Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELA KUGA U ANDRIJEVICI: Kad život stane

Objavljeno prije

na

Da kriza nije zahvatila samo seosko područje pokazuje podatak da je u gradskoj školi  ove godine upisano samo dvanaest prvaka

 

Nedavno je objavljen podatak da na području desetak potkomovskih sela u opštini Andrijevica, već dvije, a u nekima od njih i tri godine, nije rođeno nijedno dijete.

Potpredsjednik Opštine Andrijevica Veselin Raketić (Nova) kaže za Monitor da je situacija u pogledu migracija veoma teška na području čitave Andrijevice, ali da je na tom prostoru najizraženija i najkritičnija. ,,Nama iz opštine Andrijevica svake godine, prema pokazateljima koji su vrlo precizni, ode, odnosno odseli se, 169 mladih ljudi. Andrijevica nije Njujork pa da se to ne osjeti, nego je to tragedija. Mi moramo tražiti način da to zaustavimo”, kaže Raketić.

On ukazuje da je, kada se radi o potkomovskim selima, riječ o području iz kojeg su tajkuni bliski bivšim DPS vlastima, nekontrolisano crpili prirodne resurse, onoliko koliko su mogli zagrabiti. ,,Zamislite, dvanaest malih elektrana je na tom području a niko od omladine iz tih sela ne radi. Vode, šume, turistički resursi, sve je maksimalno napadnuto, a lokalno stanovništvo od toga nema nikave koristi”, kaže Raketić.

Rijetki mještani sa ovog područja kažu da omladina iz godine u godinu odlazi, a da su zavičaju ostala vjerna uglavnom staračka domaćinstva i nešto momaka od kojih je rijetko koji uspio da oformi bračnu zajednicu. Sve to je, kažu, uticalo da dođe do drastičnog pada nataliteta. Tako se Osnovna škola Milić Keljanović u Konjusima, sa samo tridesetak đaka, našla praktično pred zatvaranjem i pored toga što je prije pet decenija brojala blizu 400 učenika.

,,Osamdesetih godina prošlog vijeka u našoj školi u Konjusima svaki razred je imao po dva odjeljenja. Tada je u Konjusima bilo toliko mladosti de je to bilo milina gledati. Nažalost, ove godine broj učenika je svedan na minimum. Toliko se narod iselio sa prostora Konjuha da čovjeka uhvati strah od samoće”, kaže stanovnik mjesnog centra Konjuhe Brano Babović.

Pošto je stanovnika sve manje, mještani ističu da su u potkomovskim selima i sahrane postale rijetkost. ,,Kud god se čovjek okrene nailazi na zatvorene kuće. Djevojaka nema ni za lijek. U posljednjih desetak godina u našim selima sklopljeno je svega desetak brakova, to znači po jedan godišnje”, ističe Radenko Janković, ,,Sve se to dešava iako je nekada na području Konjuha, Dulipolja, Jošanice, Japana i Krajišta bilo oko trista stalnih domaćinstava. Danas ih je deset puta manje”.

Podaci govore da danas mnogo više Konjušana živi u Podgorici i Budvi nego u mjestu svoga rođenja. To potvrđuje i mještanin Milovan Spalević koji kaže da Brod, kao mjesni centar Konjuha, izgleda sablasno pust. ,,Zavičaju sam posvetio čitav svoj život, ali me iz godine u godinu sve više hvata i tuga i muka, gledajući kako Konjuhe polako nestaje sa mape živih sela. Bojim se da je svaki pokušaj da se ovo područje spasi od daljeg propadanja zakasnio”, kaže Spalević. ,,Naši ljudi su se masovno iselili, tako da ih danas mnogo više ima u Podgorici nego tamo gdje su prvi put udahnuli vazduh života. Nije mali ni broj porodica koje su zatvorile svoje kuće u zavičaju i otišle da rade i žive na crnogorskom primorju. Zato ćete i tamo prije sresti nekoga iz Konjuha nego ovdje na Brodu”.

Preostali mještani ističu da se svega desetak ljudi iz konjuških sela nalazi u radnom odnosu, i da je nedostatak radnih mjesta glavni uzrok iseljavanja. ,,Dok su radile fabrike u Andrijevici i Beranama, sela su bila puna naroda. Od kako su one zatvorene, sve je krenulo kako ne treba. Ljudi nijesu mogli nigdje da se zaposle i bilo je prirodno da odlaze. I ko god je otišao vraćao se samo povremeno i to ljeti da obiđe kuću i imanje”, pričaju stanovnici ovih sela.

Oni danas samo mogu sa sjetom da se prisjećaju činjenice da je svojevremeno autobus od Konjuha do Berana i natrag saobraćao tri puta dnevno i da je uvijek bio pun putnika. Navode da je autobuska linija ukinuta prije petnaest godina, zbog nedostatka putnika. ,,Osamdesetih godina prošlog vijeka autobus Dubrava svakog dana bio je dupke pun putnika dok je saobraćao od Konjiha do Berana i nazad. Dešavalo se da nije mogao da primi sve putnike. Bila su to srećna i nezaboravna vremena, koja se teško mogu povratiti. Danas nema ni putnika, ni autobusa. Nestali su i radnici i đaci. A gdje nema autobuskog prevoza i gdje se pjesma ne čuje, to samo po sebi govori da su ti krajevi osuđeni na propast”, ističe Radenko Janković.

Potpredsjednik Opštine Andrijevica Veselin Raketić smatra da lokalna uprava ima ostvarivu strategiju u pogledu zaustavljanja zabrinjavajućih migracija. ,,Najbolje bi bilo kada bi sve te male elektrane mogle da se konfiskuju. Ali, ako već to ne može, onda se vlasnici moraju prinuditi da zaposle stanovnike mjesta i sela na čijem području su izgrađene”, kaže naš sagovornik. On ističe da je potrebno razmotriti mogućnost aktiviranja fabrike za proizvodnju sira koja je davno izgrađena u Konjusima, ali nikada nije proradila. I u njoj bi se moglo zaposliti nešto mladih sa tog područja. ,,Razmišljamo, takođe, i o aktiviranju avanturističkog centra Mojan, koji je prije nekoliko godina izgrađen, ali isto tako ne radi. I tamo može da se zaposli nešto seoske omladine”, nabraja Raketić. Potrebno je aktivirati sve moguće turističke resurse, kaže. ,,Postoji mogunost da se uvežu turistički resursi, novi i budući kapaciteti Komova i Jelovice, pa da se i tu nađe prostora za zapošljavanje mladih ljudi”.

Da kriza nije zahvatila samo seosko područje pokazuje podatak da je u gradskoj školi u Andrijevici ove godine upisano samo dvanaest prvaka. Ako se takav trend  nastavi, za tri ili četiri godine više neće imati djece za polazak u osnovnu školu. A to bi za posljedicu, u dogledno vrijeme, imalo i dovođenje u pitanje opravdanosti opstanka srednjih škola u Andrijevici.

Sve to u varošici koja je, poslije Cetinja, krajem XIX vijeka imala najviše pismenih stanovnika. I prvu biblioteku. I dala velika imena literature, nauke, medicine, umjetnosti. Smije li se, sada, dozvoliti da život stane u Andrijevici. Da odseli. Nove vlasti, lokalne i državne, obećavaju da će učiniti sve da to spriječe. Dok je sve manje onih na koje se ta obećanja odnose.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo