Povežite se sa nama

Izdvojeno

BELIVUK I OPTUŽBE TUŽILACA: Ko je kome vuk

Objavljeno prije

na

Umjesto jednostavne priče, kako je slučaj Belivuk nazvao premijer, sjednica parlamentarnog odbora  se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su nastavljene u medijima

 

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost, održana sa još jednim u nizu pokušajem da se utvrdi istina o tome ko je i po čijem nalogu u januaru 2021. godine skinuo zabranu ulaska ozloglašenim kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, otvorila je mnoga pitanja, koja su opet  ostala bez odgovora.

Premijer Dritan Abazović, koji je u vrijeme spornog dešavanja, bio koordinator svih bezbjednosnih službi, soopštio je na sjednici da je slučaj jednostavan i da samo dvije osobe mogu biti odgovorne.

„Ekstremno jednostavan je slučaj. Ukidanje zabrane je moglo samo da dođe od Uprave policije i nadležnog lica u policiji. Moglo je da bude pisanim putem, ili usmeno. Na čelu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala tada je bio Zoran Lazović. Samo je jedan čovjek bio iznad njega a to je direktor policije Veselin Veljović. Ako je to Veljović tražio od njega, onda to Zoran Lazović mora da kaže“, rekao je Abazović. U nastavku saslušanja bio je kategoričan da je zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću „skinuo Zoran Lazović te da je sve ostalo priča za malu djecu“.

No, umjesto jednostavne priče, sjednica se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su  potom nastavljene u medijima.

Tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić  je na sjednici   skupštinskog Odbora za bezbjednost saopštio da policija nije poslušala njegov usmeni nalog da se uhapse dva policajca osumnjičena za ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Nakon što je za to dao i pisani nalog, kako je kazao, oko ponoći ga je nazvala rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica i tražila mu da pusti te službenike Uprave policije,  optuživši ga da postupa nezakonito.

,,Kada sam odbio, rekla mi je da će me zvati v.d. VDT-a (Dražen Burić). On nije tražio da ih pustim, ali jeste da spise predam SDT-u. O tome sam sačinio zabilješku, to sve postoji u upisniku tužilačke uprave”, kazao je Radonjić.

Optužbe na račun iste tužiteljke iznio je na sjednici odbora i bivši rukovodilac podgoričkog Osnovnog tužilaštva Nikola Boričić.  On je  kazao da je uvjeren „da mu je upravo zbog ovog slučaja pukla pogibija“, i da je ostao bez fotelje prvog tužioca.

Tokom izlaganja optužio je rukovoditeljku podgoričkog Višeg državnog tužilaštva Lepu Medenicu da ga je pritiskala u ovom slučaju, ali da je on „ostao pri svojoj odluci i podržao kolegu koji je izdao naredbu za hapšenje dvojice policijskih službenika“.

„Nije prošlo 10-15 minuta dobio sam poziv od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva i, pravo da vam kažem, ne znam odakle je znala da radimo taj predmet. Osim mene, Radonjića i jednog ili dva policijska službenika više niko nije znao. U razgovoru je zahtijevala da Radonjić te osobe pusti na slobodu. Rekao sam da Radonjić sve radi kako treba i da ga podržavam. Tako se završio poziv. Nakon nekolika minuta uslijedio je poziv u kom se traži da mu oduzmem predmet, a za to postoje zakonom propisani uslovi. Nakon toga je traženo da pozovem tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, što sam odbio. Nakon toga je uslijedio poziv Radonjiću, a o čemu me obavijestio i te noći i idućeg jutra službeno“. Poslije ovog predmeta, saopštio je, krajem godine nezakonito je smijenjen.

Rasprava je nastavljena u medijima dan nakon sjednice skupštinskog Odbora. Počelo je sa  dopisom rukovoditeljke VDT-a Lepe Medenice, kojoj poziv za sjednicu Odbora nije poslat. Ona je reagovala saopštenjem,  ističući da je Boričić, iznio notorne neistine od njoj.

„Začuđujuće je, da je Nikola Boričić zaboravio da mi je upravo on te noći, oko ponoći, preciznije u 23.58 časova, poslao SMS poruku, koja je glasila:  Jesi li budna, da te pozovem. Odmah nakon ove poruke uslijedio je i telefonski poziv od strane tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, da me pita da li znam zašto su uhapšeni policajci, na šta sam mu odgovorila da nisam obaviještena, ali da sam upravo dobila poruku od zamjenika rukovodioca Nikole Boričića da traži da se sa mnom čuje, nakon čega sam i pozvala Boričića, a o sadržini razgovora kako sa Boričićem, tako i sa postupajućim tužiocem u predmetu, kao i sa v.d. vrhovnog državnog tužioca Draženom Burićem saopštla je da „za sada neće iznositi detalje zbog svog profesionalnog odnosa prema poslu, ali ukoliko bude potrebno javnost će i o tome blagovremeno biti upoznata“.

Medenica je optužila i Abazovića da je „prozivkom kao rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog svog očiglednog nepoznavanja pravnih propisa, a očigledno i zlonamjerno, ubirajući svoje političke poene, označio kao zaštitnika najvećeg kriminalnog klana u Crnoj Gori“.

„I tako nacrtao metu ne samo meni, nego i mojoj porodici, mojoj djeci, mojim unucima, bez ijednog argumenta, a ja sam se te noći samo odazvala pozivu, odnosno poruci tadašnjeg zamjenika rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Nikole Boričića i tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, sugerišući, u okviru svojih nadležnosti, vezano za postupanje u predmetu, potpuno zakonito, bez ikakve namjere da bilo koga štitim jer za 30 godina nikoga štitila nisam, niti imam namjeru da bilo koga štitim i ubuduće, do kraja moje radne i profesionalne karijere”, poručila je Medenica.

Abazović je odgovorio:  „Neka odgovori zašto 30 godina se ne otkriva ko je ubio Duška Jovanovića i u kojim je ona vezama sa Zoranom Lazovićem i svima će sve biti jasno“.

Boričić je nakon reagovanja tužiteljke saopštio da je tačno da je Medenici poslao poruku u 23:58 sati, ali, kako tvrdi,  tek nakon što se više nije moglo uticati na odluku njegovog kolege Vukasa Radonjića i nakon što su dva policijska službenika uhapšena u predmetu ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović kazala je da će ona provjeriti sve detalje međusobnih optužbi između tužilaca, koje su se čule na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Tužilački savjet sljedeće sedmice održaće sjednicu na koju će pozvati tužioce Nikolu Boričića, Lepu Medenicu, Vukasa Radonjića, Sanju Jovićević i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako bi procijenili da li postoje elementi za pokretanje disciplinske ili etičke odgovornosti nakon javne polemike u parlamentu i medijima o postupanju u predmetu skidanja zabrane ulaska članovima kriminalnog ogranka iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, saopšteno je.

Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da će podnijeti predlog za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice ako se utvrdi tačnost izjava na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

,,Shodno članu 126 Zakona o državnom tužilaštvu, podnijeću predlog Tužilačkom savjetu za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice”,  saopštio je

Što se tiče slučaja koji je bio predmet kontrolnog saslušanja, specijalni državni tužilac Vladimir Novović saopštio je na Odboru da je to tužilaštvo „ponovo otvorilo slučaj o postupanju pravosudnih organa kod ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru u januaru 2021. članovima kriminalne grupe, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću”.

Ranije je  krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića u ovom slučaju odbacila postupajuća tužiteljka u tom slučaju Sanja Jovićević, što je i potvrdila na sjednici.

I dalje ostaju pitanja:  kako su i na koji način Belivuk i Miljković, nekoliko mjeseci, prije nego im je ukinuta zabrana ulaska, došli i, kako se vjeruje, ubili dvojicu Barana, čija tijela ni do danas nijesu pronađena?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo