Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA STANOVA ZA LJEKARE NA SJEVERU: Decenijska obećanja

Objavljeno prije

na

Aktuleni ministar zdravlja najavio je da će u narednom periodu u nekoliko sjevernih opština konačno  biti građeni stanovi za zdravstvene radnike. Slična obećanja, davali su i  njegovi prethodnici. Za sada, prvi konkretan korak u tom smjeru napravljen je u Pljevljima, dok u Kolašinu  ljekari i dalje  žive u nelegalnim stanovima

 

Ljekari nerado dolaze na sjever države, a oni već zaposleni u zdravstvenim ustanovama , u većini slučajeva, čekaju samo dobru priliku da odu. Razloga  za takvo stanje je više, ali je jedan od glavnih – nemogućnost da riješe adekvatno stambeno pitanje.   Izgradnja stanova za medicinski kadar u više opština najavljuje se već decenijama, ali su rijetke one u kojima su napravljeni konkretni potezi u tom pravcu.

Početni korak, prvi nakon skoro 35 godina,  ka rješevanju stambenih problema zdravstvenih radnika u Pljevljima napravljen je tek prije nekoliko sedmica. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić  potpisao je ugovor  sa Stambenom zadrugom Zdravstvo o  izgradnji stambenog objekta,  u kojem bi trebalo da budu stanovi za nekoliko desetina ljekara i medicinskih sestara, podstanara iz tog grada.  Kako je najavljeno,   gradiće se  u naselju Mali logor, a prema podacima Zadruge Zdravstvo, da dobiju stanove po povoljnim uslovima zainteresovano je oko 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja u tom gradu. Pomogla je i Opština, pa je besplatno ustupljeno zemljište, koje je oslobođeno  komunalija.  Idejno rješenja za zgradu  trebalo bi da bude gotovo ovih dana, ali  nije saopšteno kada je rok za završetak gradnje, to jest, kada će zdravstveni radnici moći u  svoje stanove.

Iz uprave pljevaljske bolnice nedavno su saopštili da je jedini način da ljekare vežu za taj grad dodjela stanova po povoljnim uslovima. Kadrovski izazovi koji more tu, kao i mnoge zdravstvene ustanove na sjeveru, već godinama dovode u pitanje adekvatno funksionisanje zdravstvenog sistema. Bolnica u Pljevljima, recimo,  trenutno funkcioniše sa svega  15-ak specijalista.  Iz te ustanove su predložili rješenje, prema kojem bi se našao način da ljekarima  koji se obavežu da 10 godina ostanu u Pljevljima i pripadne stan. Tokom minule decenije Opštu bolnicu u tom gradu napustilo je blizu 20 ljekara, a prema podacima, od lani, ustanovi fali oko 17 specijalista.

Stanovi za zdravstvene radnike u toj opštini prijeka su potreba, ponavljali su decenijama i lokalni i državni funkcioneri. No, do sada,  sve je ostalo na konstatovanju problema, koji je jedna od razloga zbog kojih su ljekari izbjegavali tu, kao i mnoge opštine na sjeveru.  Posljednji stanovi zdravstvenim radnicima u Pljevljima podijeljeni su, prema sjećanju starijih ljekara,  u naselju Moćevac,  80-ih godina prošlog vijeka.   Gotovo da nije bilo ministra zdravlja, tokom minulih dvije decenije, koji nije pljevaljskim zdravstvenim radnicima obećavao nove stanove. U iščekivanju da se obećanja i ispune,  mnogi zdravsteveni radnici nizali su godine podstanarskog staža ili napušali taj grad. Ljekari u Pljevljima se sjećaju da su neke njihove kolege, za vrijeme dok je na čelu Fonda zdravstva bio Ramo Bralić,  dobijali određene novčane iznose kao  stimulans. No, rijetko ko od njih je taj novac  mogao iskoristiti  da riješi stambeno pitanje u Pljevljima.

U vrijeme kada je predsjednik Opštine Pljevlja bio Mirko Đačić, lokalna uprava je za potrebe stanova za medicinski kadar  dala plac u neposrednoj blizini fabrike Vektra Jakić. Međutim, zaposleni u zdravstvu nisu prihvatili tu lokaciju, pa je određena nova na prostoru kasarne Mali logor, gdje je, prema obećanju, trebalo da se gradi i nova bolnica.  No, kako je zemljište bilo u vlasništvu Ministarstva odbrane,  Opština nije uspjela da nađe rješenje. Na toj lokaciji  prije tri godine,  porušeni su vojni objekti i tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković, ponovo je,  najavio gradnju stambenog objekta sa pedeset stambenih jedinica za vojsku, policiju i zdravstvo. Ni od tog nije  bilo ništa. Stanove  na Malom logoru, ali i bolničku zgradu na istoj lokaciji,  obećavao je  i  ministar Kenan Hrapović. Opet bez konkretnog učinka.  Ministraka Jelena Borovinić Bojović je prekratko bila na funkciji da bi završila ono što je kao i njeni prethodnici obećavala, ali je, tvrde u Pljevljima,  značajno ubrzala procedure pronalaženje lokacije. Zahvaljujući tome, aktuleni ministar je, konačno, i bio u prilici da najavi izgradnu dugo čekanih stanova. Šćekić je, osim u Pljevljima, obećao izgradnju stanova za zdravstvene radnike u još nekoliko sjevernih opština.

„Na ovaj način šaljemo poruku da smo,osim Podgorice posebnu pažnju posvetili i sjeveru Crne Gore i da će nam biti prioritet izgradnja stanova na ovom području. Krećemo od Pljevalja, nastavićemo u Beranama, pregovara se i na Žabljaku, tako da ćemo u narednom periodu imati ozbiljne poduhvate u tom pravcu“, poručio je on.

Kolašina nema na spisku opština u kojima će se, prema  ministrovom  obećanju,  rješavati stambeni problem ljekara i medicinskih sestara. U tom gradu, više od deceniju čeka se da se legalizuje zgrada u kojoj su ljekarima podijeljeni stanovi. No,  lokalne vlasti u nekoliko manadata ne  uspijevaju da nađu rješenje za objekat, zbog čega ljekari i dalje ne   mogu da uknjiže stanove na svoje ime.  Opština nije ispunila svoje obaveze prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MPC), na čijoj je zemlji građena zgrada za ljekare, pa se na rješavanju brojnih nesporazuma još radi.

Objekat u neposrednoj blizini crkve Svetog Dimitrija, odnosno, Odjeljenja bezbjednosti, trebalo je da obezbijedi svoj krov nad glavom, pored ljekara, i sudijama. Tek pošto su neki od njih dobili ključ u ruke,  ustanovljeno je  da je zgrada napravljena na više katastarskih parcela dvaju vlasnika, pa nije mogla biti ,,upisana”. Pored toga, kako je MPC ustupila zemljište, Opština je bila obavezna da ispuni određene obaveze. No, lokalni funkcioneri nijesu bili ažurni da urade ono na šta su se ugovorom sa MPC-om obavezali, pa je obejekat ostao ,,divlji” sve do danas.  Brzo rješavanje svih tih teškoća najavljivala je i prošla lokalna vlast i, navodno,  trebalo je samo da se završi nekoliko formalnosti. Prije dvije godine,  tadašnji predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić kazao je je da bi, ako sve institucije budu radile svoj posao, procedura oko legalizovanja objekta i dogovora sa MPC-om trebalo da bude završena za nekoliko mjeseci.

Taj posao, očigledno sačekao je i novu vlast iz koje za sada nijesu  pominjali nastojanja da ljekarsku zgradu legalizuju. Prema nezvaničnim informacijama, prije 10-ak godina, kada je počinjana gradnja tog objekata, potpisan je sporazum sa MCP-om, kojim je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Zauzvrat, Opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Lipovu, finansirala pokrivanje crkve Svetog Dimitrija. Takođe, kao svoju obavezu lokalna uprava je tada prihvatila da jedan stan u drugoj zgradi ustupi sveštenstvu, što nije učinjeno.  Zbog toga, nekoliko kolašinskih ljekara već deceniju stanuje u stanovima koji nijesu zvanično njihovi. Naravno, nema ni novih usljenja, pa su najmanje dva nova kolašinska ljekara podstanari. Jedan od njih je ostanak u tom gradu i uslovio dobijanjem stana. Uprkos tome što ljekare u Kolašinu ne čeka stan, već podstanarski staž, u Domu zdravlja kažu da će uskoro nadomjestiti sve kadrovske nedostatke, koji su ih mučili minulih godina.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAFOSTANICA NA CMILJAČI KOD BIJELOG POLJA: Nova, a već opljačkana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijedan 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom

 

Novoizgrađena trafostanica na Bjelasici koja je trebalo da bude u funkciji ski centra Cmiljača na teritoriji opštine Bijelo Polje, potpuno je opljačkana i devastirana.

Prema fotografijama koji su kružile fejsbukom, snimci demolirane trafostanice datiraju od prije desetak dana, a kada su lopovi odnijeli sve što je vrijedilo iz ovog objekta, nije poznato.

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijeden 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom.

Neki od onih koji su ostavili komentare smatraju da je ovako nešto mogao uraditi samo neko ko je dobro poznavao objekat, kao i to da je bio verziran u poslove sa strujom.

Nekadašnji predsjednik Vlade, iz vremena Demokratske partije socijalsita, Duško Marković, izjavio je svojevremeno da se uspješno realizuje plan razvoja kada je u pitanju Cmiljača i Bijelo Polje u cjelini.

“Ukupna vrijednost projekta je 23 miliona eura, 17 miliona zaključenih ugovora, 10 miliona realizovanih ugovora. Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600 će vjerujem 2021. godine biti značajan zamajac ne samo zimskoj i ukupnoj turističkoj privredi nego cijeloj crnogorskoj ekonomiji”, rekao je 2019. godine tadašnji premijer prilikom obilaska Cmiljače.

Marković je tada kazao i da su  da su proizvođač žičara Lajtner i njegov lokalni partner Novi Volvox “uradili ozbiljan posao na postavljanju stubova buduće žičare i polazne stanice i izlazne stanice”.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJSKI RIBARI ZAPLETENI U SVOJE MREŽE: Pomalja se luka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon decenija čekanja, čini se da će ulcinjski ribari konačno dočekati svoju luku. Tek nakon toga može krenuti nova faza u razvoju ovdašnjeg ribarstva. Bez izgradnje ribarskih luka . ne može se očekivati zatvaranje poglavlja o ribarstvu.  Ulcinj je, inače,  grad sa najviše privrednih ribara u Crnoj Gori

 

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrde da je sve dogovoreno. Određena je lokacija – rt Đerane, dobijena je saglasnost za gradnju luke od Agencije za zaštitu životne sredine, određen početak radova – jesen naredne godine, a čitav posao biće okončan 2027. Projekat je vrijedan 15 miliona eura, a finansiraće ga država. Ova luka će biti mješovite namjene, imaće prostor za ribarske, turističke i rekreativne brodove, halu za čuvanje i pakovanje ribe, otvoriće najmanje deset radnih mjesta. Primaće 79 brodova maksimalne dužine do 20 metara, ukupna površina luke biće 35.000 kvadrata, imaće 67 parking mjesta…

“Ribarima su potrebne prostorije gdje bi skladištili ribu, dakle to je ta kopnena infrastruktura, logistika na kopnu koja im omogućava da oni sve ono što ulove na adekvatan način uskladište, dakle da smrznutu i svoju ribu bar privremeno obezbijede. Prerada nije planirana”, ističu iz Ministarstva.

Kako napominju, zatvaranje poglavlja o ribarstvu Crna Gora ne može očekivati bez izgradnje ribarskih luka. Ulcinj je grad sa najviše privrednih ribara, a osnovni preduslov za dalji razvoj ribarstva je upravo luka.

„Bez luke mi ribari ne možemo ni loviti, niti se baviti tom djelatnošću. Primorani smo da u slučaju nevremena svoje barke sidrimo ili u rijeci Bojani ili u Port Mileni, ili da ih izvlačimo na kopno”, kaže za Monitor predsjednik ulcinjskog Udruženja profesionalnih ribara Ivo Knežević.

Prema njegovim riječlima, bez luke ribari ne mogu imati ni bolja plovila. „Mi smo sada primorani da lovima sa malim čamcima, jer nemamo gdje da vežemo veće čamce. U toj situaciji malo pomaže činjenica da sada imamo veću podršku i od Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj”, dodaje on.

Inače, u Crnoj Gori ima oko 250 profesionalnih ribara i preko 300 sportskih ribolovaca. Oni smatraju da je stanje u ovoj oblasti praktično neodrživo ukazujući na jak uvoznički lobi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJANI TRAŽE IZMJENE ZAKONA O MORSKOM DOBRU: Opština se žalila Ustavnom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednjih deset godina, od 2014. do 2023. godine, Morsko dobro je iz Ulcinja prihodovalo 11,6 miliona eura. U Ulcinju tvrde da je ta suma znatno veća i da je ta opština diskriminisana, pa su uputili tužbu Ustavnom sudu. Iz Vlade najavljuju novi zakon

 

 

Poslanik u Skupštini Crne Gore Mehmed Zenka tvrdi da nijesu tačni zvanični podaci Vlade Crne Gore o prikupljenim sredstvima, kao ni o iznosu investicija u zoni morskog dobra u Ulcinju. Kako smatra, ta suma bi trebalo da bude bar dva puta veća, odnosno najmanje 20 miliona eura, imajući u vidu samo kućice na Adi Bojani.

Prema njegovim riječima, nije istinita ni informacija da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) od 2018. do prošle godine investiralo 3,6 miliona eura na teritoriji opštine Ulcinj. “Ovi podaci ni izbliza ne pokazuju stvarno stanje ubiranja prihoda iz opštine Ulcinj, zato pozivam Vladu Crne Gore da promijeni zakon da i Ulcinjani imaju nešto dobro od toga”, kaže Zenka dodajući da se “već 40 godina Ulcinju daje na kašiku, a uzima na lopatu”.

I u lokalnoj samoupravi su uvjereni da je Zakon o morskom dobru, tj. obuhvat zone morskog dobra diskriminatorski za Opštinu Ulcin. Pedsjednik Opštine  Omer Bajraktari je nedavno uputio Ustavnom sudu Crne Gore Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog pravnog akta. Prvi put se lokalna samouprava odlučila na ovakav korak iako je od donošenja tog pravnog akta prošlo više od tri decenije. Kako je početkom devedesetih godina prošlog vijeka u Ulcinju vlast vršila opoziciona stranka (Demokratski savez u Crnoj Gori, bio je to jednostavan i efikasan način da se ta lokalna samouprava disciplinuje i da se na legalan način da se značajna novčana sredstva i gazdovanje najprofitabilnijim prostorom iz Ulcinja, silom zakona, preusmjere na centralni nivo.

Brojke su, kako napominju iz Opštine Ulcinj indikativne. Oko 57 odsto ukupne teritorije ili 3.318 hektara kojom gazduje JPMD nalazi se u Ulcinju. U opštini Herceg Novi granica morskog dobra je utvrđena na 492, u Tivtu 746, u Kotoru 216, u Budvi 221, a u opštini Bar na 797 hektara.

U granicama morskom dobra je 13 odsto prostora ulcinjske opštine, čač deset puta više nego u Baru, gdje je taj procenat 1,3 odsto. U opštini Kotor taj procenat iznosi 0,6 odsto. Širina zaštićenog područja u Ulcinju u prosjeku iznosi 565 metara. To je od četiri do deset puta više nego u ostalim opštinama na Crnogorskom primorju.

“Imajući u vidu dodatno Adu Bojanu sa površinom od 4,66 kvadratnih kilometara, onda je riječ nesumnjivo o nejednakom postupanju, odnosno neposrednoj diskriminaciji, imajući u vidu da se opštine nalaze u sličnoj ili istoj situaciji kada je u pitanju režim morskog dobra”, ističe se u prijedlogu Bajraktarija.

Predsjednik ulcinjske opštine smatra da je računica jasna: ako bi računali da 150 eura košta jedan kvadratni metar zemljišta u zoni morskog dobra, na pjeni od mora, onda je njegova ukupna vrijednost pola milijarde eura. “A još kada se crta, onda se cijena prostora drastično uvećava. Milina i širina, 33 kilometara obale, od kojih su polovina pješčane plaže”, napominje  Bajraktari.

U predstavki upućenoj Ustavnom sudu, u kojoj se detaljno navodi postupanje Evropskog suda za ljudska prava u ovakvim slučajevima, ocjenjuje se da je “navedeni zahvat linije morskog dobra u opštini Ulcinj bez objektivnog i razumnog opravdanja”.

I Bajraktarijev prethodnik na toj funkciji, Aleksandar Dabović iz Demokratske partije socijalista, ustvrdio je da JPMD najveći dio svog budžeta prikupi baš na teritoriji ove opštine. Konstatujući da se preko polovine teritorije kojom gazduje JPMD, nalazi u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima. „Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije JPMD i formirati Morsko dobro Ulcinja“, rekao je Dabović.

Premijer Milojko Spajić kaže da je upravljanje morskim dobrom “kompleksno pitanje” i da je potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire, kao i široki konsenzus. “ Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist”, kazao je Spajić u parlamentu.

Npomenuo je i da će se u postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriti sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom.“Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje”, rekao je premijer Spajić.

Dok se čeka najavljeno novo zakonsko rješenje i presuda Ustavnog suda po predstavci  Opštine Ulcinj, još će mnogo vode proteći Bojanom. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović je na sastanku sa privrednicima saopštio da će ubuduće od zakupa kupališta država prihodovati dva puta više sredstava i da će se umjesto sedam miliona, koliko je to bilo u 2023. godini, nakon utvrđivanja nove cjenovne politike u državnu kasu, po tom osnovu, slivati 14 miliona eura.

 

Na Bojani stotinak nelegalnih objekata

U Ulcinju kažu da postoji niz nelogičnosti  kada je u pitanju „mor­sko do­bro“. “, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo pune tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, jeste mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je morska, ali je bila proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

Inače, iz JPMD je saopšteno da na obalama Bojane ima oko 100 nelegalnih kućica, a dnevno niču nove. Na ovoj rijeci oko 750 tzv. privremenih objekata- tri puta više nego prije dvije decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo