Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Balon mora pući

Objavljeno prije

na

,,Balon je prenaduvan i mora da pukne”. Tako je slikovito opisao socijalno nezadovoljstvo u Crnoj Gori prvi čovjek sindikata nikšićke Željezare i predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Janko Vučinić. Vučinić je nedavno pozvao crnogorske građane da smijene vlast uličnim protestima i formiraju vladu nacionalnog spasa, jer je, kako kaže, stanje u državi neizdrživo.

Da je voda došla do poda jasno je pokazao talas nezadovoljstva koji od ljetos zapljuskuje Crnu Goru.

Crnogorski vatrogasci ljetos su danonoćno morali da gase na desetine požara. Onda je u njihovim redovima izbio požar – nezadovoljstva. Povodom Dana dostojanstvenog rada poručili su da njihove kolege od svojih zarada više ne mogu da zadovolje ni minimalne egzistencijalne potrebe, a kamoli da razmišljaju o dostojanstvenom životu.

Armija takvih nezadovoljnika je vrlo šarolika. Prvi put su štrajkovali zaposleni u sudskoj administraciji, a malo je falilo da to učine i pripadnici vojske i specijalne policije. Ljetos su protestovali i činovnici crnogorskog parlamenta.

,,Plate su nam od 200 do 400 eura, bez minulog rada. Ljudi se osjećaju bijedno, stide se pred svojom djecom i pred porodicom”, kazao je za vrijeme štrajka njihov predstavnik Momir Joksimović.

Desetog oktobra štrajk upozorenja organizovalo je oko osam i po hiljada zdravstvenih radnika. Onda su štrajkovali svakodnevno sve do nedavno.

,,Štrajkujemo od nevolje”, objasnila je predsjednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu Ljiljana Krivokapić.

Prosječna zarada u zdravstvu u prethodne dvije godine umanjena je oko 20 odsto. Plata ljekara kreće se oko 470 eura. Prosječna avgustovska plata u prosvjeti iznosila je 438 eura.

Zaposleni u pravosuđu štrajkovali su od 30. septembra takođe zbog mizernih zarada. Najduže je izdržala administracija u podgoričkom Osnovnom sudu. U srijedu su zamrzli štrajk do marta.

Tokom juna u zgradi Saveza sindikata Crne Gore glađu su štrajkovala tri radnika stručne službe. Zbog niskih zarada.

Masovno su štrajkovali ili još štrajkuju i zaposleni u privatizovanim firmama. Svi traže neisplaćene zarade i druga primanja, otpremnine, pravo na akcije…

Bivši radnici Ugostiteljsko–turističkog preduzeća Piva iz Plužina protestovali su od 11. jula, a onda su u oktobru počeli štrajk glađu.

Ljetos je 17 radnika hercegnovskog Prvoborca štrajkovalo glađu u upravnoj zgradi. Glađu je štrajkovalo i 60 radnika nikšićke gradske pekare Nikpek. Tražili su isplatu 12 zaostalih plata i povezivanje radnog staža.

Nekad zaposleni u nikšićkom Autoprevoznom preduzeću već dva mjeseca štrajkuju ispred prostorija Saveza sindikata u Podgorici.

Na sjeveru Crne Gore jesenas je protestovalo 180 bivših radnika nekada moćne kompanije Prva petoljetka. Tražili su da im se isplati oko 400.000 eura za koje su zakinuti dok je fabrika bila u stečaju…

Bivši radnici podgoričke fabrike Radoje Dakić više od dvije godine okupljali su se ispred zgrade Vlade tražeći izvršenje sudskih presuda o isplati neisplaćenih zarada. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, kamate sedam miliona, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših dakićevaca. Još čekaju novac.

Nije se stišalo ni studentsko nezadovoljstvo. Polovinom novembra studenti Univerziteta Crne Gore masovno su izašli na ulice. Prije nekoliko dana Studentski parlament opomenuo je nadležne da studenti nisu zadovoljni kako se rješavaju njihovi zahtjevi. Studentski parlament poručio je da studenti neće dozvoliti da ih ,,prevedu žedne preko vode” i da ,,ne žele da budu marionete”.,

Student Stefan Vešović kaže da su se studenti osvijestili. Ne dozvoljavaju više da po njima gaze neškolovani i nepismeni ministri.

,,Bićemo istrajni u želji da nam se ispune zahtjevi. Nakon 17. novembra doći će i 18, pa i 19”.

Sve se ovo dešava dok je prema zvaničnim podacima trećina stanovništva Crne Gore na granici siromaštva. Preko 30 hiljada zaposlenih radi na crno. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 142 eura, a preko 13 hiljada porodica prima materijalnu pomoć. Prema podacima Monstata nezaposlenost u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 19,8 odsto, duplo više nego što je prosjek Evropske unije. Prije dvije godine Crna Gora je bila u vrhu po stopi anketne nezaposlenosti mladih ispod 25 godina. Iznosila je čak 42 odsto. Prosjek na nivou EU je 20,5 odsto.

Za takvu socijalnu podlogu na kojoj buja bunt radnika i studenata zaslužan je režim Mila Đukanovića.

Sada se Vlada za većinu pomenutih i mnoge druge proteste proglašava nenadležnom, pošto su kompanije u kojima se štrajkuje uglavnom privatizovane. Dograbili su ih se uz pomoć te iste vlade razni sumnjivi biznismeni i u međuvremenu mnoge uništili. Željezara bankrotirala, Rudnici boksita pred kolapsom, Vektra, čiji je vlasnik Dragan Brković pokupovao brojne firme, pred stečajem…

Premijer Igor Lukšić i Ministarstvo finansija poručili su da u državnoj kasi nema para za povećanje radničkih zarada ni za narednu godinu. Nema pomoći ni od Saveza sindikata Crne Gore, jer je pred bankrotom. Duguje gotovo dva miliona eura i više nema imovine, jer su sve nekretnine pod hipotekom.

Politički analitičari kažu da je smjena vlasti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva jedini odgovor na haotično ekonomsko stanje u zemlji.

Uličnim protestima nedavno su smijenjene vlade u Grčkoj i Italiji. Po tom iskustvu – kada se društvo nađe u bezizlaznoj situaciji protesti su jedini izlaz, a prelazna vlada jedino rješenje.

Pošto su slobodni izbori u Crnoj Gori misaona imenica, jedina mogućnost za demokratski iskorak je masovan građanski otpor. Stranim zvaničnicima, kažu analitičari, treba objasniti da političku stabilnost u državi ugrožavaju oni koji žele da korupcijom i kriminalom vječno opstanu na vlasti.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević procjenjuje da u Crnoj Gori ne postoji u ovom trenutku ni minimum elemenata da bi se moglo razmišljati o protestu kakav je bio u Srbiji 5. oktobra.

,,Nažalost, još ima dobar dio društvenih segmenata koji nijesu načisto da li je u Crnoj Gori dobro i da li su potrebne korekcije sistema ili je on loš i trebaju radikalne promjene”, kaže Medojević.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Mirjana Kuljak smatra da je dobro što postoje razni protesti, ali je loše to što njihove energije nisu fokusirane u istu tačku. Rasute su i neubojite.

,,Različite energije treba ujediniti pod jednom zastavom, jednim planom akcija, treba preduhitriti da to ne uradi režim i da ne postavi novu prevaru”, upozorava ona.

Ona ima konkretne predloge: ,,Bojkot rada parlamenta, zakonska zabrana političkog djelovanja DPS i SNP, kao ratnohuškačkih stranaka, formiranje koncentracione vlade, organizovanje vanrednih izbora, otvaranje dosijea, provjera imovinskog kartona vršilaca vlasti i njihovih najbližih rođaka, prijatelja i kumova, što bi trebalo da rezultira pravednim procesuiranjem za ratne zločine, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, zatvorskim kaznama i lustracijom”.

Vlast je ipak ozbiljno shvatila da bi je protesti mogli ugroziti. Poslije nedavne Đukanovićeve direktive da na političke miševe treba primijeniti deratizaciju, što znači linč i istrebljenje, glas je povisio i premijer Lukšić. Ima, kaže, razumijevanje za proteste, ali ne može da podrži ,,poziv kojim se prijeti ugrožavanju sistema”.

,,Sa tim se ne slažem i spreman sam da u bilo kojem trenutku tražim adekvatno postupanje institucija”, zaprijetio je Lukšić.

Znači – na proteste policijom, sudovima i drugim represivnim mjerama. Bez milosti kao i u protekle dvije decenije DPS vladavine.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo