Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, AKCIJA POMOĆI PENZIONERIMA: KAMPANJA NA KRILIMA COVID-19      

Objavljeno prije

na

Neki  beranski finkcioneri tvrde da se akcija pomoći penzionerima pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane DPS-a, i da su spiskovi za pomoć pravljeni selektivno.  Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno

 

Da li se akcija raspodjele pomoći – paketi hrane i sredstva za higijenu- penzionerima,  u Beranama pretvorila u zloupotrebu državnih resursa od strane Demokratske partije socijalista u predizbornoj godini?

Neki  beranski opštinski funkcioneri tvrde da jeste i to sasvim očigledno. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore odgovaraju da je sve proteklo regularno ali da ,,ni ova akcija sa očiglednom dobrotvornom, transparentnom i sveobuhvatnom namjenom nije prošla bez politizacije i pokušaja opstrukcija“.

Prvo je odbornica u lokalnom parlamentu u Beranama Vida Ivanović (DF) izrazila sumnju u transparentnost raspodjele pomoći Vlade Crne Gore penzionerima u tom gradu.  To je postala jedna  od najaktuelnijih tema na društvenim mrežama. ,,Vlada je opredijelila 4.600 paketa hrane i higijene za sve penzinere,  iako prema zvaničnim podacima u Beranama ima 5.033 penzionera”, kaže Ivanovićeva.

Prema njenim riječima veliki broj penzionera se požalio kako pomoć nije upućena na njihove adrese.  ,,Ne možemo a da se ne zapitamo ko je sačinjavao spiskove kojima nisu obuhvaćeni  svi koji imaju pravo na ovu vrstu pomoći.

Pokušavajući da ostvare svoja prava oštećeni penzioneri su se obraćali udruženjima penzionera kojih u Beranama ima dva, zatim PIO Crne Gore kao i Crvenom krstu. Sa  svih adresa je  stigao identičan odgovor, da niko od njih nije upoznat sa spiskovima,  niti  ih je bilo ko konsultovao u vezi sa raspodjelom”, tvrdi Ivanovićeva.

Ona napominje da su prije početka raspodjele paketa, nadležni u Opštini Berane organizovali sastanak sa predstavnicima mjesnih zajednica i Crvenog krsta, kako bi predložili da se kao pomoć u raspodjeli paketa angažuju volonteri.

,,Dobili su odgovor da je po nalogu NKT-a za zarazne bolesti i Vlade Crne Gore prijedlog odbijen.  Saopšteno je da će se distribucija pomoći za  penzionere obavljati  isključivo preko specijalizovanih timova Crvenog krsta a  da će ti timovi biti poslati iz Podgorice. To nije pametan potez imajući u vidu veliki rizik od  širenja infekcije  koju nosi pandemija Covid 19”, smatra Ivanovićeva.

Istog dana kada je Ivanovićeva sa društvenih mreža ovu  vrelu temu preselila u nezavisne medije, oglasili su se iz Kabineta predsjednika Crne Gore. „Javnost je ranije upoznata kako su akciju solidarnosti inicirala oba udruženja penzionera u Beranama tokom sastanka sa predsjednikom Crne Gore, koji je to bezrezervno podržao, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku i socio-ekonomsku situaciju u tom gradu“, piše u njihovoj reakciji. Pa nastavlja: „Oba udruženja penzionera su učestvovala u aktivnostima provjere i verifikacije zvanično pribavljenih spiskova od Fonda PIO na kojima su penzionerska domaćinstva koja svoje pravo na penziju ostvaruju u Beranama. Nakon toga spiskovi su dostavljeni Crvenom krstu Crne Gore koji je, po odluci NKT-a nadležan za raspodjelu pomoći“.

Iz Kabineta tvrde da su oba udruženja penzionera učestvovala i u praćenju realizacije ove akcije. „Paketi pomoći dijeljeni su penzionerskim domaćinstvima, a ne penzionerima pojedinačno usljed čega je i razlika između broja penzionera u Beranama i broja paketa pomoći“, objasnili su.

„Po završetku raspodjele, oba udruženja iskazala su zahvalnost za ovu akciju i prihvatila da sve eventualne primjedbe ili obraćanja penzionera koji u toku trajanja akcije nijesu boravili na prijavljenoj adresi dostave Crvenom krstu ili predsjedniku Udruženja penzionera, kako bi im pomoć naknadno bila dostavljena“,  kazali su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik jednog Udruženja penzionera Berane, Ivo Šekularac, kazao je, međutim, da njih niko nije kontaktirao ni u vezi sa spiskovima, niti sa raspodjelom peketa, tako da su iz te akcije bili isključeni.

Jovica Marković, iz drugog Udruženja penzionera, izjavio je da ni oni nijesu učestvovali u pravljenju spiskova. „Samo smo se dobrovoljno javili da pomognemo akciju“. Iz ovog udruženja su uputili poziv penzionerima ,,koji nijesu dobili pomoć, da se jave, kako bi im pomoć bila naknadno uručena”.

To bi značilo da, ipak, ima penzionera koji pomoć nijesu dobili. Pomoć sasvim sigurno nijesu dobili penzioneri koji imaju status izbjeglih ili raseljenih u Beranama. Predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika Crne Gore Mićo Marjanović smatra da su oni bili najpreči. ,,Država se tu grdno ogriješila, jer je poznato da mi imamo najniže penzije iz država iz kojih smo svojevremeno izbjegli. Zaobišli su čak i nas koji imamo crnogorsko državljanstvo, a penzije iz, na primjer , Bosne i Hercegovine, najniže su”, kaže Marjanović.

Odbornica Ivanović kaže da ne treba zboraviti ni činjenicu da ova pomoć nije sljedovala one koji primaju invalidsku penziju iako je među njima  znatan broj onih koji boluju od najtežih bolesti.

,,Od strane oštećenih penzionera došli smo do saznanja da ni sadržina pakteta pomoći nije ista za sve, odnosno da su  neki paketi sadržali manju količinu namirnica nego što je bilo navedeno, dok je pojedinim namirnicama  istekao rok trajanja. Takođe distributeri pomoći nisu vodili evidenciju ko je primio, nije bilo niti jednog dokumenta koji bi služio kao dokaz da su penzioneri svojim potpisom potvrdili da je pomoć stigla do njih”, tvrdi ova odbornica DF-a.

Način raspodjele pomoći problematizovao je i potpredsjednik Opštine Berane Marko Lalević (PZP), koji je javno upitao zašto pomoć nijesu dijelili volonteri iz Berana koji poznaju teren.

,,Poslali su stotinu dvadeset volontera iz Podgorice, gdje je buktala epedimija.  Nijesu znali gdje se koja ulica nalazi. Lutali su po gradu. Neki nijesu imali ni maske na licu. Ja sam lično snimio mladiće kako bez maski dijele pomoć penzionerima”, rekao je Lalević.

Dok iz Kabineta predsjednika države biranim riječima hvale akciju,  iz beranske lokalne uprave poručuju da je ovo još jedna u nizu grubih  manipulacija penzionerima. Koja pokazuje kako je na krilima COVID- 19,  kampanja za izbore počela.

                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo