Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, AKCIJA POMOĆI PENZIONERIMA: KAMPANJA NA KRILIMA COVID-19      

Objavljeno prije

na

Neki  beranski finkcioneri tvrde da se akcija pomoći penzionerima pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane DPS-a, i da su spiskovi za pomoć pravljeni selektivno.  Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno

 

Da li se akcija raspodjele pomoći – paketi hrane i sredstva za higijenu- penzionerima,  u Beranama pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane Demokratske partije socijalista u predizbornoj godini?

Neki  beranski opštinski funkcioneri tvrde da jeste i to sasvim očigledno. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno ali da ,,ni ova akcija sa očiglednom dobrotvornom, transparentnom i sveobuhvatnom namjenom nije prošla bez politizacije i pokušaja opstrukcija“.

Prvo je odbornica u lokalnom parlamentu u Beranama Vida Ivanović (DF) izrazila sumnju u transparentnost raspodjele pomoći Vlade Crne Gore penzionerima u tom gradu.  To je postala jedna  od najaktuelnijih tema na društvenim mrežama. ,,Vlada je opredijelila 4.600 paketa hrane i higijene za sve penzinere,  iako prema zvaničnim podacima u Beranama ima 5.033 penzionera”, kaže Ivanovićeva.

Prema njenim riječima veliki broj penzionera se požalio kako pomoć nije upućena na njihove adrese.  ,,Ne možemo a da se ne zapitamo ko je sačinjavao spiskove kojima nisu obuhvaćeni  svi koji imaju pravo na ovu vrstu pomoći.

Pokušavajući da ostvare svoja prava oštećeni penzioneri su se obraćali udruženjima penzionera kojih u Beranama ima dva, zatim PIO Crne Gore kao i Crvenom krstu. Sa  svih adresa je  stigao identičan odgovor, da niko od njih nije upoznat sa spiskovima,  niti  ih je bilo ko konsultovao u vezi sa raspodjelom”, tvrdi Ivanovićeva.

Ona napominje da su prije početka raspodjele paketa, nadležni u Opštini Berane organizovali sastanak sa predstavnicima mjesnih zajednica i Crvenog krsta, kako bi predložili da se kao pomoć u raspodjeli paketa angažuju volonteri.

,,Dobili su odgovor da je po nalogu NKT-a za zarazne bolesti i Vlade Crne Gore prijedlog odbijen.  Saopšteno je da će se distribucija pomoći za  penzionere obavljati  isključivo preko specijalizovanih timova Crvenog krsta a  da će ti timovi biti poslati iz Podgorice. To nije pametan potez imajući u vidu veliki rizik od  širenja infekcije  koju nosi pandemija Covid 19”, smatra Ivanovićeva.

Istog dana kada je Ivanovićeva sa društvenih mreža ovu  vrelu temu preselila u nezavisne medije, oglasili su se iz Kabineta predsjednika Crne Gore. „Javnost je ranije upoznata kako su akciju solidarnosti inicirala oba udruženja penzionera u Beranama tokom sastanka sa predsjednikom Crne Gore, koji je to bezrezervno podržao, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku i socio-ekonomsku situaciju u tom gradu“, piše u njihovoj reakciji. Pa nastavlja: „Oba udruženja penzionera su učestvovala u aktivnostima provjere i verifikacije zvanično pribavljenih spiskova od Fonda PIO na kojima su penzionerska domaćinstva koja svoje pravo na penziju ostvaruju u Beranama. Nakon toga spiskovi su dostavljeni Crvenom krstu Crne Gore koji je, po odluci NKT-a nadležan za raspodjelu pomoći“.

Iz Kabineta tvrde da su oba udruženja penzionera učestvovala i u praćenju realizacije ove akcije. „Paketi pomoći dijeljeni su penzionerskim domaćinstvima, a ne penzionerima pojedinačno usljed čega je i razlika između broja penzionera u Beranama i broja paketa pomoći“, objasnili su.

„Po završetku raspodjele, oba udruženja iskazala su zahvalnost za ovu akciju i prihvatila da sve eventualne primjedbe ili obraćanja penzionera koji u toku trajanja akcije nijesu boravili na prijavljenoj adresi dostave Crvenom krstu ili predsjedniku Udruženja penzionera, kako bi im pomoć naknadno bila dostavljena“,  kazali su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik jednog Udruženja penzionera Berane, Ivo Šekularac, kazao je, međutim, da njih niko nije kontaktirao ni u vezi sa spiskovima, niti sa raspodjelom peketa, tako da su iz te akcije bili isključeni.

Jovica Marković, iz drugog Udruženja penzionera, izjavio je da ni oni nijesu učestvovali u pravljenju spiskova. „Samo smo se dobrovoljno javili da pomognemo akciju“. Iz ovog udruženja su uputili poziv penzionerima ,,koji nijesu dobili pomoć, da se jave, kako bi im pomoć bila naknadno uručena”.

To bi značilo da, ipak, ima penzionera koji pomoć nijesu dobili. Pomoć sasvim sigurno nijesu dobili penzioneri koji imaju status izbjeglih ili raseljenih u Beranama. Predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika Crne Gore Mićo Marjanović smatra da su oni bili najpreči. ,,Država se tu grdno ogriješila, jer je poznato da mi imamo najniže penzije iz država iz kojih smo svojevremeno izbjegli. Zaobišli su čak i nas koji imamo crnogorsko državljanstvo, a penzije iz, na primjer , Bosne i Hercegovine, najniže su”, kaže Marjanović.

Odbornica Ivanović kaže da ne treba zboraviti ni činjenicu da ova pomoć nije sljedovala one koji primaju invalidsku penziju iako je među njima  znatan broj onih koji boluju od najtežih bolesti.

,,Od strane oštećenih penzionera došli smo do saznanja da ni sadržina pakteta pomoći nije ista za sve, odnosno da su  neki paketi sadržali manju količinu namirnica nego što je bilo navedeno, dok je pojedinim namirnicama  istekao rok trajanja. Takođe distributeri pomoći nisu vodili evidenciju ko je primio, nije bilo niti jednog dokumenta koji bi služio kao dokaz da su penzioneri svojim potpisom potvrdili da je pomoć stigla do njih”, tvrdi ova odbornica DF-a.

Način raspodjele pomoći problematizovao je i potpredsjednik Opštine Berane Marko Lalević (PZP), koji je javno upitao zašto pomoć nijesu dijelili volonteri iz Berana koji poznaju teren.

,,Poslali su stotinu dvadeset volontera iz Podgorice, gdje je buktala epedimija.  Nijesu znali gdje se koja ulica nalazi. Lutali su po gradu. Neki nijesu imali ni maske na licu. Ja sam lično snimio mladiće kako bez maski dijele pomoć penzionerima”, rekao je Lalević.

Dok iz Kabineta predsjednika države biranim riječima hvale akciju,  iz beranske lokalne uprave poručuju da je ovo još jedna u nizu grubih  manipulacija penzionerima. Koja pokazuje kako je na krilima COVID- 19,  kampanja za izbore počela.

                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo