Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVREMENO PREKINUTO KOPANJE TUNELA ISPOD BJELASICE: Podzemne vode zaustavile mašine

Objavljeno prije

na

Malo je koje gradilište na području kolašinske opštine ikada izazvalo toliko nedoumica, nagađanja, kontroverzi, dezinformacija, pa čak i straha te podsjećanja na apokaliptična proročanstava, kao rekonstrukcija puta od Jezerina do Lubnica. Radovi na toj dionici počeli su prošle godine kao dio projekta puta Berane -Kolašin, a uključuju i probijanje tunela Klisura kroz planinu Bjelasicu. I baš u trenutku kada su se radovi zahuktali, a građani obje opštine obradovali što će za koju godinu saobraćajnica koja ih povezuje preko planine biti znatno skraćena, zaustavljene su mašine. Razlog je, kako su nedavno kazali iz Direkcije za saobraćaj, pojava velike količine vode u središtu Bjelasice. Navodno, dalji radovi u ovom trenutku ugrozili bi živote onih koji rade na tunelu.

Dok se čekalo na to objašnjenje iz Direkcije, Kolašincima je ostalo dosta vremena da nagađaju o razlozima zbog kojih je gradilište opustjelo. U nagađanjima, očigledno, nema mnogo istine, ali to nije spriječilo strah mnogih da voda ispod Bjelasice može napraviti mnogo veću štetu od prekida radova. Tako su se neki prisjetili da je otac Jojil, starješina manastira Ćirilovac, prije više od dvije decenije javnosti postao poznat po „proročanstvu” kako će Kolašin biti potopljen velikim jezerom ispod Bjelasice. Sveštenik nikad nije potvrdio da je zaista dao takvu „prognozu” niti je kasnije takvo nešto ponovio, ali velik je broj Kolašinca koji i danas tvrde da će se tako nešto kad-tad dogoditi.

„Nikada do sada nije pogriješio. Pamtim kada je to rekao, a u nekim novinama su mu se rugali. Šta god da pričaju u Direkciji, jasno je da su radnici otkrili podzemno jezero ispod Bjelasice i da nam se lako može desiti da sva ta voda krene prema Kolašinu. Ne može se protiv prirode i boga, nije trebalo planinu ‘ranjavati’. Sigurna sam da su to i izvođači radova shvatili i sigurno se tu više vraćati neće. Nema ništa od puta prema Beranama ispod planine”, uvjeren je jedan od sagovornika Monitora.

Čak i oni koji ne drže mnogo do riječi oca Jojila, uvjereni su da je država odustala od važnog projekta. Ne može se reći kako to znaju, ali ne kriju strah od toga šta će se dešavati s vodom kojoj su mašine otvorile put ispod planine.

Puta će biti, a radovi će se nastaviti najduže za mjesec, tvrde u Direkciji. Privremno obustavljanje, naglašavaju, ne znači nikako odustajanje od projekta. Količina vode na koju su radnici naišli, prema zvaničnim podacima, iznosi oko 70-80 litara u sekundi na dijelu, gdje je, i inače, složen teren.

Riječi nadležnih nagovještavaju samo dodatne probleme za izvođača, možda i veću cijenu cijelog posla, ne i apokalipsu Kolašina.

„Intenzivno se ispituje teren. Stručnjaci koji rade na projektu ‘pojačani’ su novim. Ta ispitivanja nagovještavaju da je došlo do nekoliko rasjeda koji su unutar zemlje napravili nekoliko vodenih ‘džepova’. Oni se pune podzemnim vodama, koje su obimnije zbog dugog kišnog perioda i otapanja snijega”, kazali su u Direkciji.

Kada se nivo podzemnih voda snizi, naći će način da ili isuše ili zaobiđu tu lokaciju. Moguće je da će radovi za to vrijeme biti nastavljeni sa drugog kraja tunela, od Lubnica, kako se ne bi gubilo vrijeme.

U Direkciji ističu da je izvođač radova, bosanska firma Euro asfalt, pristala da svoje radnike i mehanizaciju premjesti na drugo gradilište u Rožajama dok traju dodatna istraživanja na Bjelasici.

,,Klisura je, inače, ključni objekat na putu Kolašin-Jezerina-Lubnice- Berane. Poznato je da su tuneli najkompleksniji objekti u niskogradnji. Trenutno se, kada je riječ o tunelu ispod Bjelasice, radi o vrlo komlikovanom terenu gdje se primjenjivala metoda „cijevni štit”, koja je inače veoma spora. Očekujemo kad se naiđe na manje kompleksan teren da će tempo biti brži, oko šest metara probijenog tunela dnevno”, pojašnjavaju u Direkciji i podsjećaju da će tunel Klisura, ispod planinskog prevoja biti dugačak 2,8 kilometra. Pored radova na tunelu, planirana je i rekonstrukcia dionice od 14,4 kilometra, uključujući i most dužine 150 metara. Dionica savaladava visinsku razliku od 500 metara, a njenom izgradnjom rastojanje od centra Kolašina do centra Berana iznosiće 38 kilometara. Projekat košta 34,7 milona eura. Do sada je na projektu povezivanja Berana i Kolašina preko Bjelasice, rekonstruisana dionice od Berana do Lubnica (10,3 kilometara) i od Kolašina do Jezerina (devet kilometara).

Uporedo sa strahom od „podzemnog jezera”, Kolašinci su nekim novinarima ovih dana govorili i o strahu od materijala iskopanog iz tunela, koji se trenutno odlaže pored Tare, odnosno šetališta u Sportskoj zoni.

Milidrag Bulatović, bivši savjetnik za malu privredu u lokalnoj upravi, minule sedmice novinarima je kazao da sumnja da je taj materijal radioaktivan, jer potiče iz utrobe Bjelasice koja je vulkanskog porijekla te se mora hitno ispitati.

,,Naravno da sumnjam da je materijal radiokativan, upravo zato što je Bjelasica vulkanskog porijekla. Vrlo je diskutabilan elaborat koji pominju u lokalnoj upravi, jer je pitanje ko ga je naručio, ko ga je radio i koliko je plaćen… Na društveniim mrežama jedan mladić koji se bavi geologijom, takođe je izrazio sumnju da je riječ o radioaktivnom materijalu. Prema tome, situacija nije bezazlena pa neko mora sve da ispita”, kazao je Bulatović.

On je ranije najavljivao i krivične prijave protiv Opštine zbog, kako je objasnio, devastacije prostora pored Tare.

,,To što se materijal iz iskopa tunela Klisura, na putu Kolašin-Berane, odlaže u Sportskoj zoni bez ikavog je lošeg uticaja na životnu sredinu. Odlaganjem materijala postići će se nivelisanje parcela, što će znatno podići kvalitet prostora i pripremiti teren za implementaciju plana”, tvde u kolašinskoj Opštini, napominjući kako se od odlaganja viška prirodnog materijala sa gradilišta, može očekivati samo korist.

,,Ministarstvo pomorstva i saobraćaja zahtijevalo je od Opštine Kolašin definisanje lokacije za odlaganje prirodnog materijala iz iskopa, u vezi s izgradnjom planiranog tunela Klisura. Sarajevsko preduzeće Euro asfalt može odlagati višak prirodnog materijala iz iskopa nastalog u postupku rekonstrukcije puta Berane-Kolašin”, kažu u Opštini.

Najveća šteta od neplanirano geološki komplikovanog terena, jasno je, mogla bi biti kašnjenje radova i mnogo veći troškovi. Kašnjenje zvaničnih informacija, i to je jasno, pretjerano je razbuktalo maštu Kolašinca, a neke i ozbiljno uznemirilo. Dok se čeka da vode ispod Bjelasice oteču i stvore se uslovi za nastavak radova, mogla bi biti nanesena šteta i Tari u koju se uliva rijeka Svinjača, čija pritoka izvire neposredno pored gradilišta.

Naročito, ako se uzme u obzir da je Suza Evrope već poodavno zamućena zbog radova na autoputu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo