Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: BETONJERKA U SRCU GRADA: Zanijemile državne adrese

Objavljeno prije

na

Teško je riječima opisati, ali je još teže shvatiti. U srcu grada, samo nekoliko stotina metara od centra Berana, pod terasama privatnih kuća u Obalskom naselju, godinama nesmetano radi fabrika betona, koja širi nesnosnu opasnu prašinu i buku.

Da stvar bude još teža, betonjerka je ostala da radi i nakon što je 2008. godine izgrađena zaobilaznica pored Lima i glavno gradsko šetalište. Betonjerka za rekreativce znači opasnost od udisanja oblaka prašine na potezu od nekoliko stotina metara, kolika je dužina tog građevinskog pogona pored kojeg prolazi šetalište.

„Nema državne adrese na koju se nijesmo obratili. Institucije, inspekcije i slično. Niko nam nije odgovorio i ne znamo čija je nadležnost da natjera vlasnika betonjerke da je izmjesti s ove lokacije”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Park Petar Labudović.

On napominje da je vjerovatno dobrim dijelom i zbog ovog prljavog pogona grad Berane, uz Pljevlja i Bijelo Polje, svrstan u sjevernu kritičnu zonu kad je riječ o zaštiti životne sredine.

Predsjednik mjesne zajednice kaže kako se malo gde svijetu može vidjeti ovakav primjer nemara prema ljudima i prirodi.

„Ova betonjerka, ili kako je narod naziva separacija, nalazi nam se bukvalno pod prozorima. Građani koji stanuju u neposrednoj blizini niti mogu otvoriti prozore od cementne i druge prašine, niti se odmoriti od buke mašina. Nikoga za to nije briga. Privatnog vlasnika ponajmanje”. Savjet Mjesne zajednice još prije pet godina tražio je da se uklani separacija. Peticiju je potpisao veliki broj građana, ali je inicijativa sve do danas ostala samo mrtvo slovo na papiru”, kaže Labudović.

U Savjetu mjesne zajednice ističu da je neshvatljivo to što niko od nadležnih državnih institucija nije preduzeo potrebne mjere za uklanjanje opasnog zagađivača u centru grada.

„Pitamo dokle će državni inspekcijski organi da tolerišu i prećutkuju bahatost privilegovanih pojedinaca koji ostvaruju profit na štetu građana”, ističe Labudović.

Da je posljednji momenat da nadležne inspekcije zabrane rad betonjerke saglasan je i mještanin Milan Milošević.

Betonjerka se nalazi u neposrednoj blizini njegove kuće, ali je, kako kaže, štetna za čitavu okolinu.

„Građani uzalud ističu da se pored ogromne buke, sa separacije širi velika prašina koja zagađuje čitav prostor u ovom dijelu grada. Iako ovo postrojenje radi suprotno ekološkim pravilima i odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, separacija i dalje nesmetano obavlja svoje djelatnosti. Takođe se pouzdano zna da betonjerka nema dozvolu za rad. Zato ponovo tražimo da nadležni naš zahtjev ozbiljnije uzmu u razmatranje i hitno nalože da se separacija izmjesti na neku drugu lokaciju”, kaže Milošević.

Ono što od nadležnih traže je i to da se na početku obilaznice pored Lima postavi saobraćajni znak kojim će se zabranjivati kretanje teškim kamionima, jer zbog tehničkog rješenja, odnosno male širine, obilaznica ne pruža mogućnost da ovakva vozila saobraćaju njome.

„Na obilaznici, tokom cijelog dana i noći imamo veliki broj šetača i rekreativaca. Zato, zbog bezbjednosnih razloga, od nadležnih službi tražimo da postave saobraćajnu signalizaciju kojom se zabranjuje kretanje teškim kamionima obilaznicom. Postavljanjem signalizacije rad same separacije bio bi blokiran”, smatra Milošević.

Vlasnik separacije je biznismen Žarko Barjaktarović. On se ne oglašava, ali se zato kao spiker u njegovo ime oglasio jedan od nekadašnjih odbornika DPS i kazao da je Barjaktarović spreman da izmjesti separaciju, ali da ga Opština oslobodi komunalnih taksi.

U Opštini Berane kažu kako bi „bilo najbolje da mu se i pogon besplatno premjesti”.

Barjaktarović navodno izmještanje separacije iz centra grada negdje na periferiju uslovljava nizom ustupaka.

„Nas niko neće ucjenjivati, a pogotovu ne neko pod optužnicom Specijalnog tužilaštva zajedno sa još nekoliko lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista iz Berana”, poručili su iz lokalne uprave.

Član Savjeta mjesne zajednice Park, lokalni funkcioner Marko Lalević upozorava da su u Obalskom naselju naročito ugrožena djeca.

„Niko od nas ne insistira da se separacija zatvori. Mi samo tražimo da se ona izmjestiti iz gradskog jezgra i postavi tamo gdje neće nikome smetati, jer svima je jasno da njoj ovdje nije mjesto. Dovoljno je reći da se separacija naslanja na dvorište osnovne škole Vukašin Radunović i na obilaznicu pored Lima koja je postala glavno beransko šetalište”, kaže Lalević.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park podsjećaju da se pitanje uklanjanja separacije našlo i kod specijalnog tužioca po još jednom osnovu.

Beranac Ramiz Mujović, koji već tri decenije živi i radi u Sarajevu, podnio je krivične prijave protiv više osoba, među kojima je i biznismen Žarko Barjaktarović, zbog toga što su, kako tvrdi, bez osnova preknjižili osamdeset ari zemljišta njegove pokojne majke.

Mujović tvrdi da u Upravi za nekretnine nema nikakvog traga o tome na koji način su lica protiv kojih je podnio krivične prijave isknjižila imovinu njegove majke.

Prema njegovim riječima, vrijednost zemljišta koje je njegovoj porodici oteto, iznosi skoro milion eura. Taj spor se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama.

Separacija s betonjerkom je na ovoj upitnoj lokaciji svojevremeno napravljena kada je bilo znatno manje kuća i kao privremeni rješenje za ispomoć tadašnjem državnom građevinskom preduzeću.

Niko tada nije mogao pretpostaviti da će opstati decenijama, a pogotovu sada, poslije privatizacije ove kompanije i sporova koji se vode u vezi sa dijelom zemljišta na kojem se nalazi.

Betonjerka predstavlja crnu ekološku tačku u susret pregovaračkom poglavlju o zaštiti životne sredine. Isto tako, u kontekstu sporova koji se vode, dobrim dijelom je i test za državu kad je riječ o poglavlju o vladavini prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo