Izdvojeno
SLUČAJ BELIVUK I TUŽILAŠTVO: I malo i kasno
Tužilački savjet odložio je za narednu nedelju sjednicu na kojoj će razmatrati optužbe dvojice tužilaca iznijete u parlamentu, na račun rukovoditeljke Osnovnog tužilaštva Lepe Medenice, u slučaju Belivuk. Iako Tužilački savjet tvrdi da je o tim optužbama obaviješten tek nedavno, one i nijesu baš novina. Iznijete su u medijima prije ravno godinu i po
Sjednica Tužilačkog savjeta u vezi sa optužbama dvojice tužilaca, Vukasa Radonjića i Nikole Boričića iznijetim u parlamentu početkom mjeseca na račun rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice u slučaju Belivuk – odgođena je za narednu sedmicu. Iz objektivnih razloga, saopštili su. Nakon toga će se, kako su kazali, razmatrati nedavna inicijativa ministra pravde Marka Kovača za razrešenje Medenice.
Radonjić, sada specijalni, a nekada osnovni tužilac u Podgorici, saopštio je u Skupštini da u noći 13. oktobra 2021. godine, iz Uprave policije nisu poslušali njegov usmeni nalog da se uhapse dva policijska službenika, nakon što je dozvoljen ulazak u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, protiv kojih je tužilaštvo Srbije podiglo dvije optužnice za likvidacije, ubistva, trgovinu drogom. Radonjić je saopštio da ga je, nakon što je dao i pisani nalog za njihovo lišenje slobode, oko ponoći nazvala Lepa Medenica, kao rukovoditeljka tužilaštva i tražila mu da pusti privedene službenike UP i optužila ga da postupa nezakonito.
“Policiji sam dao usmeni nalog da ta lica liše slobode, zbog bojazni da bi mogli uticati na postupak. Nisu htjeli da postupe po usmenom nalogu, a rekli su mi da to čine po nalogu svog šefa. Lično sam u 23 sata izdao pisani nalog da uhapse dvojicu službenika UP i rekao im da me obavijeste kada ih uhapse. Niko me nije zvao, osim oko ponoći rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva koja mi je tražila da pustim policajce i rekla da postupam nezakonito. To sam odbio. Nakon nje nazvao me tadašnji vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (Dražen Burić) i rekao mi da predmet predam SDT-u”. kazao je Radonjić. Specijalnim tužilaštvom tada je rukovodio Milivoje Katnić.
Radonjićeve riječi na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu potvrdio je i tužilac Nikola Boričić, tadašnji šef Osnovnog državnog tužilaštva. On je saopštio da ga je Medenica „tri puta zvala bezuspješno tražeći istu stvar, a da se nakon njega okomila na Radonjića“.
Medenica dan nakon sjednice nije odgovorila da li je tražila da se na slobodu puste uhapšeni policajci, optuživši Boričića da je na toj sjednici izgovorio “notorne neistine”, a Radonjića da je pred poslanicima samo djelimično pričao istinu.
Nakon burne sjednice parlamentarnog odbora, članovi Tužilačkog savjeta najavili su da će ubrzo pozvati tužioce da im objasne šta se sve dešavalo u predmetu otvaranja granica za Belivuka. No, TS se iz nekog razloga ne žuri. Od najave sjednice na kojoj bi bile razmotrene ove optužbe, prošlo je duže od deset dana, a sjednica je odložena.
Prethodno je, po nalogu TS, otkazano televizijsko sučeljavanje Medenice i Boričića o optužbama u parlamentu. U Tužilačkom savjetu smatraju da to treba rješavati – unutar institucija. Tačno. Problem je, međutim, što takve stvari treba rješavati blagovremeno. Ukoliko se to ne učini, onda je to legitimna tema medija.
Tužilački savjet tvrdi da o optužbama koje su se čule u parlamentu, „nije bio obaviješten“, te da su sve saznali „tek na sjednici Odbora i posredstvom sredstava informisanja“. No kako je saopštio član Tužilačkog savjeta Filip Jovović, optužbe o pritisku Medenice na tužioce u slučaju Belivuk nijesu od juče.
U oktobru 2021. godine, dakle samo dva dana nakon navodne opstrukcije za koju tužilac Radonjić optužuje Medenicu, Rade Milošević, tadašnji državni sekretar u Upravi policije je na vanrednoj sjednici povodom slučaja Belivuk, saopštio da je „rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica vršila pritisak na postupajućeg tužioca u slučaju hapšenja policijskih rukovodilaca Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića”.
“U noći kada je pokrenut postupak i kada su određena lica privedena, negdje poslije ponoći je rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica vršila pritisak na postupajućeg tužioca…Upućen je poziv, naređeno mu je kako da postupa, postupajući tužilac je to odbio”, kazao je Milošević na pres konferenciji.
U međuvremenu smo saznali štošta, Milošević je završio u Spužu zbog šverca cigareta, ali skoro godinu i po od njegove vanredne konferencije vrh tužilaštva nije utvrdio da li je u tom slučaju bilo pritisaka. Iako je u međuvremenu promijenjen sastav Tužilačkog savjeta, u decembru 2021, argumentacija da nije bilo povoda ranije da se to ispita, baš i ne stoji. Naprotiv, postojala je obaveza da se nakon Miloševićevih javnih tvrdnji utvrdi odgovornost u tužilaštvu u slučaju Belivuk. Dodatno i u svjetlu najavljene reforme tužilaštva nakon odlaska Milivoja Katnića.
Medenica je, međutim, nastavila da obavlja svoj posao. Samo petnaestak dana nakon Miloševićeve optužbe na njen račun, ona je krenula u provjeru i nadzor tužilaštava. Tada je, između ostalog, predložila da se pokrene disciplinski postupak protiv Nikole Boričića, tužioca koji je nedavno pred parlamentom potvrdio Radonjićeve optužbe na njen račun.
Disciplinski postupak protiv Boričića pokrenut je u aprilu 2022, godine, a na osnovu tvrdnje Medenice da je kontrola ODT “pronašla 13 predmeta u kojima je bio zadužen, ali bez opravdanih razloga nije postupao”. Boričić je odlukom Vrhovnog državnog tužilaštva smijenjen nekoliko mjeseci prije toga, u decembru 2021.
Boričić je na sjednici Tužilačkog savjeta u maju prošle godine optužio članicu tog tijela Đurđinu Ivanović da je pokušavala da osujeti njegov izbor za šefa ODT Podgorica i da je sa bivšim v. d. VDT-a Draženom Burićem u ljeto 2021, navodno, tražila njegovo hapšenje.
On je tvrdio da je tužiteljka Ivanović bila jedna od glavnih inicijatorki njegove smjene sa mjesta zamjenika ODT-a Podgorica krajem 2021, ali i pokušaja da se na Proširenoj sjednici VDT-a pokrene discisplinski postupak protiv njega. ”Kulminacija svega je nastupila 28. jula 2021. nakon što je tadašnji v.d. VDT-a Dražen Burić podnio krivičnu prijavu protiv mene, a Đurđina Ivanović zajedno sa njim tada otišla kod glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i zahtijevala moje hapšenje“, kazao je.
Mnogo je razloga da vrh tužilaštva utvrdi što hitnije, kad već nije blagovremeno, istinu u ovom, ali i u drugim slučajevima u kojima postoje kontroverze vezane za rad tužilaca. Da ih o tome opet ne obavijeste iz medija.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Afera Belivuk, koja se, između ostalog, stavlja na teret Lazoviću i Katniću nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“. To je priča, kako ju je prezentovao ovaj ugledni amerčki list – priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda, po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?
U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić. Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.
Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista – penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.
Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT, Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
DRUŠTVO5 danaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
FOKUS5 danaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
Izdvojeno4 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO4 sedmiceKONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama