Povežite se sa nama

Izdvojeno

BELIVUK I OPTUŽBE TUŽILACA: Ko je kome vuk

Objavljeno prije

na

Umjesto jednostavne priče, kako je slučaj Belivuk nazvao premijer, sjednica parlamentarnog odbora  se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su nastavljene u medijima

 

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost, održana sa još jednim u nizu pokušajem da se utvrdi istina o tome ko je i po čijem nalogu u januaru 2021. godine skinuo zabranu ulaska ozloglašenim kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, otvorila je mnoga pitanja, koja su opet  ostala bez odgovora.

Premijer Dritan Abazović, koji je u vrijeme spornog dešavanja, bio koordinator svih bezbjednosnih službi, soopštio je na sjednici da je slučaj jednostavan i da samo dvije osobe mogu biti odgovorne.

„Ekstremno jednostavan je slučaj. Ukidanje zabrane je moglo samo da dođe od Uprave policije i nadležnog lica u policiji. Moglo je da bude pisanim putem, ili usmeno. Na čelu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala tada je bio Zoran Lazović. Samo je jedan čovjek bio iznad njega a to je direktor policije Veselin Veljović. Ako je to Veljović tražio od njega, onda to Zoran Lazović mora da kaže“, rekao je Abazović. U nastavku saslušanja bio je kategoričan da je zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću „skinuo Zoran Lazović te da je sve ostalo priča za malu djecu“.

No, umjesto jednostavne priče, sjednica se pretvorila u iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinih tužilaca, koje su  potom nastavljene u medijima.

Tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić  je na sjednici   skupštinskog Odbora za bezbjednost saopštio da policija nije poslušala njegov usmeni nalog da se uhapse dva policajca osumnjičena za ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Nakon što je za to dao i pisani nalog, kako je kazao, oko ponoći ga je nazvala rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica i tražila mu da pusti te službenike Uprave policije,  optuživši ga da postupa nezakonito.

,,Kada sam odbio, rekla mi je da će me zvati v.d. VDT-a (Dražen Burić). On nije tražio da ih pustim, ali jeste da spise predam SDT-u. O tome sam sačinio zabilješku, to sve postoji u upisniku tužilačke uprave”, kazao je Radonjić.

Optužbe na račun iste tužiteljke iznio je na sjednici odbora i bivši rukovodilac podgoričkog Osnovnog tužilaštva Nikola Boričić.  On je  kazao da je uvjeren „da mu je upravo zbog ovog slučaja pukla pogibija“, i da je ostao bez fotelje prvog tužioca.

Tokom izlaganja optužio je rukovoditeljku podgoričkog Višeg državnog tužilaštva Lepu Medenicu da ga je pritiskala u ovom slučaju, ali da je on „ostao pri svojoj odluci i podržao kolegu koji je izdao naredbu za hapšenje dvojice policijskih službenika“.

„Nije prošlo 10-15 minuta dobio sam poziv od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva i, pravo da vam kažem, ne znam odakle je znala da radimo taj predmet. Osim mene, Radonjića i jednog ili dva policijska službenika više niko nije znao. U razgovoru je zahtijevala da Radonjić te osobe pusti na slobodu. Rekao sam da Radonjić sve radi kako treba i da ga podržavam. Tako se završio poziv. Nakon nekolika minuta uslijedio je poziv u kom se traži da mu oduzmem predmet, a za to postoje zakonom propisani uslovi. Nakon toga je traženo da pozovem tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, što sam odbio. Nakon toga je uslijedio poziv Radonjiću, a o čemu me obavijestio i te noći i idućeg jutra službeno“. Poslije ovog predmeta, saopštio je, krajem godine nezakonito je smijenjen.

Rasprava je nastavljena u medijima dan nakon sjednice skupštinskog Odbora. Počelo je sa  dopisom rukovoditeljke VDT-a Lepe Medenice, kojoj poziv za sjednicu Odbora nije poslat. Ona je reagovala saopštenjem,  ističući da je Boričić, iznio notorne neistine od njoj.

„Začuđujuće je, da je Nikola Boričić zaboravio da mi je upravo on te noći, oko ponoći, preciznije u 23.58 časova, poslao SMS poruku, koja je glasila:  Jesi li budna, da te pozovem. Odmah nakon ove poruke uslijedio je i telefonski poziv od strane tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, da me pita da li znam zašto su uhapšeni policajci, na šta sam mu odgovorila da nisam obaviještena, ali da sam upravo dobila poruku od zamjenika rukovodioca Nikole Boričića da traži da se sa mnom čuje, nakon čega sam i pozvala Boričića, a o sadržini razgovora kako sa Boričićem, tako i sa postupajućim tužiocem u predmetu, kao i sa v.d. vrhovnog državnog tužioca Draženom Burićem saopštla je da „za sada neće iznositi detalje zbog svog profesionalnog odnosa prema poslu, ali ukoliko bude potrebno javnost će i o tome blagovremeno biti upoznata“.

Medenica je optužila i Abazovića da je „prozivkom kao rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog svog očiglednog nepoznavanja pravnih propisa, a očigledno i zlonamjerno, ubirajući svoje političke poene, označio kao zaštitnika najvećeg kriminalnog klana u Crnoj Gori“.

„I tako nacrtao metu ne samo meni, nego i mojoj porodici, mojoj djeci, mojim unucima, bez ijednog argumenta, a ja sam se te noći samo odazvala pozivu, odnosno poruci tadašnjeg zamjenika rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Nikole Boričića i tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, sugerišući, u okviru svojih nadležnosti, vezano za postupanje u predmetu, potpuno zakonito, bez ikakve namjere da bilo koga štitim jer za 30 godina nikoga štitila nisam, niti imam namjeru da bilo koga štitim i ubuduće, do kraja moje radne i profesionalne karijere”, poručila je Medenica.

Abazović je odgovorio:  „Neka odgovori zašto 30 godina se ne otkriva ko je ubio Duška Jovanovića i u kojim je ona vezama sa Zoranom Lazovićem i svima će sve biti jasno“.

Boričić je nakon reagovanja tužiteljke saopštio da je tačno da je Medenici poslao poruku u 23:58 sati, ali, kako tvrdi,  tek nakon što se više nije moglo uticati na odluku njegovog kolege Vukasa Radonjića i nakon što su dva policijska službenika uhapšena u predmetu ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović kazala je da će ona provjeriti sve detalje međusobnih optužbi između tužilaca, koje su se čule na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Tužilački savjet sljedeće sedmice održaće sjednicu na koju će pozvati tužioce Nikolu Boričića, Lepu Medenicu, Vukasa Radonjića, Sanju Jovićević i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako bi procijenili da li postoje elementi za pokretanje disciplinske ili etičke odgovornosti nakon javne polemike u parlamentu i medijima o postupanju u predmetu skidanja zabrane ulaska članovima kriminalnog ogranka iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, saopšteno je.

Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da će podnijeti predlog za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice ako se utvrdi tačnost izjava na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

,,Shodno članu 126 Zakona o državnom tužilaštvu, podnijeću predlog Tužilačkom savjetu za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice”,  saopštio je

Što se tiče slučaja koji je bio predmet kontrolnog saslušanja, specijalni državni tužilac Vladimir Novović saopštio je na Odboru da je to tužilaštvo „ponovo otvorilo slučaj o postupanju pravosudnih organa kod ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru u januaru 2021. članovima kriminalne grupe, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću”.

Ranije je  krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića u ovom slučaju odbacila postupajuća tužiteljka u tom slučaju Sanja Jovićević, što je i potvrdila na sjednici.

I dalje ostaju pitanja:  kako su i na koji način Belivuk i Miljković, nekoliko mjeseci, prije nego im je ukinuta zabrana ulaska, došli i, kako se vjeruje, ubili dvojicu Barana, čija tijela ni do danas nijesu pronađena?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

 

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo