Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUNT ZBOG PLANIRANOG VODOSNABDIJEVANJA SKIJALIŠTA NA BJELASICI: Rizično i skupo

Objavljeno prije

na

Brojne su primjedbe laičke i stručne javnosti na planirani projekat vodosnabdijevanja privatnih turističkih objekata i vještačko osnježavanje ski-centara na Bjelasici. Mještani tvrde da će faliti vode za potrebe sela i rad jedne od najstarijih hidrocentrala u Crnoj Gori, a stručnjaci kažu da će vođenje vode ,,uz planinu”,  biti  neisplativo arčenje novca građana

 

Mještani, vlasnici imanja  i ekološki aktivisti pokušaće da spriječe da voda još jedne kolašinske rijeke završi u cijevima. To je, ovoga puta, naumila država, a ne neki koncesionar.

Skupljanje potpisa protiv korišćenja rijeke  Ljevaje za obezbjeđivanje  potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski-staza planinskih centara Kolašin 1600 i  Kolašin 1450, uveliko traje. Potpisnici  najavljuju da će pokušati da zaustave relizaciju državnog projekta, za koji tvrde da je ,,predimenzioniran, preksup, neisplativ za državu i da  bez dovoljno vode ostavlja turbine male hidrelektrane (mHE) Mušovića Rijeka, koja je stara gotovo 73 godine, kao i  imanja u istoimenom selu”.

Kako piše u dokumentaciji za taj posao, planirano je  površinsko zahvatanje vode  neposredno ispod izvorišta Ljevaje, a predviđena količina je 400l/s (litara u sekundi). Izgradnju vodovodnog sistema dugog 10 kilometara finansira Uprava za kapitalne projekte, a njime će, pored osnježavanja ski-staza državnog skijališta, biti  obezbijeđena  voda za potrebe brojnih hotela i vila,  ali skijališta Zorana Ćoća Bećirovića. Zbog toga jedan od mještana Mušovića Rijeke i potpisnik peticije Milo Grujić kaže da je to državni projekat za privatne potrebe.

,,Ne treba biti veliki stručnjak i shvatiti da je taj projekat potpuni promašaj. Zamišljen je tako da se voda, prvo, kilometrima spušta od izvora Ljevaje do sela Mušovića Riijeka, a onda penje uz planinu najmanje četiri kilometra da stigne do privatnih hotela i skijališta na Bjelasici. Svako ko je prošao  pored  rijeke zna da nema dovoljno vode za sve to i da će tim projektom biti ugrožen i rad mHE , koja je jedna od najstarijih u Crnoj Gori i za koju su i  čelnici Elektroprivrede (EPCG) nedavno kazali da je svojevrstan tehnički muzej. Nema toga ko misli na javni interes  da će pristati na ovaj projekat”, kaže  Grujić za Monitor.

Prema njegovim riječima, čitava procedura projektovanja, sve do odluke o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu,  bila je netransparentna i odvijala se bez značajnog učešća javnosti. Pojedine njegove komšije, tvrdi Grujić, ni sada ne znaju o kakvom je projektu  riječ i kakve će sve posljedice imati po život u selu i rad mHE, u kojoj je zaposleno 10-ak ljudi.  Grujić podsjeća da u neposrednoj blizini ski-centara protiče rijeka Paljevinska, na kojoj je prije nekoliko godina izgrađena privatana mHE. Paljevinsku, objašnjava , ,,država ne smije ni taći, već je cijelu ostavlja za potrebe koncesionara”.

Investitor vodovoda, međutim, u Elaboratu obećavaju da će ostaviti u koritu Ljevaje ekološki minimum vode i da ona mještanima neće faliti. ,,Preko monitoringa proticaja kontrolisaće se obezbjeđivanje protoka biološkog minimuma (ekološki prihvatljiv protok) u prirodnim koritima, koji će između ostalog obezbijediti vodu neophodnu za eventualne potrebe mještana, za navodnjavanje, napajanje stoke… Smanjena količina vode u prirodnom koritu rijeke neće negativno uticati na zadovoljavanje potreba stanovnika za vodom s obzirom da će tokom ljetnih mjeseci biti korštena voda samo za vodosnabdijevanje”, predviđeno je Elaboratom,  o kojem još traje javna rasprava.

Postupak javne nabavke za izbor ponuđača za  „Izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Kolašin po principu projektuj i izgradi”  okončan je sredinom januara ove godine. Ugovor je potpisan u  najkraćem mogućem roku, poslije isteka rokova za žalbu koji se preklapao sa periodom novogodišnjih i božićnih praznika, a nakon brojnih primjedbi stručne javnosti, koje  investitor nije uzeo u obzir.

Brojne  zamjerke  pratile su  taj postupak, a među njima je i primjedba da je ,,rok za podnošenje ponuda stavljen na zakonski minimum, što je jako neobično za projekte veće vrijednosti”. U ovom slučaju riječ je o poslu koji će građane koštati blizu 7,6 miliona eura, bez PDV-a.

Neki od sagovornika Monitora, nezvanično, kažu da ,,svako ko poznaje Bjelasicu, njenu prirodu i karakteristike, postaviće pitanje kome je palo na pamet da na planini bogatoj izvorištima kilometrima dovodi vodu iz podnožja planine”. To, tvrde, predstavlja skup  i ekonomski upitan projekat, ,,koji će učiniti da je cijena vode apsolutno neprihvatljiva, bar za rad sistema vještakog osnježavanja zbog troškova amortizacije i održavanja tog sistema”. Sve to, kažu pojedini predstavnici struke, prate ,,enormno veliki” utrošak električne energije i potencijalno devastiranje prirode.

,,Formalni odgovor investitora se svodi na njihovu obavezu poštovanja riješenja iz usvojenog Prostornog plana, pozivanje na urađeno Idejno rješenje, kao i potrebu obezbjeđivanja dodatnih količina vode za sam Kolašin zbog rastućih potreba usljed razvoja grada i dotrajalosti postojeg sistema vodosnabdjevanja. I laiku je jasno da su to samo floskule,  kojima se pokušava opravdati arčenje para poreskih obveznika u Crnoj Gori. Prostorni plan, kao i bilo koji drugi zvanični dokument te vrste,  moguće je revidirati,  ako se, u međuvremenu, pronađu bolja i ekonomičnija riješenja. Potreba Kolašina za dodatnim količinama pitke vode ne može biti razlog neracionalnog i neisplativog rješenja za vodosnabdijevanje ski-centara i rad njihovog sistema vještačkog osnježavanja”, neke su od primjedbi na državni projekat.

Pojedini  potpisnici  peticije protiv uzimanja vode Ljevaje na planirani način  kažu i da ,,od predviđenih 400l/s , čak  260l/s  namijenjeno sistemu vještačkog osnježavanja”.  Nikada i nigdje, objašnjavaju, vještačko osnježavanje  nema prioritet, naročito ne nad proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora”.

,,Stručno mišljenje je da se uvijek može uzeti planiranih 140l/s za vodosnabdijevanje (110l/s za Kolašin i 30l/s za oba ski-centra), a da se sva voda za osnježavanje mora obezbjedi iz izvora na samoj planini. Čak se i od ovih 30l/s namjenjenih ski-centrima, može iskoristiti značajan dio kao ispomoć za punjenje akumulacija sistema vještakog osnježavanja, ako je uopšte nešto tako potrebno. Gravitacioni cjevovod koji od kaptaže u  Mušovića Rijeci treba da spusti vodu do mjesta račvanja za potrebe snabdijevanja grada Kolašina na koti 1.100mnm, može biti presjeka DN350, umjesto DN500, kako je to projektovano”, kažu  sagovornici Monitora.

Sugerišu i da gravitacioni cjevovod koji, kako je planirano, vodi od tačke račvanja prema mjestu planirane glavne pumpne satnice (GPS), na koti 1.240mnm, može biti presjeka DN250, umjesto DN500. To je, tvrde, ogromna ušteda već na ovom, početnom, dijelu cjevovoda. Planirana GSP je, objašnjavaju, preskupo i ekonomski neodrživo riješenje. To su tek neke od primjedbi koje su se mogle čuti od stručne i laičke javnosti, tokom trajanja postupka javnih nabavki, ali i tokom javne rasprave o elaboratu.

Prijedlog sagovornika Monitora je da država raspiše novi tender za Idejno riješenje vodosnabdijevanja  planinskih cenatra i osnježavanje ski-staza na Bjelasici. Kriterijum bi, sugerišu, trebalo  da bude ekonomski, to jest, za Crnu Goru kao investitora, najpovoljnije riješenje,  ali i kredibilnost i nezavisnost projektanta ili grupe projektanata koji bi predložili novo rješenje.

Ugovor o  izradi tehničke dokumentacije i izvođenju radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Uprava za kapitalne projekte potpisala je sa konzorcijumom Sigillum Co. Prema ugovoru, rok za izradu  Glavnog projekta i predaja revidentu je  dva, a rok za izvođenje radova je sedam mjeseci  od dana  uvođenja u posao.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo