Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ista roba, nova radna snaga

Objavljeno prije

na

Darko-Saric

Darko Šarić, odbjegli narko-bos, za kojim je već dvije godine, raspisana potjernica Interpola, i dalje krijumčari kokain u Evropu. Ovo zaključuju u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije pošto je prošlog četvrtka na prekookeanskom brodu DS Montrose, koji je plovio iz Argentine prema Španiji, otkriveno i zaplijenjeno 36 kilograma kokaina, za koje se smatra da pripadaju Šarićevom klanu. Akciju zaplijene je izvela španska policija u teritorijalnim vodama te zemlje. Tom prilikom je uhapšen crnogorski državljanin Božidar Martinović, rukovodilac mašinskog pogona na brodu, kod koga je kokain i nađen.

Crnogorska policija je u nastavku akcije u petak uveče u Tivtu uhapsila Tomislava Martinovića (25). Prije toga je u Budvi uhapšen Kotoranin Igor Božović (47), a najavljena su nova hapšenja, u okviru međunarodne policijske operacije, pod nazivom Veliki prasak.

Srpski ministar policije Ivica Dačić izjavio je da je zaplijena kokaina akcija policija više zemalja. ,,Radi se o višemjesečnoj zajedničkoj akciji policija Srbije, Španije, Crne Gore i Hrvatske na suzbijanju trgovine drogom”.

Specijalni tužilac Miljko Radisavljević nije želio da otkriva detalje akcije. ,,Informacije kojima je raspolagalo srpsko tužilaštvo proslijedili smo kolegama u Španiji i na taj način je presječen još jedan lanac krijumčarenja kokaina”, bilo je sve što je rekao tužilac Radisavljević.

Dačić nije naveo ko stoji iza ove narko-pošiljke. No, po Blicu iza organizacije krijumčarenja zaplijenjenog kokaina stoje ljudi koji čine mrežu Darka Šarića. ,,Akcija je samo dio aktivnosti na raskrinkavanju Šarićevog klana”, kazao je izvor dnevnika Blic iz vrha MUP-a Srbije. Taj izvor je naveo i da je ovu akciju vodila Uprava kriminalističke policije MUP Srbije i da u interesu istrage nijedan detalj ne može biti saopšten.

Policija samo pretpostavlja gdje je Darko Šarić i sa koje lokacije koordinira biznis. ,,Nije isključeno da se i dalje krije u Crnoj Gori, gdje je najbjezbedniji, a moguće je i da je uspio da prebjegne na područje Južne Amerike, i da odatle, zahvaljujući kontaktima koje ima s tamošnjim kartelima, koji mu osiguravaju bezbjednost, i dalje vodi krijumčarenje kokaina u Evropu. Među glavne Šarićeve veze u Južnoj Americi spada nekoliko naših ljudi, koji odranije tamo imaju dobre pozicije i bave se distribucijom narkotika na veliko”, kazao je izvor Blica.

Policija pretpostavlja da je 36 kilograma kokaina, koji su sada zaplijenjeni, samo dio droge s kojom Šarić posluje. ,,Za Šarića je 36 kilograma mala količina, on i dalje posluje na veliko, s količinama od po nekoliko stotina kilograma, a ova pošiljka samo je manji dio količine s kojom obično trguje Šarićev klan”, kazao je izvor Blica.

Blic dalje piše kako je u Šarićevoj ekipi i dalje nekoliko osoba koje su uspjele da izbjegnu hapšenje i na potjernicama su Interpola, ali i na optužnicama koje je protiv njih podiglo srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal. U međuvremenu, Šarić je angažovao i nove ljude, a posao i dalje ide po staroj šemi, u kojoj su, poslije kupovine kokaina, glavni posrednici mornari na prekookeanskim brodovima, koji su glavni za prebacivanje droge na obale Evrope.

Ova zaplijena, prema novosadskom listu Dnevnik, predstavlja nastavak saradnje policija više zemalja koja je do sada rezultirala zaplijenama kokaina koji se mjeri u tonama. Tako je u maju ove godine, u akciji srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i španske policije, u Španiji uhapšeno šest osoba iz Srbije i Crne Gore osumnjičenih za šverc droge iz Latinske Amerike. Tom prilikom je zaplijenjeno 77 kilograma kokaina, a kao vođa ove grupe označen je Željko Martinović sa Cetinja, koji je uhapšen u Crnoj Gori.

Serija uspješnih razotkrivanja švercera kokaina počela je u januaru 2009. kada je policija u Italiji zaplijenila 255 kilograma kokaina, za koji se smatra da je pripadao klanu Darka Šarića, da bi u oktobru iste godine u akciji dvadesetak svjetskih policija klan pljevaljskog narkobosa bio potpuno raskrinkan, što je rezultiralo zaplijenom 2,6 tone kokaina u Urugvaju i Argentini kao i hapšenjem stotinjak krijumčara u desetak država.

Po Dnevniku pretpostavlja se da su saznanja do kojih su bezbjednosne službe došle tokom istrage o Šarićevoj grupi doprinijela da policija u posljednje dvije godine efikasnije presjeca narkokanale koji iz Južne Amerike vode do Evrope. Srpski mediji pripisuju veliku ulogu u tim akcijama BIA, koja je, po tim medijima, obezbijedila najveći dio informacija o švercerskom lancu. Posljednje zaplijene u koje su umiješana lica s prostora Srbije i Crne Gore, govore da je saradnja sa stranim službama i dalje na visokom nivou.

Prema upućenima, velike količine kokaina dolaze iz Južne Amerike na Balkan preko Egejskog, Jadranskog i Crnog mora i morskih luka, odakle se droga prebacuje u Srbiju. Nove destinacije „balkanske rute”, preko kojih kokain tajno putuje za Srbiju, su u Grčkoj – Solun, u Makedoniji – Skoplje, u Hrvatskoj – Rijeka, u Crnoj Gori – Bar, u Rumuniji – Konstanca, odakle se droga prebacuje Dunavom do Beograda.

,,Po novijim procjenama Evropola, trgovci drogom na Balkanu i u Srbiji godišnje naprave promet veći od šest milijardi dolara. Od toga milijardu zarađuje nova srpska narkomafija, koja je počela da jača od 2005, kada je izrasla generacija dilera, kurira i narkomana”, iznio je za Dnevnik Žika Jovanović, koji se i danas, kao privatni detektiv, bavi narkomafijom i njenim žrtvama.

Akcija u Atini, muk u Podgorici

Atinska policija uhapsila je sredinom sedmice Damjana i Srdanu Dudić, Đura Kapetanovića i Sašu Samardžića. Oni su osumnjičeni da su oprali oko dvadeset miliona eura, u različitim transakcijama i to za klan Darka Šarića, kome u Beogradu sude u odsustvu zbog šverca više tona kokaina iz Latinske Amerike u Evropu.

Svi četvoro uhapšenih u Atini su državljani Crne Gore. Damjan i Srdana Dudić su sin i ćerka, Dragana Dudića Frica, koji je likvidiran prošle godine u sačekuši u Kotoru. Dudić je bio poslovni partner Darka Šarića.

Monitor je još u proljeće 2010. godine objavio seriju tekstova o sumnjivim transakcijama koje je klan Šarić, preko svog poslovnog partnera Dragana Dudića i njegovog sina Damjana, vršio posredstvom podgoričke Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), u koju su upumpavani novci sa različitih adresa – of šor firmi, pa i iz grčkih banaka na račune Dudića, ali i drugih saradnika Darka Šarića, od kojih su neki sada u zatvoru.

Transakcije o kojima smo pisali iznosile su desetine miliona eura.

Samo u nekoliko sedmica, koncem 2009. i početkom 2010, Damjan i Dragan Dudić podigli su milione eura u kešu iz HAAB i to u jeku afere Šarić, kada je u urugvajskim vodama uhvaćena prva velika pošiljka kokaina, koju je švercovao pljevaljski klan, a u Beogradu podignuta optužnica.

Podizanje keša bila je samo jedna od aktivnosti kako se istraga u Srbiji, Italiji i Latinskoj Americi zahuktavala. Preduzeća povezana sa ovim klanom primila su milionske prilive iz inostranstva na račune HAAB. Prilivi su stizali sa računa Bank of Cyprus.

Preduzeću Flipside Trading Company (vlasništvo kotorskog studenta Damjana Dudića, koji je sada uhapšen u Atini, registrovano na Maršalskim ostrvima) stigla je iz kiparske banke 30. decembra 2009. na račun u HAAB, doznaka od 1.839.976.02 eura. Nakon 30-tak dana, 4. februara, sa iste adrese stiže novih 799.976,00 eura.

Preduzeću Montflowery (isti vlasnik, ista lokacija) 16. decembra 2009. stiže, sa računa Bank of Cyprus, u HAAB doznaka od 4.340.948 eura, a dan kasnije još 242.976.

To je samo dio transakcija koje su se nesmetano odvijale u Crnoj Gori. Monitoru je iz Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT ) saopšteno prošle godine da se radilo o sumnjivim transakcijama, ali ih USPNFT nije blokirala.

Crnogorsko tužilaštvo, iako je imalo sve ove informacije, nije pokretalo akciju o sumnjivim transakcijama Šarićevog narko klana, koje su se prema Monitorovim informacijama odvijale i preko Prve banke braće Đukanović.

Nove prijetnje Drašku Vukoviću

Beogradski tabloid Alo! nezvanično saznaje da je Beranac Draško Vuković (34), novopečeni svjedok saradnik protiv Darka Šarića, optuženog za šverc kokaina iz Južne Amerike, uplašen zbog prijetnji koje dobija i tražio je pojačano obezbjeđenje u pritvorskoj jedinici Specijalnog suda. Vuković je ,,kec u rukavu” tužilaštva jer je najjači svjedok protiv pljevaljskog narko-bosa, naveo je tabloid.

„Razumljivo je da je veoma uplašen. Do njega stižu prijetnje zbog nagodbe sa tužilaštvom i postoji opravdana sumnja da to radi Šarić preko svojih ljudi”, kaže izvor Alo! iz pravosuđa.

Slavica Rajić, advokatica Draška Vukovića, izjavila je za Alo! da ne zna ništa o prijetnjama koje su upućene njenom klijentu. „Nisam ga vidjela od suđenja… On je još u pritvoru jer ima status optuženog svjedoka saradnika”, rekla je Rajićeva.

Po izvoru Alo!, Vukovićevim prošlonedjeljnim svjedočenjem su Šarić i njegov klan bukvalno pokopani. Iznio je mnogo detalja o švercu kokaina. Svjedočio je nonšalantno, samouvjereno i elokventno. „Njegov iskaz potpuno je potkrijepljen činjenicama”, tvrdi naš izvor.

Vuković je dva dana svjedočio bez prisustva javnosti.

Direktor srpske policije Milorad Veljović, je povodom pitanja da li je Draško Vuković u svojstvu svjedoka saradnika, pred specijalnim tužilaštvom otkrio neka nova ,,imena” u vezi slučaja Šarić, odgovorio kako misli da je svjedočenje Vukovića i te kako bitno.

,,Ono otvara neke nove puteve, i mislim da će i ovo pitanje biti dovedeno do kraja u smislu rasvjetljavanja”, istakao je Veljović. On je ,,lično i kao profesionalac”, ubijeđen da će odbjegli narko-bos Darko Šarić jednog dana doći u Beograd i saopštiti svoju ulogu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo