Povežite se sa nama

Izdvojeno

BELIVUK I OPTUŽBE TUŽILACA: Ko je kome vuk

Objavljeno prije

na

Umjesto jednostavne priče, kako je slučaj Belivuk nazvao premijer, sjednica parlamentarnog odbora  se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su nastavljene u medijima

 

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost, održana sa još jednim u nizu pokušajem da se utvrdi istina o tome ko je i po čijem nalogu u januaru 2021. godine skinuo zabranu ulaska ozloglašenim kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, otvorila je mnoga pitanja, koja su opet  ostala bez odgovora.

Premijer Dritan Abazović, koji je u vrijeme spornog dešavanja, bio koordinator svih bezbjednosnih službi, soopštio je na sjednici da je slučaj jednostavan i da samo dvije osobe mogu biti odgovorne.

„Ekstremno jednostavan je slučaj. Ukidanje zabrane je moglo samo da dođe od Uprave policije i nadležnog lica u policiji. Moglo je da bude pisanim putem, ili usmeno. Na čelu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala tada je bio Zoran Lazović. Samo je jedan čovjek bio iznad njega a to je direktor policije Veselin Veljović. Ako je to Veljović tražio od njega, onda to Zoran Lazović mora da kaže“, rekao je Abazović. U nastavku saslušanja bio je kategoričan da je zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću „skinuo Zoran Lazović te da je sve ostalo priča za malu djecu“.

No, umjesto jednostavne priče, sjednica se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su  potom nastavljene u medijima.

Tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić  je na sjednici   skupštinskog Odbora za bezbjednost saopštio da policija nije poslušala njegov usmeni nalog da se uhapse dva policajca osumnjičena za ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Nakon što je za to dao i pisani nalog, kako je kazao, oko ponoći ga je nazvala rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica i tražila mu da pusti te službenike Uprave policije,  optuživši ga da postupa nezakonito.

,,Kada sam odbio, rekla mi je da će me zvati v.d. VDT-a (Dražen Burić). On nije tražio da ih pustim, ali jeste da spise predam SDT-u. O tome sam sačinio zabilješku, to sve postoji u upisniku tužilačke uprave”, kazao je Radonjić.

Optužbe na račun iste tužiteljke iznio je na sjednici odbora i bivši rukovodilac podgoričkog Osnovnog tužilaštva Nikola Boričić.  On je  kazao da je uvjeren „da mu je upravo zbog ovog slučaja pukla pogibija“, i da je ostao bez fotelje prvog tužioca.

Tokom izlaganja optužio je rukovoditeljku podgoričkog Višeg državnog tužilaštva Lepu Medenicu da ga je pritiskala u ovom slučaju, ali da je on „ostao pri svojoj odluci i podržao kolegu koji je izdao naredbu za hapšenje dvojice policijskih službenika“.

„Nije prošlo 10-15 minuta dobio sam poziv od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva i, pravo da vam kažem, ne znam odakle je znala da radimo taj predmet. Osim mene, Radonjića i jednog ili dva policijska službenika više niko nije znao. U razgovoru je zahtijevala da Radonjić te osobe pusti na slobodu. Rekao sam da Radonjić sve radi kako treba i da ga podržavam. Tako se završio poziv. Nakon nekolika minuta uslijedio je poziv u kom se traži da mu oduzmem predmet, a za to postoje zakonom propisani uslovi. Nakon toga je traženo da pozovem tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, što sam odbio. Nakon toga je uslijedio poziv Radonjiću, a o čemu me obavijestio i te noći i idućeg jutra službeno“. Poslije ovog predmeta, saopštio je, krajem godine nezakonito je smijenjen.

Rasprava je nastavljena u medijima dan nakon sjednice skupštinskog Odbora. Počelo je sa  dopisom rukovoditeljke VDT-a Lepe Medenice, kojoj poziv za sjednicu Odbora nije poslat. Ona je reagovala saopštenjem,  ističući da je Boričić, iznio notorne neistine od njoj.

„Začuđujuće je, da je Nikola Boričić zaboravio da mi je upravo on te noći, oko ponoći, preciznije u 23.58 časova, poslao SMS poruku, koja je glasila:  Jesi li budna, da te pozovem. Odmah nakon ove poruke uslijedio je i telefonski poziv od strane tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, da me pita da li znam zašto su uhapšeni policajci, na šta sam mu odgovorila da nisam obaviještena, ali da sam upravo dobila poruku od zamjenika rukovodioca Nikole Boričića da traži da se sa mnom čuje, nakon čega sam i pozvala Boričića, a o sadržini razgovora kako sa Boričićem, tako i sa postupajućim tužiocem u predmetu, kao i sa v.d. vrhovnog državnog tužioca Draženom Burićem saopštla je da „za sada neće iznositi detalje zbog svog profesionalnog odnosa prema poslu, ali ukoliko bude potrebno javnost će i o tome blagovremeno biti upoznata“.

Medenica je optužila i Abazovića da je „prozivkom kao rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog svog očiglednog nepoznavanja pravnih propisa, a očigledno i zlonamjerno, ubirajući svoje političke poene, označio kao zaštitnika najvećeg kriminalnog klana u Crnoj Gori“.

„I tako nacrtao metu ne samo meni, nego i mojoj porodici, mojoj djeci, mojim unucima, bez ijednog argumenta, a ja sam se te noći samo odazvala pozivu, odnosno poruci tadašnjeg zamjenika rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Nikole Boričića i tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, sugerišući, u okviru svojih nadležnosti, vezano za postupanje u predmetu, potpuno zakonito, bez ikakve namjere da bilo koga štitim jer za 30 godina nikoga štitila nisam, niti imam namjeru da bilo koga štitim i ubuduće, do kraja moje radne i profesionalne karijere”, poručila je Medenica.

Abazović je odgovorio:  „Neka odgovori zašto 30 godina se ne otkriva ko je ubio Duška Jovanovića i u kojim je ona vezama sa Zoranom Lazovićem i svima će sve biti jasno“.

Boričić je nakon reagovanja tužiteljke saopštio da je tačno da je Medenici poslao poruku u 23:58 sati, ali, kako tvrdi,  tek nakon što se više nije moglo uticati na odluku njegovog kolege Vukasa Radonjića i nakon što su dva policijska službenika uhapšena u predmetu ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović kazala je da će ona provjeriti sve detalje međusobnih optužbi između tužilaca, koje su se čule na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Tužilački savjet sljedeće sedmice održaće sjednicu na koju će pozvati tužioce Nikolu Boričića, Lepu Medenicu, Vukasa Radonjića, Sanju Jovićević i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako bi procijenili da li postoje elementi za pokretanje disciplinske ili etičke odgovornosti nakon javne polemike u parlamentu i medijima o postupanju u predmetu skidanja zabrane ulaska članovima kriminalnog ogranka iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, saopšteno je.

Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da će podnijeti predlog za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice ako se utvrdi tačnost izjava na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

,,Shodno članu 126 Zakona o državnom tužilaštvu, podnijeću predlog Tužilačkom savjetu za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice”,  saopštio je

Što se tiče slučaja koji je bio predmet kontrolnog saslušanja, specijalni državni tužilac Vladimir Novović saopštio je na Odboru da je to tužilaštvo „ponovo otvorilo slučaj o postupanju pravosudnih organa kod ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru u januaru 2021. članovima kriminalne grupe, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću”.

Ranije je  krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića u ovom slučaju odbacila postupajuća tužiteljka u tom slučaju Sanja Jovićević, što je i potvrdila na sjednici.

I dalje ostaju pitanja:  kako su i na koji način Belivuk i Miljković, nekoliko mjeseci, prije nego im je ukinuta zabrana ulaska, došli i, kako se vjeruje, ubili dvojicu Barana, čija tijela ni do danas nijesu pronađena?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo