DRUŠTVO
Balon mora pući

,,Balon je prenaduvan i mora da pukne”. Tako je slikovito opisao socijalno nezadovoljstvo u Crnoj Gori prvi čovjek sindikata nikšićke Željezare i predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Janko Vučinić. Vučinić je nedavno pozvao crnogorske građane da smijene vlast uličnim protestima i formiraju vladu nacionalnog spasa, jer je, kako kaže, stanje u državi neizdrživo.
Da je voda došla do poda jasno je pokazao talas nezadovoljstva koji od ljetos zapljuskuje Crnu Goru.
Crnogorski vatrogasci ljetos su danonoćno morali da gase na desetine požara. Onda je u njihovim redovima izbio požar – nezadovoljstva. Povodom Dana dostojanstvenog rada poručili su da njihove kolege od svojih zarada više ne mogu da zadovolje ni minimalne egzistencijalne potrebe, a kamoli da razmišljaju o dostojanstvenom životu.
Armija takvih nezadovoljnika je vrlo šarolika. Prvi put su štrajkovali zaposleni u sudskoj administraciji, a malo je falilo da to učine i pripadnici vojske i specijalne policije. Ljetos su protestovali i činovnici crnogorskog parlamenta.
,,Plate su nam od 200 do 400 eura, bez minulog rada. Ljudi se osjećaju bijedno, stide se pred svojom djecom i pred porodicom”, kazao je za vrijeme štrajka njihov predstavnik Momir Joksimović.
Desetog oktobra štrajk upozorenja organizovalo je oko osam i po hiljada zdravstvenih radnika. Onda su štrajkovali svakodnevno sve do nedavno.
,,Štrajkujemo od nevolje”, objasnila je predsjednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu Ljiljana Krivokapić.
Prosječna zarada u zdravstvu u prethodne dvije godine umanjena je oko 20 odsto. Plata ljekara kreće se oko 470 eura. Prosječna avgustovska plata u prosvjeti iznosila je 438 eura.
Zaposleni u pravosuđu štrajkovali su od 30. septembra takođe zbog mizernih zarada. Najduže je izdržala administracija u podgoričkom Osnovnom sudu. U srijedu su zamrzli štrajk do marta.
Tokom juna u zgradi Saveza sindikata Crne Gore glađu su štrajkovala tri radnika stručne službe. Zbog niskih zarada.
Masovno su štrajkovali ili još štrajkuju i zaposleni u privatizovanim firmama. Svi traže neisplaćene zarade i druga primanja, otpremnine, pravo na akcije…
Bivši radnici Ugostiteljsko–turističkog preduzeća Piva iz Plužina protestovali su od 11. jula, a onda su u oktobru počeli štrajk glađu.
Ljetos je 17 radnika hercegnovskog Prvoborca štrajkovalo glađu u upravnoj zgradi. Glađu je štrajkovalo i 60 radnika nikšićke gradske pekare Nikpek. Tražili su isplatu 12 zaostalih plata i povezivanje radnog staža.
Nekad zaposleni u nikšićkom Autoprevoznom preduzeću već dva mjeseca štrajkuju ispred prostorija Saveza sindikata u Podgorici.
Na sjeveru Crne Gore jesenas je protestovalo 180 bivših radnika nekada moćne kompanije Prva petoljetka. Tražili su da im se isplati oko 400.000 eura za koje su zakinuti dok je fabrika bila u stečaju…
Bivši radnici podgoričke fabrike Radoje Dakić više od dvije godine okupljali su se ispred zgrade Vlade tražeći izvršenje sudskih presuda o isplati neisplaćenih zarada. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, kamate sedam miliona, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših dakićevaca. Još čekaju novac.
Nije se stišalo ni studentsko nezadovoljstvo. Polovinom novembra studenti Univerziteta Crne Gore masovno su izašli na ulice. Prije nekoliko dana Studentski parlament opomenuo je nadležne da studenti nisu zadovoljni kako se rješavaju njihovi zahtjevi. Studentski parlament poručio je da studenti neće dozvoliti da ih ,,prevedu žedne preko vode” i da ,,ne žele da budu marionete”.,
Student Stefan Vešović kaže da su se studenti osvijestili. Ne dozvoljavaju više da po njima gaze neškolovani i nepismeni ministri.
,,Bićemo istrajni u želji da nam se ispune zahtjevi. Nakon 17. novembra doći će i 18, pa i 19”.
Sve se ovo dešava dok je prema zvaničnim podacima trećina stanovništva Crne Gore na granici siromaštva. Preko 30 hiljada zaposlenih radi na crno. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 142 eura, a preko 13 hiljada porodica prima materijalnu pomoć. Prema podacima Monstata nezaposlenost u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 19,8 odsto, duplo više nego što je prosjek Evropske unije. Prije dvije godine Crna Gora je bila u vrhu po stopi anketne nezaposlenosti mladih ispod 25 godina. Iznosila je čak 42 odsto. Prosjek na nivou EU je 20,5 odsto.
Za takvu socijalnu podlogu na kojoj buja bunt radnika i studenata zaslužan je režim Mila Đukanovića.
Sada se Vlada za većinu pomenutih i mnoge druge proteste proglašava nenadležnom, pošto su kompanije u kojima se štrajkuje uglavnom privatizovane. Dograbili su ih se uz pomoć te iste vlade razni sumnjivi biznismeni i u međuvremenu mnoge uništili. Željezara bankrotirala, Rudnici boksita pred kolapsom, Vektra, čiji je vlasnik Dragan Brković pokupovao brojne firme, pred stečajem…
Premijer Igor Lukšić i Ministarstvo finansija poručili su da u državnoj kasi nema para za povećanje radničkih zarada ni za narednu godinu. Nema pomoći ni od Saveza sindikata Crne Gore, jer je pred bankrotom. Duguje gotovo dva miliona eura i više nema imovine, jer su sve nekretnine pod hipotekom.
Politički analitičari kažu da je smjena vlasti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva jedini odgovor na haotično ekonomsko stanje u zemlji.
Uličnim protestima nedavno su smijenjene vlade u Grčkoj i Italiji. Po tom iskustvu – kada se društvo nađe u bezizlaznoj situaciji protesti su jedini izlaz, a prelazna vlada jedino rješenje.
Pošto su slobodni izbori u Crnoj Gori misaona imenica, jedina mogućnost za demokratski iskorak je masovan građanski otpor. Stranim zvaničnicima, kažu analitičari, treba objasniti da političku stabilnost u državi ugrožavaju oni koji žele da korupcijom i kriminalom vječno opstanu na vlasti.
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević procjenjuje da u Crnoj Gori ne postoji u ovom trenutku ni minimum elemenata da bi se moglo razmišljati o protestu kakav je bio u Srbiji 5. oktobra.
,,Nažalost, još ima dobar dio društvenih segmenata koji nijesu načisto da li je u Crnoj Gori dobro i da li su potrebne korekcije sistema ili je on loš i trebaju radikalne promjene”, kaže Medojević.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Mirjana Kuljak smatra da je dobro što postoje razni protesti, ali je loše to što njihove energije nisu fokusirane u istu tačku. Rasute su i neubojite.
,,Različite energije treba ujediniti pod jednom zastavom, jednim planom akcija, treba preduhitriti da to ne uradi režim i da ne postavi novu prevaru”, upozorava ona.
Ona ima konkretne predloge: ,,Bojkot rada parlamenta, zakonska zabrana političkog djelovanja DPS i SNP, kao ratnohuškačkih stranaka, formiranje koncentracione vlade, organizovanje vanrednih izbora, otvaranje dosijea, provjera imovinskog kartona vršilaca vlasti i njihovih najbližih rođaka, prijatelja i kumova, što bi trebalo da rezultira pravednim procesuiranjem za ratne zločine, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, zatvorskim kaznama i lustracijom”.
Vlast je ipak ozbiljno shvatila da bi je protesti mogli ugroziti. Poslije nedavne Đukanovićeve direktive da na političke miševe treba primijeniti deratizaciju, što znači linč i istrebljenje, glas je povisio i premijer Lukšić. Ima, kaže, razumijevanje za proteste, ali ne može da podrži ,,poziv kojim se prijeti ugrožavanju sistema”.
,,Sa tim se ne slažem i spreman sam da u bilo kojem trenutku tražim adekvatno postupanje institucija”, zaprijetio je Lukšić.
Znači – na proteste policijom, sudovima i drugim represivnim mjerama. Bez milosti kao i u protekle dvije decenije DPS vladavine.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Trenutno je teško izračunati kolika je podrška Milojku Spajiću za formiranje vlade, i ima li je. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino pritisci na mandatara – sa svih strana
Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje. Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.
Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, neće biti u vladi. Tada je najavio vladu koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio da “još nema punu potvrdu od svih”.
Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.
Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom. Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.
Spajić je dobio javne kritike od strane svog partijskog potpredsjednika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a. U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima. Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.
Upitan da li je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio, Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.
“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.
Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.
Ove sedmice, nakon podužeg vremena, oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.
“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim, ipak obazrivo saopštio da SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”.
Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.
Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.
“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se, ipak malo ozbiljnije.
Andrija Mandić, lider ZBCG, ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.
“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.
Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.
Prethodno je poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.
Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.
On je za Glas Amerike kazao “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”
“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.
On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.
Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade, Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.
“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.
Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo: “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.
Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
INTERVJU4 sedmice
SRĐAN PERIĆ, PREOKRET: Mimikrija politike
-
FOKUS4 sedmice
SLUČAJ MILATOVIĆ I SPAJIĆ: Zaokruživanje vlasti
-
Izdvojeno4 sedmice
EPISKOPI SPC U PROMOCIJI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Parastosi podjela
-
FOKUS3 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO4 sedmice
NEBOM OD KOTORA DO LOVĆENA: Žićara za bogate
-
Izdvojeno4 sedmice
DR ŽARKO TREBJEŠANIN, PSIHOLOG, TIHI ČOVJEK KOJI SE GLASNO BUNI PROTIV NEPRAVDI: Ideje koje nose nešto novo uvijek su bile u manjini
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNICI, ESTRADA I PODZEMLJE: Diskoteka, malboro, suzuki
-
Izdvojeno2 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali