Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: SLUČAJ CVIJETNI PARK: Pošto livada treće klase

Objavljeno prije

na

Može li slučaj u Beranama odavno poznat pod nazivom Cvijetni park postati predmet interesovanja Specijalnog tužilaštva? To je ovih dana zatražio jedan od privatnika kojem je srušen lokal na ovoj najatraktivnoj lokaciji, koja je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je potom nikla kao pečurka poslije kiše.

Četiri godine nakon što mu je po nalogu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine srušen lokal, smješten na parceli između glavne ulice i Cvijetnog parka, Esko Gruda zatražio je od specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita kako je izvedena prodaja ovog zemljišta.

On tvrdi da je i lokal srušen nezakonito i parcela o kojoj je riječ prodata na nezakonit način te da se iskreno nada da će to konačno uvidjeti i pravosudni organi kojima se, zajedno s ostalim privatnicima otjeranim s te lokacije, godinama žalio.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, za 105.000 eura prodala privatnom preduzeću Rudi komerc radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala cijelo su vrijeme tvrdili da su u ovom postupku grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u pozitivne zakonske propise. Oni su isticali da su mjesecima ranije tražili pomoć od najviših državnih organa, stavljajući im do znanja da lokalni moćnici žele da uklone njihove objekte bez centa nadoknade, iako su lokali u katastru bili uknjiženi kao svojina jedan kroz jedan.

Za razliku od njih, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović izjavljivao je da je prodaja sporne parcele obavljena u skladu sa zakonom.

Gruda sada podsjeća da je zajedno s ostalih šest privatnika još 2012. godine predao krivičnu prijavu specijalnom tužiocu protiv Golubovića i još dvojice opštinskih službenika. U prijavi je i tada navedeno da su ova lica u decembru 2011. godine, „u namjeri da sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist, iskoristili svoj službeni položaj i prekoračili granice svog službenog ovlašćenja, na način što su Vladi Crne Gore dostavili podatke da se prodaje poljoprivredno zemljište, odnosno livada treće klase, iako se radi o gradskom građevinskom zemljištu”.

Oni su ovo zemljište privatniku kasnije prodali jeftinije nego što je to isto zemljište nekoliko godina ranije procijenjeno u procesu restitucije. Vlasnici lokala su uz krivičnu prijavu uputili i propratno pismo tadašnjoj vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić u kojem su tvrdili da se radi o smišljenom i organizovanom kršenju zakona.

Gruda u obraćanju sadašnjem specijalnom tužiocu tvrdi da posjeduje dokaze koji ukazuju da se u ovom slučaju, vezanom za prodaju zemljišta, radilo o krađi državne imovine. U prilog tvrdnji da je tender bio namješten, on podsjeća da je oglas za prodaju objavljen uoči novogodišnjih praznika, a tek nakon nekoliko dana i na sajtu Opštine.

,,Javni poziv je raspisan 30. decembra 2011. godine i to, po ustaljenom šablonu, samo u dnevnom listu Pobjeda. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanim licima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje. Iako se radilo o građevinskom zemljištu, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović je kao ovlašćeno lice zaključio kupoprodajni ugovor 30. januara 2012. godine, uz naznaku da se prodaje poljoprivredno zemljište treće klase, iako se radi o katastarskoj parceli koja je smještena u strogom centru grada. Tako je prodao i naše lokale na tom zemljištu i to bez našeg znanja. Nakon toga naši lokali su uklonjeni mimo svih zakonskih propisa i bez ikakve nadoknade”, naglasio je Gruda u obraćanju Milivoju Katniću.

Slučaj Cvijetni park aktuelizovao je pitanje zakonitosti rada Katastra u Beranama bez kojeg se ovakve stvari ne bi mogle završavati. Tako je predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić ovih dana pozvao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine, zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da su odgovorna lica u toj ustanovi u posljednjih petnaestak godina pričinila mnoštvo nezakonitih i koruptivnih radnji.

On je za Dan kazao da je spreman da svoje tvrdnje potkrijepi odgovarajućim dokazima i da očekuje bržu reakciji državnih organa zaduženih za suzbijanje organizovanog kriminala. Ustvrdio je da Opština Berane zbog neodgovornog ponašanja lokalnog Katastra i drugih povezanih subjekata godinama trpi velike štete i da je zahvaljujući takvim radnjama usporena realizacija velikog broja važnih projekata.

,,Pozivam Milivoja Katnića da uđe u beranski Katastar i spasi ovaj grad od onih koji su se godinama poigravali s državnom imovinom, a samim tim i s građanima. Brojni primjeri ukazuju da je lokalni Katastar bio i ostao maligno tkivo Berana. Između ostalog, odgovorni u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine već petnaestak godina odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim pacelama i zaštiti državnu imovinu na Buču. Nezakonite radnje su evidentne i po pitanju eksproprijacije državnog zemljišta na više lokacija u gradu zbog čega Opština Berane trpi velike štete. Zato je krajnje vrijeme da se tome stane na kraj”, izjavio je Šćekić.

On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Mi svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom Katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer prosto ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Dovoljno je reći da odgovorni u beranskom Katastru izbjegavaju da postupe po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova i shvatiti o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Na sve to su još prije četiri godine ukazivali privatnici iz Cvijetnog parka. Esko Gruda smatra da je ovaj slučaj tipičan primjer kriminalnog organizovanja, a nadu u pravdu sada mu, kako kaže, vraća novi specijalni tužilac.

,,Postupanja specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića u vezi brojnih kriminalnih radnji u Crnoj Gori povratila su mi nadu da će i istina o prodaji spornog zemljišta u Beranama, na kojem je srušen i moj lokal, radi ličnog bogaćenja pojedinaca, izaći na vidjelo. Tim prije, jer čitavo Berane zna da su pojedinci u ovom slučaju oteli privatnu imovinu i na nezakonit način za sebe prigrabili ogromno bogatstvo”, kaže Gruda.

Iz Uprave za nekretnine potvrđeno je da se već neko vrijeme provjerava rad beranskog Katastra. Cvijetni park nije jedini slučaj koji intrigira javnost u Beranama, ali je jedan od onih koji svakodnevno bode oči i podsjeća na ružnu prošlost koja je do sada ostala nekažnjena. I čeka na red kod specijalnog tužioca.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NIŽE CIJENE VODE: Dugoročni rizik za vodovodna preduzeća  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kvalitet vodosnabdijevanja u Crnoj Gori suočava se s ozbiljnim izazovima usled finansijske nestabilnosti opštinskih vodovodnih preduzeća i neadekvatnog modela formiranja cijena. Odluke o umanjenim cijenama donose se uprkos  dugoročnim posljedicama po održivost sistema

 


Vlasti u više opština pohvalile su se nižom cijenom vode, predstavljajući taj potez kao uspjeh u korist građana. Ono što nijesu rekli je da će te odluke donijeti ozbiljne izazove za lokalna preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem.
Smanjenje cijena dugoročno može značajno ugroziti održivost vodovodnih sistema, koji se već suočavaju sa rastom troškova održavanja, zastarjelom infrastrukturom i nedostatkom investicija. Bez realnog uvažavanja stvarnih troškova poslovanja, ovakve odluke prijete da dodatno oslabe finansijsku stabilnost preduzeća i dovedu u pitanje kvlitet i pouzdanost vodosnabdijevanja građana.
Cijene komunalnih usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda formiraju se na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima. Za regulaciju je nadležna Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Prema zakonu vodovodno preduzeće unosi podatke poslovanja u tarifni model koji propisuje zakon i metodologija, i u konačnom dobijamo cijenu usluge. Tako formirana, cijena prolazi kontrolu Regulatorne agencije koja donosi odluku o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga. Nakon dobijanja saglasnosti, vodovod je dužan u skladu sa zakonom da podnese zahtjev Skupštini opštine za davanje konačne saglasnosti na cjenovnik.

U Zajednici opština Crne Gore objašnjavaju za Monitor da je „održivo funkcionisanje opštinskih vodovodnih preduzeća u Crnoj Gori dovedeno  u pitanje zbog neadekvatnog modela utvrđivanja cijena vode, koji ne prati realne troškove poslovanja niti ekonomske promjene na tržištu“.

„Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) upozorava da ovakav pristup ugrožava finansijsku stabilnost sektora, onemogućava modernizaciju sistema i direktno utiče na kvalitet vodosnabdijevanja. Da bi se obezbijedila dugoročna održivost i sigurnost u snabdijevanju građana, neophodno je hitno korigovati postojeću metodologiju i omogućiti model koji će odražavati realne troškove i razvojne potrebe vodovoda“, kažu.

Podsjećaju da je njihova ekspertska radna grupa dostavila još u martu 2024. godine detaljan predlog za neophodnu izmjenu odgovarajućih članova Zakona o komunalnim djelatnostima. Neophodno je, smatraju, pored ostalog, da se u elemente za formiranje cijena uvrste i troškovi za proširenje materijalne osnove rada za potrebe unapređenja poslovanja, usavršavanja kadra i uvođenja novih tehnologija, kao i troškovi za rezervni fond za smanjenje rizika u poslovanju. Osim toga, trebalo bi normirati i mogućnost mijenjanja cijene kada dođe do odstupanja od planiranih godišnjih troškova preduzeća većeg od 10 odsto.

Od 24 vodovodna preduzeća u vlasništvu crnogorskih opština, u 2023. godini 11 je poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od preko šest miliona eura, a sudeći prema prvim izvještajima za 2024. godinu taj trend se nastavlja. Troškovi održavanja i modernizacije vodovodnih sistema znatno su porasli kao posljedica kako lokalnih, tako i globalnih ekonomskih kretanja i inflacije, a prihodi koji se ostvaruju od trenutne cijene vode, pa i one koja će se na osnovu važeće metodologije primjenjivati u 2026. godini, nisu dovoljni da pokriju sve troškove preduzeća, što „dovodi do akumulacije dugova i nemogućnosti ulaganja u neophodne infrastrukturne projekte“.

„Ukoliko želimo da imamo sigurno i kvalitetno vodosnabdijevanje, izmjena normative koja će omogućiti rast cijena vode je neminovna. Naravno, sve to uz adekvatnu intervenciju koja bi omogućila subvencije u cilju sprječavanja negativnih efekata na socijalno ranjive kategorije stanovništva“, ocjenjuju iz Zajednice opština.

Poručuju da je posljednji trenutak da se preduzmu odlučniji koraci u rješavanju tog problema kako bi se otklonila opasnost od ugrožavanja sistema vodosnabdijevanja u državi, ali i da bi se stvorili uslovi za unaprjeđenje sistema odvođenja otpadnih voda. Podsjećaju i da, prema posljednjim podacima, pokrivenost uslugom javnog vodosnabdijevanja iznosi 87,42 odsto, dok je pokrivenost kanalizacionom mrežom na veoma niskom nivou i iznosi svega 49,70 odsto. Uz to, pokrivenost stanovništva uslugom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda je na alarmantnih 36,26 odsto.
U nekim vodovodnim preduzećima na sjeveru, za sada, vrlo oprezno govore o eventualnim izazovima u poslovanju, zbog činjenice da će cijena vode naredne godine biti značajno niža. Međutim, u kolašinskom Vodovodu ne kriju da je već izvjesno da će imati problema. Ukupan prihod će naredne godine, kaže Miloš Peković, izvršni direktor tog preduzeća, biti manji za 150.000 eura.

„Shodno metodologiji koju propisuje Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, cijena vode od naredne godine, kako za fizička tako i za pravna lica, iznosiće 0,41 cent po utrošenom kubiku vode. Samo smanjenje cijene usluga koje pruža ovo društvo sa 0,83 na 0,41 znači da će se u narednoj godini prihodi duplo smanjiti, a kako su prihodi od pružanja usluga glavni prihodi, to jasno govori o finansijskoj situaciji koja očekuje preduzeće u narednoj godini. Važno je napomenuti da su troškovi ostali nepromijenjeni ili čak uvećani. Iako će menadžment preduzeća krajem godine napraviti detaljan finansijski plan za 2026. godinu, ukupni prihodi u 2026. godini biće manji za najmanje 150.000 eura“, tvrdi Peković.

Iz bjelopoljskog Vodovoda Bistrica kažu da način na koji sada formiraju cijene „prihvata samo opravdane troškove poslovanja, pa na konačnu cijenu ne možemo da utičemo direktno, osim indirektno kroz smanjenje troškova poslovanja i povećanje prihoda od naplate osnovnih i ostalih usluga“.
„Finansijska stabilnost svakako zavisi od visine cijene usluga, kao i od troškova koji će biti u tom regulatornom periodu. Sigurno će biti izazovna godina u finansijskom smislu i teška, ali će menadžment sprovesti sve moguće mjere štednje kako bi pravovremeno uticao na pozitivne finansijske rezultate. Rekonstrukcija poslovanja trenutno nije planirana, a da li će biti potrebe za tim, menadžment će procijeniti u narednom periodu koji je pred nama“, kažu u bjelopoljskom Vodovodu.
Kako je za Monitor kazao Bojan Mišnić, direktor preduzeća Komunalne usluge – Gradac Mojkovac, u toj opštini cijene vode snižene su za 10 odsto. Direktor se nada da to neće ugroziti bilans preduzeća.
„Pad cijena od 10 odsto je prihvatljiv za poslovanje preduzeća. Nadamo se da ćemo uspješno amortizovati te gubitke i da se neće odraziti na poslovanje. Mi smo u prošloj godini postupali po popustu od 25 odsto za redovne platiše i ostali smo u pozitivnim bilansima, tako da pad cijena ćemo uspješno amortizovati uz korekciju popusta za redovne platiše“, rekao je on.
Mojkovačko preduzeće je među rjetkim koje nudi popuste za određenu kategoriju potrošča. Zajednica opština Crne Gore  pripremila je model odluke kojim lokalne samouprave mogu subvencionisati ranjive kategorije korisnika komunalnih usluga. Cilj je bio da prošlogodišnje povećanje cijena  ublaži posljedice podizanja cijena vode i pruži dodatnu socijalnu zaštitu građanima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTRAJK U SUDSTVU: Vlada ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta

 

Nakon skoro dvije sedmice štrajka,  zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.

Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.

„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz  hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.

On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i  zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.

U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.

On objašnjava  da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.

„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.

Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava  da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.

“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.

I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme:  “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.

Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u  državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne

 

Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.

Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz  “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.

Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.

Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.

Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su  za Monitor u državnoj kompaniji.

Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo