pljevljaci su već osjetili benefite projekta Evropa sad! Nisu krili zadovoljstvo zbog toga, ali ni strah da će politička previranja vratiti njihove plate na staro. Mi smo im, zato, obećali da ćemo se boriti da do toga ne dođe”.

Zahuhtala politička borba ne može biti alibi za očitu neistini: Pljevljaci, kao i svi ostali građani Crne Gore koji imaju posao i valjan ugovor o radu, tek treba da osjete benefite Spajićevog programa. Sa januarskom platom koja će im, uz povišicu, biti isplaćena u februaru, ukoliko se nešto ne iskomplikuje. A ima dosta toga što bi moglo krenuti naopako, posebno budu li nadležni, umjesto javnog interesa, brinuli svoje brige. Samo što bi neke posljedice osjetili prije, a neke kasnije.

Nakon političara i ekonomskih analitičara, na temu rizika koje nosi program Evropa sad počeli su naglas razmišljati poslodavci. Dragan Bokan, vlasnik Volija i član Odbora udruženja za trgovinu u Privrednoj komori, pred usvajanje budžeta je upozorio da će ishitreno obećana povišica dovesti do zatvaranja jednog broja preduzeća, dok bi neka mogla ,,izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”.

Ubrzo nakon novogodišnjih praznika, sindikalci su upozorili na kontrapaket mjera kojima su nesavjesni poslodavci naumili zadržati novac koji bi morao završiti na računima njihovih radnika. Jedni su se odlučili za potpisivanje aneksa ugovora o radu kojim zapošljeni prihvataju (samo formalno) skraćenje radnog vremena, a time i proporcionalno smanjenje plate. Drugi su radnicima predočili obavezu da dio uvećane zarade koja će se isplaćivati preko računa, poslodavcima vrate u kešu. Šta su smislili treći, četvrti… tek treba da vidimo kada dođe vrijeme za isplatu zarada po novom obračunu.

Dosta je, naravno, i onih koji neće posezati za raznoraznim trikovima. Zato što žele da posluju legalno i radnicima omoguće pristojnu zaradu i penziono osiguranje. Ili zato što nemaju problema sa povećanjem plata pošto njihovi radnici, u manjem ili većem broju, nemaju ugovore o radu već ugovore o djelu kojih se povišica ne dotiče. Porazno je saznaje da se država, njene institucije i preduzeća u njenom vlasništvu, nalazi među takvima (vidjeti boks).       

Onda su se Evrope sad ponovo dohvatili političari. Pa se i ministar finansija pridružio onima koji sve češće i glasnije postavljaju pitanje šta će biti sa obećanim povećanjem zarada. Iako je ono, u međuvremenu, postalo dio zakonskih rješenja usvojenih krajem prošle godine, skupa sa Zakonom o budžetu za 2022. Dileme su ostale. Do kada će povišica  trajati? Koliko će koštati državu, poslodavce i radnike koji bi umjesto najavljenog uvećanja zarade mogli dobiti otkaz ili, makar formalno, skraćenje radnog vremena?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo