Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA STANOVA ZA LJEKARE NA SJEVERU: Decenijska obećanja

Objavljeno prije

na

Aktuleni ministar zdravlja najavio je da će u narednom periodu u nekoliko sjevernih opština konačno  biti građeni stanovi za zdravstvene radnike. Slična obećanja, davali su i  njegovi prethodnici. Za sada, prvi konkretan korak u tom smjeru napravljen je u Pljevljima, dok u Kolašinu  ljekari i dalje  žive u nelegalnim stanovima

 

Ljekari nerado dolaze na sjever države, a oni već zaposleni u zdravstvenim ustanovama , u većini slučajeva, čekaju samo dobru priliku da odu. Razloga  za takvo stanje je više, ali je jedan od glavnih – nemogućnost da riješe adekvatno stambeno pitanje.   Izgradnja stanova za medicinski kadar u više opština najavljuje se već decenijama, ali su rijetke one u kojima su napravljeni konkretni potezi u tom pravcu.

Početni korak, prvi nakon skoro 35 godina,  ka rješevanju stambenih problema zdravstvenih radnika u Pljevljima napravljen je tek prije nekoliko sedmica. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić  potpisao je ugovor  sa Stambenom zadrugom Zdravstvo o  izgradnji stambenog objekta,  u kojem bi trebalo da budu stanovi za nekoliko desetina ljekara i medicinskih sestara, podstanara iz tog grada.  Kako je najavljeno,   gradiće se  u naselju Mali logor, a prema podacima Zadruge Zdravstvo, da dobiju stanove po povoljnim uslovima zainteresovano je oko 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja u tom gradu. Pomogla je i Opština, pa je besplatno ustupljeno zemljište, koje je oslobođeno  komunalija.  Idejno rješenja za zgradu  trebalo bi da bude gotovo ovih dana, ali  nije saopšteno kada je rok za završetak gradnje, to jest, kada će zdravstveni radnici moći u  svoje stanove.

Iz uprave pljevaljske bolnice nedavno su saopštili da je jedini način da ljekare vežu za taj grad dodjela stanova po povoljnim uslovima. Kadrovski izazovi koji more tu, kao i mnoge zdravstvene ustanove na sjeveru, već godinama dovode u pitanje adekvatno funksionisanje zdravstvenog sistema. Bolnica u Pljevljima, recimo,  trenutno funkcioniše sa svega  15-ak specijalista.  Iz te ustanove su predložili rješenje, prema kojem bi se našao način da ljekarima  koji se obavežu da 10 godina ostanu u Pljevljima i pripadne stan. Tokom minule decenije Opštu bolnicu u tom gradu napustilo je blizu 20 ljekara, a prema podacima, od lani, ustanovi fali oko 17 specijalista.

Stanovi za zdravstvene radnike u toj opštini prijeka su potreba, ponavljali su decenijama i lokalni i državni funkcioneri. No, do sada,  sve je ostalo na konstatovanju problema, koji je jedna od razloga zbog kojih su ljekari izbjegavali tu, kao i mnoge opštine na sjeveru.  Posljednji stanovi zdravstvenim radnicima u Pljevljima podijeljeni su, prema sjećanju starijih ljekara,  u naselju Moćevac,  80-ih godina prošlog vijeka.   Gotovo da nije bilo ministra zdravlja, tokom minulih dvije decenije, koji nije pljevaljskim zdravstvenim radnicima obećavao nove stanove. U iščekivanju da se obećanja i ispune,  mnogi zdravsteveni radnici nizali su godine podstanarskog staža ili napušali taj grad. Ljekari u Pljevljima se sjećaju da su neke njihove kolege, za vrijeme dok je na čelu Fonda zdravstva bio Ramo Bralić,  dobijali određene novčane iznose kao  stimulans. No, rijetko ko od njih je taj novac  mogao iskoristiti  da riješi stambeno pitanje u Pljevljima.

U vrijeme kada je predsjednik Opštine Pljevlja bio Mirko Đačić, lokalna uprava je za potrebe stanova za medicinski kadar  dala plac u neposrednoj blizini fabrike Vektra Jakić. Međutim, zaposleni u zdravstvu nisu prihvatili tu lokaciju, pa je određena nova na prostoru kasarne Mali logor, gdje je, prema obećanju, trebalo da se gradi i nova bolnica.  No, kako je zemljište bilo u vlasništvu Ministarstva odbrane,  Opština nije uspjela da nađe rješenje. Na toj lokaciji  prije tri godine,  porušeni su vojni objekti i tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković, ponovo je,  najavio gradnju stambenog objekta sa pedeset stambenih jedinica za vojsku, policiju i zdravstvo. Ni od tog nije  bilo ništa. Stanove  na Malom logoru, ali i bolničku zgradu na istoj lokaciji,  obećavao je  i  ministar Kenan Hrapović. Opet bez konkretnog učinka.  Ministraka Jelena Borovinić Bojović je prekratko bila na funkciji da bi završila ono što je kao i njeni prethodnici obećavala, ali je, tvrde u Pljevljima,  značajno ubrzala procedure pronalaženje lokacije. Zahvaljujući tome, aktuleni ministar je, konačno, i bio u prilici da najavi izgradnu dugo čekanih stanova. Šćekić je, osim u Pljevljima, obećao izgradnju stanova za zdravstvene radnike u još nekoliko sjevernih opština.

„Na ovaj način šaljemo poruku da smo,osim Podgorice posebnu pažnju posvetili i sjeveru Crne Gore i da će nam biti prioritet izgradnja stanova na ovom području. Krećemo od Pljevalja, nastavićemo u Beranama, pregovara se i na Žabljaku, tako da ćemo u narednom periodu imati ozbiljne poduhvate u tom pravcu“, poručio je on.

Kolašina nema na spisku opština u kojima će se, prema  ministrovom  obećanju,  rješavati stambeni problem ljekara i medicinskih sestara. U tom gradu, više od deceniju čeka se da se legalizuje zgrada u kojoj su ljekarima podijeljeni stanovi. No,  lokalne vlasti u nekoliko manadata ne  uspijevaju da nađu rješenje za objekat, zbog čega ljekari i dalje ne   mogu da uknjiže stanove na svoje ime.  Opština nije ispunila svoje obaveze prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MPC), na čijoj je zemlji građena zgrada za ljekare, pa se na rješavanju brojnih nesporazuma još radi.

Objekat u neposrednoj blizini crkve Svetog Dimitrija, odnosno, Odjeljenja bezbjednosti, trebalo je da obezbijedi svoj krov nad glavom, pored ljekara, i sudijama. Tek pošto su neki od njih dobili ključ u ruke,  ustanovljeno je  da je zgrada napravljena na više katastarskih parcela dvaju vlasnika, pa nije mogla biti ,,upisana”. Pored toga, kako je MPC ustupila zemljište, Opština je bila obavezna da ispuni određene obaveze. No, lokalni funkcioneri nijesu bili ažurni da urade ono na šta su se ugovorom sa MPC-om obavezali, pa je obejekat ostao ,,divlji” sve do danas.  Brzo rješavanje svih tih teškoća najavljivala je i prošla lokalna vlast i, navodno,  trebalo je samo da se završi nekoliko formalnosti. Prije dvije godine,  tadašnji predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić kazao je je da bi, ako sve institucije budu radile svoj posao, procedura oko legalizovanja objekta i dogovora sa MPC-om trebalo da bude završena za nekoliko mjeseci.

Taj posao, očigledno sačekao je i novu vlast iz koje za sada nijesu  pominjali nastojanja da ljekarsku zgradu legalizuju. Prema nezvaničnim informacijama, prije 10-ak godina, kada je počinjana gradnja tog objekata, potpisan je sporazum sa MCP-om, kojim je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Zauzvrat, Opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Lipovu, finansirala pokrivanje crkve Svetog Dimitrija. Takođe, kao svoju obavezu lokalna uprava je tada prihvatila da jedan stan u drugoj zgradi ustupi sveštenstvu, što nije učinjeno.  Zbog toga, nekoliko kolašinskih ljekara već deceniju stanuje u stanovima koji nijesu zvanično njihovi. Naravno, nema ni novih usljenja, pa su najmanje dva nova kolašinska ljekara podstanari. Jedan od njih je ostanak u tom gradu i uslovio dobijanjem stana. Uprkos tome što ljekare u Kolašinu ne čeka stan, već podstanarski staž, u Domu zdravlja kažu da će uskoro nadomjestiti sve kadrovske nedostatke, koji su ih mučili minulih godina.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo