Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: LOKALNA KORUPCIJA NA TAPETU: Vuk nije pojeo magarca

Objavljeno prije

na

Skoro nezapaženo ovih je dana prošla vijest da je imovina saradnika bivšeg gradonačelnika Berana Vuke Golubovića na provjeri kod Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je nezakonitim radnjama oštetio budžet i bespravno prisvojio više stotina hiljada eura.

Time je slučaj lokalne korupcije u Beranama, zbog koje je u jednom trenutku bilo uhapšeno pet funkcionera Demokartske partije socijalista, aktuelizovan u trenutku kada je počelo da se vjeruje da se predmet odugovlači i obesmišljava i da od svega na kraju može ostati samo narodna „pojeo vuk magarca”.

Viši sud u Podgorici, prema pisanju Dana, blokirao je imovinu Žarka Barjaktarovića, poznatog pod nadimkom Bakule, koji se kao šesti pridružio u optužnici na listi s ostalim funkcionerima i poslovnim ljudima iz DPS.

Saopšteno je da je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo podgoričkom Višem sudu predloge za određivanje privremene mjere obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, kao i privremeno oduzimanje pokretne imovine u predmetu formiranom po krivici pravnog lica DOO Tehnostar Berane, čiji je vlasnik optuženi Barjaktarović.

Ova firma se u prijavama Opštine Berane sumnjiči zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem pomaganja. Pravni zastupnik firme, kako se nezvanično može saznati, žalio se na ovakvu odluku Višeg suda.

Specijalno državno tužilaštvo ranije je podiglo optužnicu protiv funkcionera i odbornika DPS-a u beranskom parlamentu Vuke Golubovića, zbog malverzacija u Opštini dok je bio na funkciji gradonačelnika, u periodu od 2006. do 2014. godine.

Optužnicom su obuhvaćeni i njegov brat Milan Golubović, zatim bivši načelnici katastra Darko Mališić i Momčilo Saičić, vlasnik privatne geodetske kompanije Vučeta Mališić i vlasnik firme Tehnostar Žarko Barjaktarović.

Svi su oni, osim Barjaktarovića, uhapšeni u martu prošle godine, ali su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode.

Braća Golubović sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj u nekoliko slučajeva prodaje i ustupanja opštinskog zemljišta, a tu se upravo najčešće pronalazi i ime Žarka Barjakltarovića, odnosno njegove firme Tehnostar.

Kao gradonačelnik Berana Vuka Golubović, kako se sumnja, ugovorom iz 2011. godine, bez pravnog je osnova investitora, kompaniju Tehnostar-izgradnja oslobodio plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta u iznosu od 28.273,26 eura.

Ova kompanija planirala je izgradnju poslovno stambenog objekta ukupne površine 2.560,27 kvadratnih metara na parceli u vlasništvu opštine.

Bivši je gradonačelnik, naime, 20. septembra 2011. godine u Beranama, kao javni funkcioner, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavio imovinsku korist privrednom društvu Tehnostar – izgradnja na štetu opštine Berane.

On je kompaniju Tehnostar – izgradnja kao investitora oslobodio plaćanja naknade pozivajući se, kako se tvrdi u spisima SDT, neosnovano na odluku Skupštine opštine Berane, koja se odnosi na GP Izgradnja Berane, kojom se ona oslobađa plaćanja ove naknade za izgradnju na drugoj katastarskoj parceli.

Golubović je po istom scenariju kompaniju Tehnostar – izgradnja još u dva navrata oslobodio plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta u iznosima od po 15.346,53 eura, a sve na štetu beranske Opštine.

Takođe, Golubović je u septembru 2012. godine zaključio ugovor o cesiji, na iznos od 57.200 eura sa kompanijom Integral-inžinjering, koja je svoja potraživanja prema opštini ustupila preduzeću Vihor.

Međutim, na dan zaključenja ugovora o cesiji prema evidenciji službe računovodstva, potraživanje Integral-inžinjeringa prema opštini Berane iznosilo je 24.730,44 eura. To znači da je Opština bila u pretplati za 32.496,67 eura.

Kako Golubović računovodstvu nije dostavio ugovor o cesiji, Opština je nastavila s plaćanjima preduzeću Integral-inžinjering, pa je ovoj kompaniji 28. septembra 2012. godine uplaćeno 25.700 eura.

Pola godine kasnije, preduzeće Vihor po osnovu ugovora o cesiji prinudno je od beranske Opštine naplatilo 32.496,67 eura. U ovom slučaju Opština je oštećena za ukupno 58.169,78 eura.

Na isti način, ugovorom o cesiji, Golubović je i kompaniji Šćekić promet neosnovano uplatio 30.000 eura na štetu Opštine.

Provjeravan je i podatak da je Golubović 26. novembra 2012. godine priznao tužbeni zahtjev kompanije Tehnostar i dozvolio mu da upiše pravo svojine na katastarskim parcelama koje su bile u vlasništvu Opštine, čime je gradsku kasu oštetio za 45.600 eura.

Bivši načelnici beranskog katastra Darko Mališić i Momčilo Sajičić terete se da su uz pomoć geodete Vučete Mališića u tri navrata opštinsko zemljište ukupne vrijednosti 334.829 eura bez pravnog osnova upisali na kompaniju Tehnostar Žarka Barjaktarovića.

Naime, češljanjem poslovanja beranske Opštine za vrijeme dok je na njenom čelu bio Vuka Golubović, tužilaštvo je, između ostalog, utvrdilo da je državno zemljište građevinskog preduzeća Izgradnja u stečaju nezakonito uknjiženo upravo na ime Barjaktarovića.

Prema nezvaničnim informacijama, on je pred tužiocem tvrdio da je spornu zemlju kupio od GP Izgradnja i da ju je nakon toga, u skladu sa zakonom, uknjižio na ime svoje kompanije Tehnostar.

Barjaktarović je u vrijeme vlasti DPS u Beranama bio član Opštinskog odbora DPS, vlasnik više preduzeća i akcionarskih društava, ali i glavni izvođač radova u ovom gradu.Kupovinom kroz stečaj nekadašnjeg državnog Građevinskog preduzeća Izgradnja došao je u posjed ogromnih površina zemljišta, koje je potom pretvoreno u građevinsko zemljište.

Krivične prijave protiv bivšeg predsjednik opštine Vuke Golubovića i njegovog brata Milana, koji se nalazio na mjestu direktora Agencije za investicije i drugih povezanih lica, nakon lokalnih izbora u martu 2014. godine podnijeli su predstavnici koalicije Zdravo Berane.

Oni su Golubovića i ostale optužili da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi.

U naredbi za istragu Specijalnog državnog tužilaštvaVuka Golubović se tereti da je opštinski budžet oštetio za ukupno stotinu devedeset i dvije hiljade eura. Milan Golubović se tereti da je Opštinu oštetio za pet hiljada, a Darko Mališić i Momčilo Saičić terete se da su uz pomoć Vučete Mališića u tri navrata opštinsko zemljište, vrijednosti 334.829 eura, bez pravnog osnova upisali na kompaniju Tehnostar.

Pretres povodom provjere optužnice u Višem sudu u Podgorici protiv Golubovića i njegovih saradnika šest puta je odlagan. Posljednji put, neposredno prije početka pretresa, optuženi Darko Mališić, pisanim zahtjevom tražio je izuzeće predsjednika vijeća sudija Borisa Savića. Sud je prihvatio taj zahtjev, a o njemu će dalje odlučivati Apelacioni sud.

Da slučaj ipak ide u pravcu početka sudskog procesa, govori posljednja informacija da je Viši sud u Podgorici po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva krenuo u blokadu pokretne i nepokretne imovine aktera ovog slučaja korupcije zbog kojeg se i u Opštini Berane i u opštinskim preduzećima, gdje su kadrovi DPS bili na funkcijama osam godina, kroz sudske sporove i probleme s finansijama, još vuku dugački repovi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo