Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUNT ZBOG PLANIRANOG VODOSNABDIJEVANJA SKIJALIŠTA NA BJELASICI: Rizično i skupo

Objavljeno prije

na

Brojne su primjedbe laičke i stručne javnosti na planirani projekat vodosnabdijevanja privatnih turističkih objekata i vještačko osnježavanje ski-centara na Bjelasici. Mještani tvrde da će faliti vode za potrebe sela i rad jedne od najstarijih hidrocentrala u Crnoj Gori, a stručnjaci kažu da će vođenje vode ,,uz planinu”,  biti  neisplativo arčenje novca građana

 

Mještani, vlasnici imanja  i ekološki aktivisti pokušaće da spriječe da voda još jedne kolašinske rijeke završi u cijevima. To je, ovoga puta, naumila država, a ne neki koncesionar.

Skupljanje potpisa protiv korišćenja rijeke  Ljevaje za obezbjeđivanje  potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski-staza planinskih centara Kolašin 1600 i  Kolašin 1450, uveliko traje. Potpisnici  najavljuju da će pokušati da zaustave relizaciju državnog projekta, za koji tvrde da je ,,predimenzioniran, preksup, neisplativ za državu i da  bez dovoljno vode ostavlja turbine male hidrelektrane (mHE) Mušovića Rijeka, koja je stara gotovo 73 godine, kao i  imanja u istoimenom selu”.

Kako piše u dokumentaciji za taj posao, planirano je  površinsko zahvatanje vode  neposredno ispod izvorišta Ljevaje, a predviđena količina je 400l/s (litara u sekundi). Izgradnju vodovodnog sistema dugog 10 kilometara finansira Uprava za kapitalne projekte, a njime će, pored osnježavanja ski-staza državnog skijališta, biti  obezbijeđena  voda za potrebe brojnih hotela i vila,  ali skijališta Zorana Ćoća Bećirovića. Zbog toga jedan od mještana Mušovića Rijeke i potpisnik peticije Milo Grujić kaže da je to državni projekat za privatne potrebe.

,,Ne treba biti veliki stručnjak i shvatiti da je taj projekat potpuni promašaj. Zamišljen je tako da se voda, prvo, kilometrima spušta od izvora Ljevaje do sela Mušovića Riijeka, a onda penje uz planinu najmanje četiri kilometra da stigne do privatnih hotela i skijališta na Bjelasici. Svako ko je prošao  pored  rijeke zna da nema dovoljno vode za sve to i da će tim projektom biti ugrožen i rad mHE , koja je jedna od najstarijih u Crnoj Gori i za koju su i  čelnici Elektroprivrede (EPCG) nedavno kazali da je svojevrstan tehnički muzej. Nema toga ko misli na javni interes  da će pristati na ovaj projekat”, kaže  Grujić za Monitor.

Prema njegovim riječima, čitava procedura projektovanja, sve do odluke o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu,  bila je netransparentna i odvijala se bez značajnog učešća javnosti. Pojedine njegove komšije, tvrdi Grujić, ni sada ne znaju o kakvom je projektu  riječ i kakve će sve posljedice imati po život u selu i rad mHE, u kojoj je zaposleno 10-ak ljudi.  Grujić podsjeća da u neposrednoj blizini ski-centara protiče rijeka Paljevinska, na kojoj je prije nekoliko godina izgrađena privatana mHE. Paljevinsku, objašnjava , ,,država ne smije ni taći, već je cijelu ostavlja za potrebe koncesionara”.

Investitor vodovoda, međutim, u Elaboratu obećavaju da će ostaviti u koritu Ljevaje ekološki minimum vode i da ona mještanima neće faliti. ,,Preko monitoringa proticaja kontrolisaće se obezbjeđivanje protoka biološkog minimuma (ekološki prihvatljiv protok) u prirodnim koritima, koji će između ostalog obezbijediti vodu neophodnu za eventualne potrebe mještana, za navodnjavanje, napajanje stoke… Smanjena količina vode u prirodnom koritu rijeke neće negativno uticati na zadovoljavanje potreba stanovnika za vodom s obzirom da će tokom ljetnih mjeseci biti korštena voda samo za vodosnabdijevanje”, predviđeno je Elaboratom,  o kojem još traje javna rasprava.

Postupak javne nabavke za izbor ponuđača za  „Izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Kolašin po principu projektuj i izgradi”  okončan je sredinom januara ove godine. Ugovor je potpisan u  najkraćem mogućem roku, poslije isteka rokova za žalbu koji se preklapao sa periodom novogodišnjih i božićnih praznika, a nakon brojnih primjedbi stručne javnosti, koje  investitor nije uzeo u obzir.

Brojne  zamjerke  pratile su  taj postupak, a među njima je i primjedba da je ,,rok za podnošenje ponuda stavljen na zakonski minimum, što je jako neobično za projekte veće vrijednosti”. U ovom slučaju riječ je o poslu koji će građane koštati blizu 7,6 miliona eura, bez PDV-a.

Neki od sagovornika Monitora, nezvanično, kažu da ,,svako ko poznaje Bjelasicu, njenu prirodu i karakteristike, postaviće pitanje kome je palo na pamet da na planini bogatoj izvorištima kilometrima dovodi vodu iz podnožja planine”. To, tvrde, predstavlja skup  i ekonomski upitan projekat, ,,koji će učiniti da je cijena vode apsolutno neprihvatljiva, bar za rad sistema vještakog osnježavanja zbog troškova amortizacije i održavanja tog sistema”. Sve to, kažu pojedini predstavnici struke, prate ,,enormno veliki” utrošak električne energije i potencijalno devastiranje prirode.

,,Formalni odgovor investitora se svodi na njihovu obavezu poštovanja riješenja iz usvojenog Prostornog plana, pozivanje na urađeno Idejno rješenje, kao i potrebu obezbjeđivanja dodatnih količina vode za sam Kolašin zbog rastućih potreba usljed razvoja grada i dotrajalosti postojeg sistema vodosnabdjevanja. I laiku je jasno da su to samo floskule,  kojima se pokušava opravdati arčenje para poreskih obveznika u Crnoj Gori. Prostorni plan, kao i bilo koji drugi zvanični dokument te vrste,  moguće je revidirati,  ako se, u međuvremenu, pronađu bolja i ekonomičnija riješenja. Potreba Kolašina za dodatnim količinama pitke vode ne može biti razlog neracionalnog i neisplativog rješenja za vodosnabdijevanje ski-centara i rad njihovog sistema vještačkog osnježavanja”, neke su od primjedbi na državni projekat.

Pojedini  potpisnici  peticije protiv uzimanja vode Ljevaje na planirani način  kažu i da ,,od predviđenih 400l/s , čak  260l/s  namijenjeno sistemu vještačkog osnježavanja”.  Nikada i nigdje, objašnjavaju, vještačko osnježavanje  nema prioritet, naročito ne nad proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora”.

,,Stručno mišljenje je da se uvijek može uzeti planiranih 140l/s za vodosnabdijevanje (110l/s za Kolašin i 30l/s za oba ski-centra), a da se sva voda za osnježavanje mora obezbjedi iz izvora na samoj planini. Čak se i od ovih 30l/s namjenjenih ski-centrima, može iskoristiti značajan dio kao ispomoć za punjenje akumulacija sistema vještakog osnježavanja, ako je uopšte nešto tako potrebno. Gravitacioni cjevovod koji od kaptaže u  Mušovića Rijeci treba da spusti vodu do mjesta račvanja za potrebe snabdijevanja grada Kolašina na koti 1.100mnm, može biti presjeka DN350, umjesto DN500, kako je to projektovano”, kažu  sagovornici Monitora.

Sugerišu i da gravitacioni cjevovod koji, kako je planirano, vodi od tačke račvanja prema mjestu planirane glavne pumpne satnice (GPS), na koti 1.240mnm, može biti presjeka DN250, umjesto DN500. To je, tvrde, ogromna ušteda već na ovom, početnom, dijelu cjevovoda. Planirana GSP je, objašnjavaju, preskupo i ekonomski neodrživo riješenje. To su tek neke od primjedbi koje su se mogle čuti od stručne i laičke javnosti, tokom trajanja postupka javnih nabavki, ali i tokom javne rasprave o elaboratu.

Prijedlog sagovornika Monitora je da država raspiše novi tender za Idejno riješenje vodosnabdijevanja  planinskih cenatra i osnježavanje ski-staza na Bjelasici. Kriterijum bi, sugerišu, trebalo  da bude ekonomski, to jest, za Crnu Goru kao investitora, najpovoljnije riješenje,  ali i kredibilnost i nezavisnost projektanta ili grupe projektanata koji bi predložili novo rješenje.

Ugovor o  izradi tehničke dokumentacije i izvođenju radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Uprava za kapitalne projekte potpisala je sa konzorcijumom Sigillum Co. Prema ugovoru, rok za izradu  Glavnog projekta i predaja revidentu je  dva, a rok za izvođenje radova je sedam mjeseci  od dana  uvođenja u posao.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Situacija u kojoj se našla Vlada predvođena Pokretom Evropa sad (PES) nije nimalo zavidna. Još se ne zna kako će proći pokušaj Crne Gore da amandmanski djeluje na prijedlog Rezolucije čime bi se dodatno naglasila individualna krivica za genocid i pozvalo na dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma. Međutim, podnošenje amandamana nije umirilo Beograd i njegove u Crnoj Gori. Knežević je amandmane uporedio sa „čajem od nane“, da „djeluju neubjedljivo“ i da je „jasno da će Crna Gora ući u ozbiljnu vrstu nestabilnosti“. Srbijanski vanjski ministar Marko Đurić je rekao kako amandmani služe „pred javnosti u Crnoj Gori da ne bi izgledalo ‘da su protiv bratske Srbije'”.

U predloženom tekstu Rezolucije nema ni govora o bilo kakvoj genocidnosti srpskog naroda (kojom ciljano manipuliraju Vučić, Mandić, episkopi i drugi).  Formalno, crnogorski amandmani izgledaju suvišni. Glavna smetnja srpskim nacionalistima je da Rezolucija „bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici“, „iskrivljavanje (činjenica)“ i što se „osuđuje veličanje onih koji su osuđeni za ratne zločine… i genocid pred međunarodnim sudovima“. Ne treba puno gledati srbijanske režimske medije i uočiti dobro organizovanu „kulturu“ poricanja ili drastičnog umanjivanja srpskih zločina iz 90-tih i 40-tih uz stalno veličanje i gostovanje osuđenih ratnih zločinaca na udarnim televizijskim terminima. Kada se doda Vučićevo lamentiranje i horsko ponavljanje njegovih sljedbenika da „za genocidne nas proglašavaju ubice i njihovi potomci jer smo izbegli njihov srbosek“ jasno je da su njihove  namjere drugačije od deklarativne borbe za istinu.

Izvještaji poslijeratne Komisije Vlade Republike Srpske kao i ratni izvještaji Vojske Republike Srpske (VRS) i drugih institucija RS-a dovoljno govore da se genocid desio u Srebrenici i u kakvim razmjerama, o čemu je Monitor već pisao. To je nekada bio i zvanični stav sadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Beograd slijedi stavove režima Rusije i Turske koje takođe osuđuju zločine ali negiraju genocid nad ukrajinskim narodom 1932-1933 (milioni umorenih vještački stvorenom glađu) i nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svjetskog rata (do 1.5 milion stradalih).

Osim negiranja genocida u Srebrenici i onog  u crnogorskom i srbijanskom Sandžaku 1943. (kada četnički koljači nisu štedjeli ni djecu) zvanična Srbija je ponovo pokrenula i priču o ustaškom genocidu tokom Drugog svjetskog rata sa posebnim akcentom na koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj, kao kontratežu. Taj vrući krompir treba uvaliti Crnoj Gori.

Naime, rezolucija o Jasenovcu koju srbijanski parlament nije izglasao 2021. Godine, sad treba da se nađe pred crnogorskim poslanicima kako je najavio prije sedmicu Mandić i za koju očekuje stoprocentnu podršku. Milan Knežević je takođe najavio isto naglasivši da ako „dođe do usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Crna Gora će biti prva država u Evropi koja je donijela rezoluciju … i iskazala pijetet za preko 700 hiljada ubijenih Jevreja, Srba i Roma“. Prije tri dana Knežević je dodao da je rezolucija o Jasenovcu „dobra za regionalno pomirenje, afirmaciju dobrosusjedskih odnosa, evropske integracije, suočavanje s prošlošću“ i da se „u njoj se hrvatski narod ne pominje kao genocidni“.

Knežević voljno zaboravlja da se ni u UN-ovoj predloženoj Rezoluciji o Srebrenici srpski „narod ne pominje kao genocidni“ iako on tvrdi suprotno, dok se za razliku od Srbije Hrvatska ipak „suočava sa prošlošću“. Svake godine se vrši komemoracija u Jasenovcu dok zvanična Hrvatska osuđuje ustaške zločine i, opet za razliku od Srbije, ne vrši zvaničnu reviziju istorije. Revizionisti koji postoje u Hrvatskoj nemaju udarne termine na državnim televizijama niti se propagiraju i sudski rehabilitiraju ustaški ratni zločinci kao u Srbiji četnici i oni iz ratova 90-tih. To  je nedavno u jednoj emisiji na Happy TV priznao i Vučićev propagandista Milomir Marić kada je ugostio Vojislava Šešelja i proustaškog revizionistu Igora Vukića.

Opasnom Vučićevom narativu u Srbiji i Crnoj Gori se malo ko usuđuje suprotstaviti. Organizacije za ljudska prava i građanske partije kao da ne postoje za to. URA i njen lider i bivši premijer Dritan AbazovićBošnjačka stranka kao nacionalna stranka, Demokrate i PES ćute kao zaliveni na otvorene manipulacije oko Srebrenice i Jasenovca.

Hrvatska je na najave novih poteza Vučićevaca u crnogorskom parlamentu reagovala slanjem protestne note uz očekivanja da Crna Gora odustane od toga zbog negativnih refleksija na bilateralne odnose i eventualne blokade na evropskom putu. Sa Hrvatskom tek predstoji određivanje granice na moru kod Prevlake i još neki izazovi. Treba se podsjetiti da je Crna Gora predvođena bivšim liderima ( Momirom Bulatovićem, Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem) učestvovala, kao Miloševićevv  satrap, u agresiji na Hrvatsku 1991. godine uz brojne pljačke i zločine prema stanovništvu Konavala i Dubrovnika koji nikada nisu dobili ozbiljno sudsko finale. Dobrim dijelom su i hrvatski zvaničnici,   iz njima znanih razloga, prigrlili kao prijatelje bivše ratne huškače iz DPS-a.

Oko Jasenovca ne postoji ništa sporno što bi opravdalo rezoluciju. Čak i ministar vanjskih poslova  Filip Ivanović u odgovoru na hrvatsku notu priznaje da „hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve“. Niko ozbiljan neće negirati zločine u logoru u kome je poimenice stradalo preko 83 hiljade ljudi (brojka koja može ići neku hiljadu ispod/iznad zbog kompleksnosti popisivanja). Od toga u najvećem broju su Srbi – nešto preko 47 i po hiljada. Broj stradalih Crnogoraca logoru iznosi 44 (četrdeset i četiri slovima) tokom četiri godine postojanja logora. Moguće je da su pred kraj rata u njemu likvidirani i četnički komandanti iz Crne Gore predvođeni Pavlom Đurišićem, koje je ustaška vojska zarobila nakon bitke na Lijevča Polju.  Vojvoda Pavle i njegovi koljači nisu nikakve nevine žrtve. Upravo njima ovdašnji  episkopi svake godine održavaju parastose kao „slugama Boga“ i srbijanske dinastije praveći se slijepi na njihovu krvavu zaostavštinu.

Za Crnu Goru i njenu Skupštinu je puno važnije da se  pozabavi zločinima i genocidom na njenoj teritoriji i nad njenim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Prošle godine se navršilo 80 godina četničkog klanja Bošnjaka na sjeveru Crne Gore 1943. bez ijedne komemoracije. Vojvoda Pavle je detaljno javio Draži Mihailoviću da su njegovi između ostalog uništili „do 8 hiljada žrtava, žena, staraca i dece“ i da je na drugim mjestima „sve ostalo (zatečeno muslimansko) stanovništvo uništeno“. Ove godine će se navršiti i 100 godina najvećeg mirnodopskog pokolja u Crnoj Gori u Šahovićima (opština Bijelo Polje) kada je razularena masa pobila na stotine muslimana i ostale protjerala. Za taj zločin niko nije odgovarao niti je ikade provedena istraga.

Dug Crne Gore prema hiljadama nevino ubijenih na njenoj teritoriji je sigurno veći i važniji od miješanja u  kompleksne srpsko-hrvatske odnose za račun Vučića i njegovih službi.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo