Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON DEVASTACIJE ĐALOVIĆA PEĆINE: Za koga se mreža plete

Objavljeno prije

na

Dok iz Opštine Bijelo Polje pokušavaju da minimiziraju štetu nastalu na lokaciji Đalovića pećine, predstavnici Speleološkog kluba Pauk smatraju da čitav slučaj poprima obrise organizovanog kriminala i da bi u njegovo razrješenje morao da se uključi Specijalni državni tužilac

 

Spelelolozi su se ovih dana oglasili smatrajući, kako kažu, da im je dužnost da reaguju i obavijeste građane Bijelog Polja i Crne Gore na još jedan pokušaj zataškavanja i minimiziranja katastrofe koja je zadesila Đalovića klisuru i građane mjesne zajednice Bistrica.

,,Na djelu je još jedan pokušaj da se aboliraju vinovnici i krivci za izazvanu katastrofu na tom lokalitetu. Jedna interesna grupa vođena je niskim pobudama, gramzivošću i pohlepom kako što više prigrabiti novca iz kapitalnog projekta valorizacije Đalovića pećine, a da pri tome ne poštuje projekat. Oni su dva puta vršili izmjene i prilagođavali ga greškama koje su izazvali”, kaže za Monitor predsjednik Speleološkog kluba Pauk, Petar Cerović. ,,Pri tome nisu vršili ispitivanja i istraživanja u cilju zaštite biodiverziteta, a jedino istraživanje rađeno je još  1961. godine. Oni su ušli u radove, ne dobijajući saglasnosti i dozvole od državnih organa za izvođenje radova na lokaciji Đalovića pećine, koja predstavlja zaštićeno nacionalno dobro  Crne Gore”.

Cerović smatra da je Opština Bijelo Polje morala da se obrati nadležnima mnogo ranije, odnosno još 2017. godine, kada je planirana valorizacija Đalovića pećine, a ne sada kada su nanijete  možda i nepopravljive štete.

,,Zato i nema nultnog stanja prije početka izrade projekta i početka radova što je bila obaveza. Jasno je da je to urađeno u svrhu da se što teže mogu otkriti propusti i malverzacije, a sve opet sa namjerom da se iz tih investicija isisa što više profita ne mareći za sam projekat”, tvrdi naš sagovornik.

Iz ovog kluba ističu da su, nakon što se dogodio slučaj vandalizma, i poslije utvrđivanja štete koja je nastala usljed izvođenja radova,  tražili hitan  sastanak sa predsjednikom Opštine Petrom Smolovićem, koji im je do tada tvrdio da ne zna ništa o tome.

,,Željeli smo da ukažemo da osim štete od vandalizma, pećini prijete i katastofalne posljedice zbog iskopanog tunela.  Tada nijesmo znali da je tunel nelegalno urađen te je stradalo četiri odsto populacije zaštićenih slijepih miševa i ostalih troglifila, troglobiota i trogloksena na biodiverzirtetu same pećine. Smolović nas nije udostojio susreta, već nas je uputio na sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj”,  kaže Cerović.

On kaže da je dogovoreno mnogo toga, ali umjesto da se to poštuje, spelolozi su uvučeni u igru razvlačenja od jednog do drugog opštinskog službenika. ,,Odmah nam je bilo jasno da se oko nas opet formira kineski zid i prekidaju sve komunikacije, a sve u svrhu ograničavanja i zataškavanja informacija. Predsjednik Opštine pokušava da se zaštiti uticajem koji ima obavljajući funkciju. A njegova firma je podizvođač firme Novi Volvoks koja je izvođač radova na projektu valorizacije Đalovića pećine”, kaže Cerović.

Iz Speleološkog kluba Pauk kažu i da su se ovih dana našli na udaru lokalnih vlasti u Bijelom Polju, a da nijedna druga nevladina organizacija ili sportski klub, ne smiju da im se pridruže u kritikama kada se radi o devastaciji Đalovića pećine.

,,Najgore  je što je i dalje gradilište Đalovića pećina neadekvatno konzervirano, ostavljeno da se i dalje biodiverzitet same pećine urušava. Samo jedan podatak, a to je da se kripto-klima promijenila 4 do 6 stepeni, samo po sebi predstavlja katastrofu. Izvođač radova se neodgovorno i neprofesionalno odnosi prema Đalovića klisuri, i zbog toga ovdje treba da se uključi specijalni državni tužilac, jer se radi o neprocjenljivoj šteti nad prirodom, a utrošeno je  preko 20 miliona evra”, kaže Cerović.

Priča oko Đalovića započela je kada su krajem prošlog ljeta predstavnici Speleološkog kluba policiji prijavili da su vandali ispisivali imena po zidovima pećine i oštetili pećinski nakit. Protiv nekoliko lica je, potom, podnesena krivična prijava zbog uništenja prirodnog dobra, ali se nakon toga pokrenulo pitanje oko toga kako se godinama izvode radovi na valorizaciji Đalovića pećine.

Ova pećina se smatra jednom od najdužih na Balkanskom poluostrvu. Istraženih 17,5 kilometara pećine pripada teritoriji Crne Gore, ali se procjenjuje da ova pećina zadire duboko u utrobu Pešterske visorevni, sa još, vjerovali ili ne, 200 kilometara neistraženih kanala.

Problemi su počeli kada se u plan za njenu valorizaciju upetljala politika, odnosno kada je DPS, koja u Bijelom Polju nije poražena više od tri decenije, krenula u jednu izbornu kampanju sa pričom o milionskim ulaganjima u turističku valorizaciju najduže pećine na Balkanu.

Još u jesen 2019. godine saopšteno je da je preduzeće Novi Volvox, sa kojim je Uprava ugovorila izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova, izlilo tih dana prve betonske stope za noseće stubove i početnu stanicu. Ta firma je za radove u Bijelom Polju angažovala podizvođače, među kojima je i Imperijal, nekadašnja kompanija predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića, koji je nakon izbora na funkciju istupio iz firme i prepustio je rođenom bratu.

Radovi se se otegli i dobrano kasne. Kvalitet se, doskora, nije pominjao. Milioni su već, po osnovu ovog projekta, uloženi u opštinu Bijelo Polje. Speleolozi smatraju da su uloženi štetno.

,,To što je do sada urađeno prestavlja i bacanje novca sa jedne strane, a sa druge strane stvaranje nepropravljive štete ne samo u pećini, već u njenom čitavom okruženju. Pravosudni organi, tužilaštvo prije svega, do sada se ponašaju vrlo mlako. Potrebna je hitnija i žustrija reakcija. Neka pozovu i nas da kažemo šta imamo i da ponudimo dokaze”, pručuju iz SK Pauk.

Priča o Đalovića pećini se nastavlja. U Bijelom Polju je stvorena teška klima i Đalovića pećina je postala zabranjena tema za lokalne službenike. Lokalna javnost, uplašena, uglavnom ćuti. Speleolozi, naprotiv, pojačavaju retoriku.

         Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo