Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bude li se građani

Objavljeno prije

na

Jedno od najstarijih urbanih naselja na Jadranu gubi gradska obilježja. Stari grad odavno nije duhovno središte Budvana, ni centar društvenog i kulturnog života turističke metropole.

Broj stanovnika stalno nastanjenih među drevnim zidinama najmanji je u njegovoj dugoj istoriji, sa sve podstanarima dostiže tek oko 250 duša. Stari grad dijeli sudbinu ostatka Budve, postao je sezonsko mjesto zatvorenih kapija i škura u kome život pulsira samo tokom nekoliko ljetnih mjeseci. Većina stanova i kuća prešla je u vlasništvo stranaca ili crnogorskih građana iz drugih opština. Čak su vrijedni spomenici kulture dospjeli u privatne ruke i najčešće ne služe svojoj pravoj namjeni. Pipci građevinske hobotnice dodirnuli su i zaštićene prostore drevnog grada koji nije ostao pošteđen bespravne gradnje i nerazumne turističke eksploatacije.

Daleke 2003. Opština Budva naručila je od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture elaborat o degradaciji Starog grada koji je pokazao da su unutar zidina bespravno podignuta čak 22 sprata i da je napravljeno oko 570 sitnijih prekršaja u koje spadaju razna proširenja, dogradnja balkona i terasa, otvaranje vrata i prozora. Ekspanzija nekontrolisane gradnje nastupa nekoliko godina kasnije kada se uz stare bedeme, bez dozvole, gradi i prvi hotel.

Ekskluzivna kontakt zona Starog grada napadnuta je sa svih strana. Građevine neprimjerenih gabarita višestruko su nadvisile srednjovjekovne bedeme dok su trgovi i pjacete oko njih pokriveni terasama ugostiteljskih objekata ili pretvoreni u parking zone, da bi na red stigla i „valorizacija” zabranjenih zona preko uređenja stoljetnog gradskog parka i dogradnje dijela budvanske luke.

Mnoge nevolje u Starom gradu i oko njega natjerale su aktiviste Mjesne zajednice Stari grad da preduzmu korake ka njegovoj revitalizaciji, rješavanju problema upravljanja i gazdovanja gradskim prostorima i vraćanju stalnih stanovnika

Prvi korak bio je popisivanje objekata od javnog značaja koji ne služe namjeni i njihovih vlasnika. Postoji bojazan da su vrijedne nekretnine pod nelegalnim okolnostima promijenile vlasnike, pa je MZ Stari grad sačinila popis objekata i zatražila od lokalne uprave podatke o vlasništvu uz redosljed svih uknjižbi u posljednjih 25 godina.

„Osjećajući svakodnevno kako Stari grad gubi mnogostruke gradske funkcije i pretvara se u ogromnu restoransku terasu koja funkcioniše samo noću, a danju niko i ne uđe, svjedoci smo i učesnici prenamjene jednog cjelovitog grada u monofunkcionalnu ugostiteljsku sadržinu. To je nedopustivo, posebno što se radi o zaštićenom spomeniku kulture koji je u kontinuitetu živ grad 2000 godina”, navedeno je u dopisu MZ upućenom predsjedniku Opštine Budva, Lazaru Rađenoviću.

Rađenović se obavještava da su u Mjesnoj zajednici počeli sa prikupljanjem materijala za ozbiljno reprogramiranje Starog grada.

„Društvene djelatnosti, kultura i trgovina su dominantne potrebe revitalizacije gradskog jezgra, posebno vraćanje stalno nastanjenih stanovnika”, smatraju starograđani. Posao je planiran u nekoliko faza, od prikupljanja podataka o objektima koji prema Urbanističkom projektu Stari grad nisu privedeni namjeni jer je od planiranih 6.000 m2 kulturi dato svega 2000 kvadrata, pa do katastraske evidencije vlasništva objekata i slobodnih površina grada.

Rađenoviću je dostavljen popis preko 30 javnih objekata i površina za koje se traže podaci o svojini, među kojima je Citadela sa dvorištem čijom je prodajom privatniku prestala da funkcioniše pozorišna scena festivala Grad teatar. Na popisu je i zgrada Državnog arhiva, zgrada TV Budva sa dvorištem Arheološkog muzeja, cjeline za koju se spekuliše da je na listi želja uticajnih tajkuna, zatim kuća Čekrdekovića, takozvana kuća umjetnosti koja se u katastru vodi kao svojina Kulturno inoformativnog centra, institucije koja odavno ne postoji. Neki od objekata uknjiženi su i na RO Stari grad, preduzeće za obnovu Starog grada nakon zemljotresa iz 1979. godine koje je ugašeno prije više od 20 godina.

Nejasno je vlasništvo mnogih pjaceta, dvorišta, arheoloških ostataka ranohrišćanske bazilike, srednjovjekovnih bedema sa kulama.

Zahtjev se odnosi i na lokaciju na kojoj su izloženi arheološki spomenici pored hotela Avala, kao i za prostrani stepenasti trg između hotela Avala i Mogren i prostor oko Starog grada.

Ne zna se ni ko je vlasnik budvanskog pristaništa, plivališta sa tribinama, restorana Pizana u pristaništu i bespravno sagrađenog lukobrana, Lanterne, u budvanskoj luci. Na podužem spisku nalazi se i gradski park, čak i 10.000 kvadrata morske obale na ostrvu Sv.Nikola koje je bespravno nasuo bivši vlasnik zemljišta na Školju, Nenad Đorđević.

Dopis je, uz molbu da predstavnike MZ Stari grad primi na razgovor predsjedniku Rađenoviću dostavljen ljetos, u avgustu, ali odgovor još nije stigao.

Angažmanu stanovnika Starog grada pridružila se Ljerka Dragićević, poslanica Hrvatske građanske incijative iz Budve koja je ministru finansija Miloradu Katniću postavila poslaničko pitanje o katastarskoj evidenciji vrijednih nepokretnosti Starog grada i neposredne kontakt zone, uz podsjećanje da propusti u namjenskom korišćenju javnih objekata datiraju od katastrofalnog zemljotresa 1979. i kasnije obnove porušenog Starog grada.

Obilježavanjem javnih prostora koji bi trebalo da služe poboljšanju kulturnog i društvenog života usnulog grada i prepoznavanju javnog interesa, aktivisti Mjesne zajednice Stari grad rade posao za koji je u komšiluku, u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, angažovana NVO Expeditio.

Ova nevladina organizacija sa sjedištem u Kotoru realizovala je značajan projekat „Mapiranje javnih prostora u Boki Kotorskoj” u okviru plana izrade lokalnih programa razvoja kulture u ovim primorskim opštinama.

Evidentirane su lokacije koje se svakodnevno koriste i imaju sadržaje ali i one koje nemaju adekvatnu namjenu ili se ne koriste uopšte. Nije poznato zašto se ovom vrijednom projektu nije pridružila i Budva jer je u ovom gradu pogođenom agresivnom urbanizacijom u svim urbanističkim planovima, a ima ih preko 70, rađenim po željama investitora, ugrožen javni interes.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo