Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, AKCIJA POMOĆI PENZIONERIMA: KAMPANJA NA KRILIMA COVID-19      

Objavljeno prije

na

Neki  beranski finkcioneri tvrde da se akcija pomoći penzionerima pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane DPS-a, i da su spiskovi za pomoć pravljeni selektivno.  Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno

 

Da li se akcija raspodjele pomoći – paketi hrane i sredstva za higijenu- penzionerima,  u Beranama pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane Demokratske partije socijalista u predizbornoj godini?

Neki  beranski opštinski funkcioneri tvrde da jeste i to sasvim očigledno. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno ali da ,,ni ova akcija sa očiglednom dobrotvornom, transparentnom i sveobuhvatnom namjenom nije prošla bez politizacije i pokušaja opstrukcija“.

Prvo je odbornica u lokalnom parlamentu u Beranama Vida Ivanović (DF) izrazila sumnju u transparentnost raspodjele pomoći Vlade Crne Gore penzionerima u tom gradu.  To je postala jedna  od najaktuelnijih tema na društvenim mrežama. ,,Vlada je opredijelila 4.600 paketa hrane i higijene za sve penzinere,  iako prema zvaničnim podacima u Beranama ima 5.033 penzionera”, kaže Ivanovićeva.

Prema njenim riječima veliki broj penzionera se požalio kako pomoć nije upućena na njihove adrese.  ,,Ne možemo a da se ne zapitamo ko je sačinjavao spiskove kojima nisu obuhvaćeni  svi koji imaju pravo na ovu vrstu pomoći.

Pokušavajući da ostvare svoja prava oštećeni penzioneri su se obraćali udruženjima penzionera kojih u Beranama ima dva, zatim PIO Crne Gore kao i Crvenom krstu. Sa  svih adresa je  stigao identičan odgovor, da niko od njih nije upoznat sa spiskovima,  niti  ih je bilo ko konsultovao u vezi sa raspodjelom”, tvrdi Ivanovićeva.

Ona napominje da su prije početka raspodjele paketa, nadležni u Opštini Berane organizovali sastanak sa predstavnicima mjesnih zajednica i Crvenog krsta, kako bi predložili da se kao pomoć u raspodjeli paketa angažuju volonteri.

,,Dobili su odgovor da je po nalogu NKT-a za zarazne bolesti i Vlade Crne Gore prijedlog odbijen.  Saopšteno je da će se distribucija pomoći za  penzionere obavljati  isključivo preko specijalizovanih timova Crvenog krsta a  da će ti timovi biti poslati iz Podgorice. To nije pametan potez imajući u vidu veliki rizik od  širenja infekcije  koju nosi pandemija Covid 19”, smatra Ivanovićeva.

Istog dana kada je Ivanovićeva sa društvenih mreža ovu  vrelu temu preselila u nezavisne medije, oglasili su se iz Kabineta predsjednika Crne Gore. „Javnost je ranije upoznata kako su akciju solidarnosti inicirala oba udruženja penzionera u Beranama tokom sastanka sa predsjednikom Crne Gore, koji je to bezrezervno podržao, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku i socio-ekonomsku situaciju u tom gradu“, piše u njihovoj reakciji. Pa nastavlja: „Oba udruženja penzionera su učestvovala u aktivnostima provjere i verifikacije zvanično pribavljenih spiskova od Fonda PIO na kojima su penzionerska domaćinstva koja svoje pravo na penziju ostvaruju u Beranama. Nakon toga spiskovi su dostavljeni Crvenom krstu Crne Gore koji je, po odluci NKT-a nadležan za raspodjelu pomoći“.

Iz Kabineta tvrde da su oba udruženja penzionera učestvovala i u praćenju realizacije ove akcije. „Paketi pomoći dijeljeni su penzionerskim domaćinstvima, a ne penzionerima pojedinačno usljed čega je i razlika između broja penzionera u Beranama i broja paketa pomoći“, objasnili su.

„Po završetku raspodjele, oba udruženja iskazala su zahvalnost za ovu akciju i prihvatila da sve eventualne primjedbe ili obraćanja penzionera koji u toku trajanja akcije nijesu boravili na prijavljenoj adresi dostave Crvenom krstu ili predsjedniku Udruženja penzionera, kako bi im pomoć naknadno bila dostavljena“,  kazali su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik jednog Udruženja penzionera Berane, Ivo Šekularac, kazao je, međutim, da njih niko nije kontaktirao ni u vezi sa spiskovima, niti sa raspodjelom peketa, tako da su iz te akcije bili isključeni.

Jovica Marković, iz drugog Udruženja penzionera, izjavio je da ni oni nijesu učestvovali u pravljenju spiskova. „Samo smo se dobrovoljno javili da pomognemo akciju“. Iz ovog udruženja su uputili poziv penzionerima ,,koji nijesu dobili pomoć, da se jave, kako bi im pomoć bila naknadno uručena”.

To bi značilo da, ipak, ima penzionera koji pomoć nijesu dobili. Pomoć sasvim sigurno nijesu dobili penzioneri koji imaju status izbjeglih ili raseljenih u Beranama. Predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika Crne Gore Mićo Marjanović smatra da su oni bili najpreči. ,,Država se tu grdno ogriješila, jer je poznato da mi imamo najniže penzije iz država iz kojih smo svojevremeno izbjegli. Zaobišli su čak i nas koji imamo crnogorsko državljanstvo, a penzije iz, na primjer , Bosne i Hercegovine, najniže su”, kaže Marjanović.

Odbornica Ivanović kaže da ne treba zboraviti ni činjenicu da ova pomoć nije sljedovala one koji primaju invalidsku penziju iako je među njima  znatan broj onih koji boluju od najtežih bolesti.

,,Od strane oštećenih penzionera došli smo do saznanja da ni sadržina pakteta pomoći nije ista za sve, odnosno da su  neki paketi sadržali manju količinu namirnica nego što je bilo navedeno, dok je pojedinim namirnicama  istekao rok trajanja. Takođe distributeri pomoći nisu vodili evidenciju ko je primio, nije bilo niti jednog dokumenta koji bi služio kao dokaz da su penzioneri svojim potpisom potvrdili da je pomoć stigla do njih”, tvrdi ova odbornica DF-a.

Način raspodjele pomoći problematizovao je i potpredsjednik Opštine Berane Marko Lalević (PZP), koji je javno upitao zašto pomoć nijesu dijelili volonteri iz Berana koji poznaju teren.

,,Poslali su stotinu dvadeset volontera iz Podgorice, gdje je buktala epedimija.  Nijesu znali gdje se koja ulica nalazi. Lutali su po gradu. Neki nijesu imali ni maske na licu. Ja sam lično snimio mladiće kako bez maski dijele pomoć penzionerima”, rekao je Lalević.

Dok iz Kabineta predsjednika države biranim riječima hvale akciju,  iz beranske lokalne uprave poručuju da je ovo još jedna u nizu grubih  manipulacija penzionerima. Koja pokazuje kako je na krilima COVID- 19,  kampanja za izbore počela.

                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo