Demo
BAROMETAR 998

PLUS
ZRAČAK SUNCA ime je akcije nevladine organizacije Euro za Gusinje”u kojoj će svako novorođenče u narednom periodu dobiti po 200 dolara. Direktorica te NVO Asmina Omeragić kazala je da su političke prilike, loša infrastruktura, nemirni gusinjski duh, teško materijalno stanje stanovništva i nedostatak adekvatnih uslova za obrazovanje djece podstakli ljude da se sele. ,,Posljedice su danas ogromne. To više nije pojava, već proces koji traje i koji se ne zaustavlja. Našom akcijom želimo da pokušamo da stimulišemo roditelje da se odluče na rađanje djeteta, a mlade da ubijedimo da ne napuštaju Gusinje i da u njemu zasnivaju svoje porodice”, rekla je Omeragić i dodala da im je želja da Zračak sunca postane simbol života u Gusinju. ,,Kako bi izbjegli bilo kakve nedoumice ili nepoželjno tumačenje ovog poduhvata, naglašavam da je ova akcija namijenjena svakom djetetu rođenom od 1. oktobra ove godine bez obzira na vjersku, političku, nacionalnu ili statusnu pripadnost roditelja. Potrebno je samo da nam roditelji dostave izvod iz knjige rođenih svog djeteta”, kazala je ona.
FIRME „DODING” I “SOGAL” poklonile su djeci iz Doma u Bijeloj namještaj i računare u vrijednosti od 9 000 eura. To je, pored otvaranja novog salona preko puta Delte, bio jedan od načina da ove firme obilježe desetu godišnjicu poslovanja i pokažu da je društvena odgovornost važna koliko i nove tehnologije, po kojima je ova kompanija poznata na našem tržištu. U Dodingu i Sogalu zadovoljni su desetogodišnjim zajedničkim radom. ,,Sproveli smo u djelo nove ideje”, kaže diplomirana inženjerka arhitekture Ana Pejović. Doding trenutno ima tri pogona, u kojima se proizvode i sklapaju elementi od pločastih materijala, drveta, furnira, medijapana, keroka, stakla, aluminijuma, kože i inoksa. U vremenu krize otvaraju nova radna mjesta i daju šansu kreativnim ljudima. Bilo bi dobro kada bi i druge crnogorske kompanije pored uspjeha na tržištu, vodile računa o dobru zajednice, pomagale onima kojima je najpotrebnije.
MINUS
MILO ĐUKANOVIĆ, predsjednik Vlade, izjavio je povodom ukidanja viza za građane Crne Gore, da je riječ o jednom od ,,najvećih uspjeha vladine i ukupne politike Crne Gore u ovoj godini”. Ostvaren je, kaže Đukanović, važan dio obećanja koje je Vlada dala na početku svog mandata. On je novinarima rekao da je to uspjeh vladine i državne politike prije svega jer se efekti te odluke odnose na kvalitet života svih građana Crne Gore. „Na ovaj način će svi crnogorski građani moći bez maltretiranja na raznim administrativnim rampama slobodno da putuju izvan Crne Gore “, pohvalio se Đukanović. On je kazao da je „ovo veliki dan i povoljnost za sve”, a posebno mlade koji će imati privilegiju da žive životom ravnopravnih građana Evrope 21. vijeka. Ko li je kriv što je putovanje bez viza za sedamnaest generacija bilo nedostižan san? Đukanović nije ni proslovio o tome zašto li su, zaboga, početkom devedesetih uvedeni najstroži vizni sistemi za naše građane. Crna Gora kao najljepši zatvor na svijetu jedan je od najvećih dometa naše politike s Đukanovićem na čelu.
KAP je, prema tvrdnjama radnika Prerade, radnicima tog pogona ponudio sporazum koji nije usklađen sa zakonom, a zaposleni nakon potpisivanja tog dokumenta ne mogu ostvariti prava na Birou rada, niti sudski. Predstavnici Sindikata Prerade ocijenili su, pozivajući se na stručna mišljenja o predloženom sporazumu, koja su dobili iz advokatskih kancelarija, Inspekcije rada i Zavoda za zapošljavanje, da su tim dokumentom zaštićeni interesi uprave fabrike i banke, ali ne i zaposlenih. U sporazumu, koji je radnicima Prerade dostavljen u ponedjeljak, nije navedeno kako će oni ostvariti prava ukoliko dokument ne bude poštovan, dok je uprava saopštila da se ta situacija rješava sudski. ,,Radnicima prestaje radni odnos kad potpišu sporazum, a ne u skladu sa dosadašnjom praksom kad im budu isplaćene otpremnine”, navodi se u saopštenju Sindikata Prerade. Sindikat Prerade smatra da, s obzirom na sve činjenice, ispada da su Vlada i Inspekcija rada saučesnici upravi KAP-a, u pokušaju da izigraju zaposlene koji su se prijavili za socijalno razvojni program.
Komentari
Demo
BAROMETAR
MINUS
DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.
KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.
PLUS
TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.
IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.
Komentari
Demo
BAROMETAR 1027

PLUS
BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)
Komentari
Demo
BAROMETAR 1026

PLUS
TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom