Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVREMENO PREKINUTO KOPANJE TUNELA ISPOD BJELASICE: Podzemne vode zaustavile mašine

Objavljeno prije

na

Malo je koje gradilište na području kolašinske opštine ikada izazvalo toliko nedoumica, nagađanja, kontroverzi, dezinformacija, pa čak i straha te podsjećanja na apokaliptična proročanstava, kao rekonstrukcija puta od Jezerina do Lubnica. Radovi na toj dionici počeli su prošle godine kao dio projekta puta Berane -Kolašin, a uključuju i probijanje tunela Klisura kroz planinu Bjelasicu. I baš u trenutku kada su se radovi zahuktali, a građani obje opštine obradovali što će za koju godinu saobraćajnica koja ih povezuje preko planine biti znatno skraćena, zaustavljene su mašine. Razlog je, kako su nedavno kazali iz Direkcije za saobraćaj, pojava velike količine vode u središtu Bjelasice. Navodno, dalji radovi u ovom trenutku ugrozili bi živote onih koji rade na tunelu.

Dok se čekalo na to objašnjenje iz Direkcije, Kolašincima je ostalo dosta vremena da nagađaju o razlozima zbog kojih je gradilište opustjelo. U nagađanjima, očigledno, nema mnogo istine, ali to nije spriječilo strah mnogih da voda ispod Bjelasice može napraviti mnogo veću štetu od prekida radova. Tako su se neki prisjetili da je otac Jojil, starješina manastira Ćirilovac, prije više od dvije decenije javnosti postao poznat po „proročanstvu” kako će Kolašin biti potopljen velikim jezerom ispod Bjelasice. Sveštenik nikad nije potvrdio da je zaista dao takvu „prognozu” niti je kasnije takvo nešto ponovio, ali velik je broj Kolašinca koji i danas tvrde da će se tako nešto kad-tad dogoditi.

„Nikada do sada nije pogriješio. Pamtim kada je to rekao, a u nekim novinama su mu se rugali. Šta god da pričaju u Direkciji, jasno je da su radnici otkrili podzemno jezero ispod Bjelasice i da nam se lako može desiti da sva ta voda krene prema Kolašinu. Ne može se protiv prirode i boga, nije trebalo planinu ‘ranjavati’. Sigurna sam da su to i izvođači radova shvatili i sigurno se tu više vraćati neće. Nema ništa od puta prema Beranama ispod planine”, uvjeren je jedan od sagovornika Monitora.

Čak i oni koji ne drže mnogo do riječi oca Jojila, uvjereni su da je država odustala od važnog projekta. Ne može se reći kako to znaju, ali ne kriju strah od toga šta će se dešavati s vodom kojoj su mašine otvorile put ispod planine.

Puta će biti, a radovi će se nastaviti najduže za mjesec, tvrde u Direkciji. Privremno obustavljanje, naglašavaju, ne znači nikako odustajanje od projekta. Količina vode na koju su radnici naišli, prema zvaničnim podacima, iznosi oko 70-80 litara u sekundi na dijelu, gdje je, i inače, složen teren.

Riječi nadležnih nagovještavaju samo dodatne probleme za izvođača, možda i veću cijenu cijelog posla, ne i apokalipsu Kolašina.

„Intenzivno se ispituje teren. Stručnjaci koji rade na projektu ‘pojačani’ su novim. Ta ispitivanja nagovještavaju da je došlo do nekoliko rasjeda koji su unutar zemlje napravili nekoliko vodenih ‘džepova’. Oni se pune podzemnim vodama, koje su obimnije zbog dugog kišnog perioda i otapanja snijega”, kazali su u Direkciji.

Kada se nivo podzemnih voda snizi, naći će način da ili isuše ili zaobiđu tu lokaciju. Moguće je da će radovi za to vrijeme biti nastavljeni sa drugog kraja tunela, od Lubnica, kako se ne bi gubilo vrijeme.

U Direkciji ističu da je izvođač radova, bosanska firma Euro asfalt, pristala da svoje radnike i mehanizaciju premjesti na drugo gradilište u Rožajama dok traju dodatna istraživanja na Bjelasici.

,,Klisura je, inače, ključni objekat na putu Kolašin-Jezerina-Lubnice- Berane. Poznato je da su tuneli najkompleksniji objekti u niskogradnji. Trenutno se, kada je riječ o tunelu ispod Bjelasice, radi o vrlo komlikovanom terenu gdje se primjenjivala metoda „cijevni štit”, koja je inače veoma spora. Očekujemo kad se naiđe na manje kompleksan teren da će tempo biti brži, oko šest metara probijenog tunela dnevno”, pojašnjavaju u Direkciji i podsjećaju da će tunel Klisura, ispod planinskog prevoja biti dugačak 2,8 kilometra. Pored radova na tunelu, planirana je i rekonstrukcia dionice od 14,4 kilometra, uključujući i most dužine 150 metara. Dionica savaladava visinsku razliku od 500 metara, a njenom izgradnjom rastojanje od centra Kolašina do centra Berana iznosiće 38 kilometara. Projekat košta 34,7 milona eura. Do sada je na projektu povezivanja Berana i Kolašina preko Bjelasice, rekonstruisana dionice od Berana do Lubnica (10,3 kilometara) i od Kolašina do Jezerina (devet kilometara).

Uporedo sa strahom od „podzemnog jezera”, Kolašinci su nekim novinarima ovih dana govorili i o strahu od materijala iskopanog iz tunela, koji se trenutno odlaže pored Tare, odnosno šetališta u Sportskoj zoni.

Milidrag Bulatović, bivši savjetnik za malu privredu u lokalnoj upravi, minule sedmice novinarima je kazao da sumnja da je taj materijal radioaktivan, jer potiče iz utrobe Bjelasice koja je vulkanskog porijekla te se mora hitno ispitati.

,,Naravno da sumnjam da je materijal radiokativan, upravo zato što je Bjelasica vulkanskog porijekla. Vrlo je diskutabilan elaborat koji pominju u lokalnoj upravi, jer je pitanje ko ga je naručio, ko ga je radio i koliko je plaćen… Na društveniim mrežama jedan mladić koji se bavi geologijom, takođe je izrazio sumnju da je riječ o radioaktivnom materijalu. Prema tome, situacija nije bezazlena pa neko mora sve da ispita”, kazao je Bulatović.

On je ranije najavljivao i krivične prijave protiv Opštine zbog, kako je objasnio, devastacije prostora pored Tare.

,,To što se materijal iz iskopa tunela Klisura, na putu Kolašin-Berane, odlaže u Sportskoj zoni bez ikavog je lošeg uticaja na životnu sredinu. Odlaganjem materijala postići će se nivelisanje parcela, što će znatno podići kvalitet prostora i pripremiti teren za implementaciju plana”, tvde u kolašinskoj Opštini, napominjući kako se od odlaganja viška prirodnog materijala sa gradilišta, može očekivati samo korist.

,,Ministarstvo pomorstva i saobraćaja zahtijevalo je od Opštine Kolašin definisanje lokacije za odlaganje prirodnog materijala iz iskopa, u vezi s izgradnjom planiranog tunela Klisura. Sarajevsko preduzeće Euro asfalt može odlagati višak prirodnog materijala iz iskopa nastalog u postupku rekonstrukcije puta Berane-Kolašin”, kažu u Opštini.

Najveća šteta od neplanirano geološki komplikovanog terena, jasno je, mogla bi biti kašnjenje radova i mnogo veći troškovi. Kašnjenje zvaničnih informacija, i to je jasno, pretjerano je razbuktalo maštu Kolašinca, a neke i ozbiljno uznemirilo. Dok se čeka da vode ispod Bjelasice oteču i stvore se uslovi za nastavak radova, mogla bi biti nanesena šteta i Tari u koju se uliva rijeka Svinjača, čija pritoka izvire neposredno pored gradilišta.

Naročito, ako se uzme u obzir da je Suza Evrope već poodavno zamućena zbog radova na autoputu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: ,,Najbolesniji“ u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po broju bolovanja rekorderi smo u Evropi. To nas godišnje košta devet miliona eura. Poslodavci i Vlada riješili su da stanu na put ovoj epidemiji koja je skupa a i smanjuje produktivnost. Najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci

 

 

Svakog mjeseca na bolovanjima se nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika, pa je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. ,,Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi”, dijagnostifikovao je nedavno stanje premijer Milojko Spajić.

Tokom prošle godine registrovano je 15.812 bolovanja, što je 1,3 miliona izgubljenih radnih sati. U Fondu za zdravstveno osiguranje su izračunali da je  prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu  iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura.

U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić.

Za rubriku Vjerovali ili ne je podatak Fonda da je najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci. Dijagnoza –  depresija.

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi: ,,Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”.

Da je prošle godine došlo do znatnog rasta bolovanja, najviše u državnim institucijama, upozorio je Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore: ,,Rast je prepoznat u institucijama gdje je došlo do promjene na čelnim mjestima i gdje su se, kako se vjeruje, zaposleni nezadovoljni promjenama, odlučili na ovaj korak. Svi smo toga svjesni ali ćutimo i ništa ne preduzimamo”.

U podgoričkom preduzeću Čistoća, zaposleno je 670 radnika, u januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101. U firmi je, inače, oko 670 zaposlenih. ,,Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, izjavio je direktor Čistoće Denis Hot .

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica. ,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Probleme sa bolovanjem imaju i u privatnom sektoru. Vlasnik trgovačkog lanca Voli Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata. On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanje.

Izabrani ljekari imaju pravo da na mjesec dana izdaju bolovanje. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da je tokom prošle godine u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja. Bolovanje se nakon mjesec dana produžava na osnovu mišljenja specijaliste.

Institucije su krenule u provjeru epidemije bolovanja. ,,Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je direktor Fonda Kadić.

Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu.

Na inicijativu Unije poslodavaca očekuje se formiranje radnog tijela koje bi se podrobnije pozabavilo problemom zloupotrebe bolovanja. U tom tijelu pored UPCG i Fonda za zdravstvo trebalo da učestvuju i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, sindikata.

,,Najvažnije je da zloupotrebu bolovanja nazovemo pravim imenom. To je krađa i korupcija”, poručio je predsjednik UPCG Mikavica.

Iz Unije se žale da je najveći problem zloupotreba u roku od dva mjeseca.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. Iz Unije se zalažu da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca i to sa postojećih 60 na 30 dana. Pozivaju se na praksu zemalja EU.

Mikavica predlaže i rigoroznije mjere kako bi se stalo na put zloupotrebama: ,,To je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta. Medicinska dokumentacija bi trebalo da sadrži preporuke šta pacijent može ili smije da radi u periodu bolovanja. Da li smije da putuje van mjesta boravka, kada smije da napušta stan, da li smije da obavlja druge poslove. Do sada je bilo drugačije. Bili ste svjesni da neko zloupotrebljava bolovanje ali nijeste mogli da reagujete”.

Pojedini bi se našalili da po stanovima nemaju što ići, jer su nerijetki slučajevi i da oni koji koriste bolovanje rade drugi posao, odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu.

U borbi sa ovom i drugim pošastima modernog rada 45 kompanija u Njemačkoj je od ovog mjeseca počelo testiranje četvorodnevne radne nedjelje. Eksperiment će trajati pola godine, a zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900 zaposlenih. Rezultat toga je da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, prometi kompanija su povećani, a za oko dvije trećine smanjen je broj dana bolovanja.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKAJ KOMUNIKACIJA PRIHVAĆENA KAO DOKAZ: Može, ali…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz obrazloženja sutkinje Kovačević jasno proizilazi da je inkriminišući materijal iz skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potkrijepljen dodatnim materijalnim dokazima. Ostaje nepoznanica šta će biti sa predmetima u kojima to nije slučaj

 

Nakon više od dvije godine iščekivanja, u podgoričkom Višem sudu donijeta je prva (nepravosnažna) presuda u predmetu zasnovanom na dekodiranoj Skaj komunikaciji, koja je Crnoj Gori dostavljena od pravosudnih organa Francuske. Sutkinja Vesna Kovačević se, tokom obrazloženja presude kojom je grupu koja je planirala da ubije Budvanina Marka Ljubišu zvanog Kan osudila na ukupno 20 godina i šest mjeseci zatvora, pozabavila i dokaznim materijalom pribavljenim dešifrovanjem skaj komunikacije. Preciznije, njegovom dokaznom snagom.

Mediji su pohitali da objave da je nepravosnažno presuđeno kako je skaj komunikacija validan dokaz. Samo rijetki su ispratili obrazloženje sutkinje Kovačević iz kojeg jasno proizilazi da je skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potrkijepljena dodatnim materijalnim dokazima. Pored ostalog,  među njima se našao i kriptovani telefon koji je oduzet od optuženog Strahinje Savića, čiji zatadak je bio da prati Ljubišu.

“U postupku je utvrđeno da je budvanska policija od okrivljenog Savića oduzela kriptovani telefon, da je zatim okrivljeni samovoljno dao, kako šifru od telefona, tako i šifru od Skaj aplikacije, tako da su neosnovani navodi odbrane da je izuzimanje prepiske iz telefona Savića radnja pretresanja telefona koju mora pratiti naredba o pretresanju i da to predstavlja pravno nevaljan dokaz. Sud je utvrdio da nije vršena radnja pretresanja telefona, da je Savić sam predao telefon i šifre, a što je potvrđeno i saslušanjem rukovodioca i službenika policije koji je izvršio uvid i fotografisao prepiske iz Skaj komunikacije i narezao ih na jedan DVD do momenta kada je došlo do resetovanja telefona, odnosno “prženja” svih komunikacija. Znači, policijski službenik je obezbijedio navedeni dokaz od uništenja, a koji se zaista desio nakon fotografisanja sadržaja na tom telefonu”, piše u presudi.

Iz iskaza tog svjedoka, navodi se, proizlazi da su to morali hitno da odrade “upravo da ne bi neko, ko vidi da se ne odgovara na poruke iz grupe, iste izbrisao”. A komunikacija iz telefona koji je oduzet od Savića, kazala je sutkinja Kovačević, u saglasnosti je sa skaj komunikacijom koja je dobijena putem međunarodne pravne pomoći.

Pitanje je, dakle, da li bi vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Kovačević zauzelo isti stav da nije bilo kriptovanog telefona i Savićevog priznanja. Vjerovatno bi, pošto je u obrazloženju odluke saopštila da je sudsko vijeće imalo u vidu navode branilaca optuženih, u pogledu zakonitosti dokaza prikupljenih iz prepiske putem dešifrovanja skaj aplikacije.

“Iz spisa predmeta proizlazi da su navedeni dokazi pribavljeni na osnovu zamolnice Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, kao nadležnog organa, koja je upućena nadležnom inostranom pravosudnom organu, a koji je odlučivao o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju i preduzeo dokazne radnje u skladu sa svojim zakonodavstvom”, obrazložila je sutkinja Kovačević i dodala da sud nema osnov da sumnja u vjerodostojnost ovih dokaza, imajući u vidu da su ih izdvojili francuski nadležni pravosudni organi i dostavili pravosudnim organima Crne Gore.

Advokat Ranko Radonjić, koji je branilac u ovom slučaju smatra da je odluka sutkinje Kovačević nezakonita. „Ali, trebam ukazati da se ovdje optužba dominantno zasniva na drugim dokazima, prije svega priznanju okrivljenog Savića koje je dao pred tužilaštvom. Nažalost, sudija nije prihvatila naše navode zbog čega ne treba kao dokaz prihvatiti njegovu odbranu koju je dao u toku istrage pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Prije svega zbog činjenice da je, kako nad njim tako i nad okrivljenim Lazarom Ilićem, sprovođena i fizička i psihička tortura, o čemu postoji medicinska dokumentacija koju apsolutno ovo Vijeće nije razmatralo prilikom donošenja presude“, kazao je Radonjić.

On smatra da je Sud u ovom slučaju odstupio od nekih ustanovljenih standarda, kako kad su u pitanju dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći tako i drugi dokazi koji su provedeni u toku postupka. „Podsjetiću vas da u ovom postupku nije zadovoljen minimalni standard koji smo imali u prvom postupku koji se tiče Skaj komunikacije, a to je da se pribavljaju naredbe i odluke sudova na osnovu kojih je pribavljena ta komunikacija, kako bi odbrana, okrivljeni, na kraju krajeva i sud koji je dužan da utvrdi činjenično stanje, znali pravnu i tehničku pozadinu pribavljanje ove komunikacije. Mi to sada ne znamo a sud ju je prihvatio“, kazao je on.

Nakon ovakve odluke, odnosno osuđujuće presude, advokati ne mogu sa sigurnošću da tvrde šta će se desiti u ostalim postupcima i da li će sada sudije redom da prihvataju Skaj komunikaciju kao dokaz. „Iskreno se nadam da će druga Vijeća malo detaljnije i pažljivije razmotriti stručne navode odbrane u pogledu prihvatljivosti skaj komunikacije kao dokaza u krivičnom postupku“, kazao je advokat Radonjić. Tužioci, naravno, ne dijele njegovo mišljenje. A stav sudova još nema konačnu, pravosnažnu potvrdu.

Među onima koji su osumnjičeni i(li) optuženi uglavnom, ili čak dominantno, na osnovu pribavljene, a prethodno dešifrovane komunikacije preko skaj aplikacije, nalaze se i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, još uvijek aktuelni predsjednik opštine Budva i visoki funkcioner NSD Milo Božović, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dalibor Medojević, visokopozicionirani policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (u bjekstvu)… Zato je i pitanje njene dokazne snage na sudu nešto što zaokuplja pažnju i onih kojima izvještaji crne hronike ne spadaju u omiljene sadržaje.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo