Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: BETONJERKA U SRCU GRADA: Zanijemile državne adrese

Objavljeno prije

na

Teško je riječima opisati, ali je još teže shvatiti. U srcu grada, samo nekoliko stotina metara od centra Berana, pod terasama privatnih kuća u Obalskom naselju, godinama nesmetano radi fabrika betona, koja širi nesnosnu opasnu prašinu i buku.

Da stvar bude još teža, betonjerka je ostala da radi i nakon što je 2008. godine izgrađena zaobilaznica pored Lima i glavno gradsko šetalište. Betonjerka za rekreativce znači opasnost od udisanja oblaka prašine na potezu od nekoliko stotina metara, kolika je dužina tog građevinskog pogona pored kojeg prolazi šetalište.

„Nema državne adrese na koju se nijesmo obratili. Institucije, inspekcije i slično. Niko nam nije odgovorio i ne znamo čija je nadležnost da natjera vlasnika betonjerke da je izmjesti s ove lokacije”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Park Petar Labudović.

On napominje da je vjerovatno dobrim dijelom i zbog ovog prljavog pogona grad Berane, uz Pljevlja i Bijelo Polje, svrstan u sjevernu kritičnu zonu kad je riječ o zaštiti životne sredine.

Predsjednik mjesne zajednice kaže kako se malo gde svijetu može vidjeti ovakav primjer nemara prema ljudima i prirodi.

„Ova betonjerka, ili kako je narod naziva separacija, nalazi nam se bukvalno pod prozorima. Građani koji stanuju u neposrednoj blizini niti mogu otvoriti prozore od cementne i druge prašine, niti se odmoriti od buke mašina. Nikoga za to nije briga. Privatnog vlasnika ponajmanje”. Savjet Mjesne zajednice još prije pet godina tražio je da se uklani separacija. Peticiju je potpisao veliki broj građana, ali je inicijativa sve do danas ostala samo mrtvo slovo na papiru”, kaže Labudović.

U Savjetu mjesne zajednice ističu da je neshvatljivo to što niko od nadležnih državnih institucija nije preduzeo potrebne mjere za uklanjanje opasnog zagađivača u centru grada.

„Pitamo dokle će državni inspekcijski organi da tolerišu i prećutkuju bahatost privilegovanih pojedinaca koji ostvaruju profit na štetu građana”, ističe Labudović.

Da je posljednji momenat da nadležne inspekcije zabrane rad betonjerke saglasan je i mještanin Milan Milošević.

Betonjerka se nalazi u neposrednoj blizini njegove kuće, ali je, kako kaže, štetna za čitavu okolinu.

„Građani uzalud ističu da se pored ogromne buke, sa separacije širi velika prašina koja zagađuje čitav prostor u ovom dijelu grada. Iako ovo postrojenje radi suprotno ekološkim pravilima i odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, separacija i dalje nesmetano obavlja svoje djelatnosti. Takođe se pouzdano zna da betonjerka nema dozvolu za rad. Zato ponovo tražimo da nadležni naš zahtjev ozbiljnije uzmu u razmatranje i hitno nalože da se separacija izmjesti na neku drugu lokaciju”, kaže Milošević.

Ono što od nadležnih traže je i to da se na početku obilaznice pored Lima postavi saobraćajni znak kojim će se zabranjivati kretanje teškim kamionima, jer zbog tehničkog rješenja, odnosno male širine, obilaznica ne pruža mogućnost da ovakva vozila saobraćaju njome.

„Na obilaznici, tokom cijelog dana i noći imamo veliki broj šetača i rekreativaca. Zato, zbog bezbjednosnih razloga, od nadležnih službi tražimo da postave saobraćajnu signalizaciju kojom se zabranjuje kretanje teškim kamionima obilaznicom. Postavljanjem signalizacije rad same separacije bio bi blokiran”, smatra Milošević.

Vlasnik separacije je biznismen Žarko Barjaktarović. On se ne oglašava, ali se zato kao spiker u njegovo ime oglasio jedan od nekadašnjih odbornika DPS i kazao da je Barjaktarović spreman da izmjesti separaciju, ali da ga Opština oslobodi komunalnih taksi.

U Opštini Berane kažu kako bi „bilo najbolje da mu se i pogon besplatno premjesti”.

Barjaktarović navodno izmještanje separacije iz centra grada negdje na periferiju uslovljava nizom ustupaka.

„Nas niko neće ucjenjivati, a pogotovu ne neko pod optužnicom Specijalnog tužilaštva zajedno sa još nekoliko lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista iz Berana”, poručili su iz lokalne uprave.

Član Savjeta mjesne zajednice Park, lokalni funkcioner Marko Lalević upozorava da su u Obalskom naselju naročito ugrožena djeca.

„Niko od nas ne insistira da se separacija zatvori. Mi samo tražimo da se ona izmjestiti iz gradskog jezgra i postavi tamo gdje neće nikome smetati, jer svima je jasno da njoj ovdje nije mjesto. Dovoljno je reći da se separacija naslanja na dvorište osnovne škole Vukašin Radunović i na obilaznicu pored Lima koja je postala glavno beransko šetalište”, kaže Lalević.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park podsjećaju da se pitanje uklanjanja separacije našlo i kod specijalnog tužioca po još jednom osnovu.

Beranac Ramiz Mujović, koji već tri decenije živi i radi u Sarajevu, podnio je krivične prijave protiv više osoba, među kojima je i biznismen Žarko Barjaktarović, zbog toga što su, kako tvrdi, bez osnova preknjižili osamdeset ari zemljišta njegove pokojne majke.

Mujović tvrdi da u Upravi za nekretnine nema nikakvog traga o tome na koji način su lica protiv kojih je podnio krivične prijave isknjižila imovinu njegove majke.

Prema njegovim riječima, vrijednost zemljišta koje je njegovoj porodici oteto, iznosi skoro milion eura. Taj spor se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama.

Separacija s betonjerkom je na ovoj upitnoj lokaciji svojevremeno napravljena kada je bilo znatno manje kuća i kao privremeni rješenje za ispomoć tadašnjem državnom građevinskom preduzeću.

Niko tada nije mogao pretpostaviti da će opstati decenijama, a pogotovu sada, poslije privatizacije ove kompanije i sporova koji se vode u vezi sa dijelom zemljišta na kojem se nalazi.

Betonjerka predstavlja crnu ekološku tačku u susret pregovaračkom poglavlju o zaštiti životne sredine. Isto tako, u kontekstu sporova koji se vode, dobrim dijelom je i test za državu kad je riječ o poglavlju o vladavini prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo