Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Balon mora pući

Objavljeno prije

na

,,Balon je prenaduvan i mora da pukne”. Tako je slikovito opisao socijalno nezadovoljstvo u Crnoj Gori prvi čovjek sindikata nikšićke Željezare i predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Janko Vučinić. Vučinić je nedavno pozvao crnogorske građane da smijene vlast uličnim protestima i formiraju vladu nacionalnog spasa, jer je, kako kaže, stanje u državi neizdrživo.

Da je voda došla do poda jasno je pokazao talas nezadovoljstva koji od ljetos zapljuskuje Crnu Goru.

Crnogorski vatrogasci ljetos su danonoćno morali da gase na desetine požara. Onda je u njihovim redovima izbio požar – nezadovoljstva. Povodom Dana dostojanstvenog rada poručili su da njihove kolege od svojih zarada više ne mogu da zadovolje ni minimalne egzistencijalne potrebe, a kamoli da razmišljaju o dostojanstvenom životu.

Armija takvih nezadovoljnika je vrlo šarolika. Prvi put su štrajkovali zaposleni u sudskoj administraciji, a malo je falilo da to učine i pripadnici vojske i specijalne policije. Ljetos su protestovali i činovnici crnogorskog parlamenta.

,,Plate su nam od 200 do 400 eura, bez minulog rada. Ljudi se osjećaju bijedno, stide se pred svojom djecom i pred porodicom”, kazao je za vrijeme štrajka njihov predstavnik Momir Joksimović.

Desetog oktobra štrajk upozorenja organizovalo je oko osam i po hiljada zdravstvenih radnika. Onda su štrajkovali svakodnevno sve do nedavno.

,,Štrajkujemo od nevolje”, objasnila je predsjednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu Ljiljana Krivokapić.

Prosječna zarada u zdravstvu u prethodne dvije godine umanjena je oko 20 odsto. Plata ljekara kreće se oko 470 eura. Prosječna avgustovska plata u prosvjeti iznosila je 438 eura.

Zaposleni u pravosuđu štrajkovali su od 30. septembra takođe zbog mizernih zarada. Najduže je izdržala administracija u podgoričkom Osnovnom sudu. U srijedu su zamrzli štrajk do marta.

Tokom juna u zgradi Saveza sindikata Crne Gore glađu su štrajkovala tri radnika stručne službe. Zbog niskih zarada.

Masovno su štrajkovali ili još štrajkuju i zaposleni u privatizovanim firmama. Svi traže neisplaćene zarade i druga primanja, otpremnine, pravo na akcije…

Bivši radnici Ugostiteljsko–turističkog preduzeća Piva iz Plužina protestovali su od 11. jula, a onda su u oktobru počeli štrajk glađu.

Ljetos je 17 radnika hercegnovskog Prvoborca štrajkovalo glađu u upravnoj zgradi. Glađu je štrajkovalo i 60 radnika nikšićke gradske pekare Nikpek. Tražili su isplatu 12 zaostalih plata i povezivanje radnog staža.

Nekad zaposleni u nikšićkom Autoprevoznom preduzeću već dva mjeseca štrajkuju ispred prostorija Saveza sindikata u Podgorici.

Na sjeveru Crne Gore jesenas je protestovalo 180 bivših radnika nekada moćne kompanije Prva petoljetka. Tražili su da im se isplati oko 400.000 eura za koje su zakinuti dok je fabrika bila u stečaju…

Bivši radnici podgoričke fabrike Radoje Dakić više od dvije godine okupljali su se ispred zgrade Vlade tražeći izvršenje sudskih presuda o isplati neisplaćenih zarada. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, kamate sedam miliona, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših dakićevaca. Još čekaju novac.

Nije se stišalo ni studentsko nezadovoljstvo. Polovinom novembra studenti Univerziteta Crne Gore masovno su izašli na ulice. Prije nekoliko dana Studentski parlament opomenuo je nadležne da studenti nisu zadovoljni kako se rješavaju njihovi zahtjevi. Studentski parlament poručio je da studenti neće dozvoliti da ih ,,prevedu žedne preko vode” i da ,,ne žele da budu marionete”.,

Student Stefan Vešović kaže da su se studenti osvijestili. Ne dozvoljavaju više da po njima gaze neškolovani i nepismeni ministri.

,,Bićemo istrajni u želji da nam se ispune zahtjevi. Nakon 17. novembra doći će i 18, pa i 19″.

Sve se ovo dešava dok je prema zvaničnim podacima trećina stanovništva Crne Gore na granici siromaštva. Preko 30 hiljada zaposlenih radi na crno. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 142 eura, a preko 13 hiljada porodica prima materijalnu pomoć. Prema podacima Monstata nezaposlenost u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 19,8 odsto, duplo više nego što je prosjek Evropske unije. Prije dvije godine Crna Gora je bila u vrhu po stopi anketne nezaposlenosti mladih ispod 25 godina. Iznosila je čak 42 odsto. Prosjek na nivou EU je 20,5 odsto.

Za takvu socijalnu podlogu na kojoj buja bunt radnika i studenata zaslužan je režim Mila Đukanovića.

Sada se Vlada za većinu pomenutih i mnoge druge proteste proglašava nenadležnom, pošto su kompanije u kojima se štrajkuje uglavnom privatizovane. Dograbili su ih se uz pomoć te iste vlade razni sumnjivi biznismeni i u međuvremenu mnoge uništili. Željezara bankrotirala, Rudnici boksita pred kolapsom, Vektra, čiji je vlasnik Dragan Brković pokupovao brojne firme, pred stečajem…

Premijer Igor Lukšić i Ministarstvo finansija poručili su da u državnoj kasi nema para za povećanje radničkih zarada ni za narednu godinu. Nema pomoći ni od Saveza sindikata Crne Gore, jer je pred bankrotom. Duguje gotovo dva miliona eura i više nema imovine, jer su sve nekretnine pod hipotekom.

Politički analitičari kažu da je smjena vlasti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva jedini odgovor na haotično ekonomsko stanje u zemlji.

Uličnim protestima nedavno su smijenjene vlade u Grčkoj i Italiji. Po tom iskustvu – kada se društvo nađe u bezizlaznoj situaciji protesti su jedini izlaz, a prelazna vlada jedino rješenje.

Pošto su slobodni izbori u Crnoj Gori misaona imenica, jedina mogućnost za demokratski iskorak je masovan građanski otpor. Stranim zvaničnicima, kažu analitičari, treba objasniti da političku stabilnost u državi ugrožavaju oni koji žele da korupcijom i kriminalom vječno opstanu na vlasti.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević procjenjuje da u Crnoj Gori ne postoji u ovom trenutku ni minimum elemenata da bi se moglo razmišljati o protestu kakav je bio u Srbiji 5. oktobra.

,,Nažalost, još ima dobar dio društvenih segmenata koji nijesu načisto da li je u Crnoj Gori dobro i da li su potrebne korekcije sistema ili je on loš i trebaju radikalne promjene”, kaže Medojević.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Mirjana Kuljak smatra da je dobro što postoje razni protesti, ali je loše to što njihove energije nisu fokusirane u istu tačku. Rasute su i neubojite.

,,Različite energije treba ujediniti pod jednom zastavom, jednim planom akcija, treba preduhitriti da to ne uradi režim i da ne postavi novu prevaru”, upozorava ona.

Ona ima konkretne predloge: ,,Bojkot rada parlamenta, zakonska zabrana političkog djelovanja DPS i SNP, kao ratnohuškačkih stranaka, formiranje koncentracione vlade, organizovanje vanrednih izbora, otvaranje dosijea, provjera imovinskog kartona vršilaca vlasti i njihovih najbližih rođaka, prijatelja i kumova, što bi trebalo da rezultira pravednim procesuiranjem za ratne zločine, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, zatvorskim kaznama i lustracijom”.

Vlast je ipak ozbiljno shvatila da bi je protesti mogli ugroziti. Poslije nedavne Đukanovićeve direktive da na političke miševe treba primijeniti deratizaciju, što znači linč i istrebljenje, glas je povisio i premijer Lukšić. Ima, kaže, razumijevanje za proteste, ali ne može da podrži ,,poziv kojim se prijeti ugrožavanju sistema”.

,,Sa tim se ne slažem i spreman sam da u bilo kojem trenutku tražim adekvatno postupanje institucija”, zaprijetio je Lukšić.

Znači – na proteste policijom, sudovima i drugim represivnim mjerama. Bez milosti kao i u protekle dvije decenije DPS vladavine.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo