Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bude li se građani

Objavljeno prije

na

Jedno od najstarijih urbanih naselja na Jadranu gubi gradska obilježja. Stari grad odavno nije duhovno središte Budvana, ni centar društvenog i kulturnog života turističke metropole.

Broj stanovnika stalno nastanjenih među drevnim zidinama najmanji je u njegovoj dugoj istoriji, sa sve podstanarima dostiže tek oko 250 duša. Stari grad dijeli sudbinu ostatka Budve, postao je sezonsko mjesto zatvorenih kapija i škura u kome život pulsira samo tokom nekoliko ljetnih mjeseci. Većina stanova i kuća prešla je u vlasništvo stranaca ili crnogorskih građana iz drugih opština. Čak su vrijedni spomenici kulture dospjeli u privatne ruke i najčešće ne služe svojoj pravoj namjeni. Pipci građevinske hobotnice dodirnuli su i zaštićene prostore drevnog grada koji nije ostao pošteđen bespravne gradnje i nerazumne turističke eksploatacije.

Daleke 2003. Opština Budva naručila je od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture elaborat o degradaciji Starog grada koji je pokazao da su unutar zidina bespravno podignuta čak 22 sprata i da je napravljeno oko 570 sitnijih prekršaja u koje spadaju razna proširenja, dogradnja balkona i terasa, otvaranje vrata i prozora. Ekspanzija nekontrolisane gradnje nastupa nekoliko godina kasnije kada se uz stare bedeme, bez dozvole, gradi i prvi hotel.

Ekskluzivna kontakt zona Starog grada napadnuta je sa svih strana. Građevine neprimjerenih gabarita višestruko su nadvisile srednjovjekovne bedeme dok su trgovi i pjacete oko njih pokriveni terasama ugostiteljskih objekata ili pretvoreni u parking zone, da bi na red stigla i „valorizacija” zabranjenih zona preko uređenja stoljetnog gradskog parka i dogradnje dijela budvanske luke.

Mnoge nevolje u Starom gradu i oko njega natjerale su aktiviste Mjesne zajednice Stari grad da preduzmu korake ka njegovoj revitalizaciji, rješavanju problema upravljanja i gazdovanja gradskim prostorima i vraćanju stalnih stanovnika

Prvi korak bio je popisivanje objekata od javnog značaja koji ne služe namjeni i njihovih vlasnika. Postoji bojazan da su vrijedne nekretnine pod nelegalnim okolnostima promijenile vlasnike, pa je MZ Stari grad sačinila popis objekata i zatražila od lokalne uprave podatke o vlasništvu uz redosljed svih uknjižbi u posljednjih 25 godina.

„Osjećajući svakodnevno kako Stari grad gubi mnogostruke gradske funkcije i pretvara se u ogromnu restoransku terasu koja funkcioniše samo noću, a danju niko i ne uđe, svjedoci smo i učesnici prenamjene jednog cjelovitog grada u monofunkcionalnu ugostiteljsku sadržinu. To je nedopustivo, posebno što se radi o zaštićenom spomeniku kulture koji je u kontinuitetu živ grad 2000 godina”, navedeno je u dopisu MZ upućenom predsjedniku Opštine Budva, Lazaru Rađenoviću.

Rađenović se obavještava da su u Mjesnoj zajednici počeli sa prikupljanjem materijala za ozbiljno reprogramiranje Starog grada.

„Društvene djelatnosti, kultura i trgovina su dominantne potrebe revitalizacije gradskog jezgra, posebno vraćanje stalno nastanjenih stanovnika”, smatraju starograđani. Posao je planiran u nekoliko faza, od prikupljanja podataka o objektima koji prema Urbanističkom projektu Stari grad nisu privedeni namjeni jer je od planiranih 6.000 m2 kulturi dato svega 2000 kvadrata, pa do katastraske evidencije vlasništva objekata i slobodnih površina grada.

Rađenoviću je dostavljen popis preko 30 javnih objekata i površina za koje se traže podaci o svojini, među kojima je Citadela sa dvorištem čijom je prodajom privatniku prestala da funkcioniše pozorišna scena festivala Grad teatar. Na popisu je i zgrada Državnog arhiva, zgrada TV Budva sa dvorištem Arheološkog muzeja, cjeline za koju se spekuliše da je na listi želja uticajnih tajkuna, zatim kuća Čekrdekovića, takozvana kuća umjetnosti koja se u katastru vodi kao svojina Kulturno inoformativnog centra, institucije koja odavno ne postoji. Neki od objekata uknjiženi su i na RO Stari grad, preduzeće za obnovu Starog grada nakon zemljotresa iz 1979. godine koje je ugašeno prije više od 20 godina.

Nejasno je vlasništvo mnogih pjaceta, dvorišta, arheoloških ostataka ranohrišćanske bazilike, srednjovjekovnih bedema sa kulama.

Zahtjev se odnosi i na lokaciju na kojoj su izloženi arheološki spomenici pored hotela Avala, kao i za prostrani stepenasti trg između hotela Avala i Mogren i prostor oko Starog grada.

Ne zna se ni ko je vlasnik budvanskog pristaništa, plivališta sa tribinama, restorana Pizana u pristaništu i bespravno sagrađenog lukobrana, Lanterne, u budvanskoj luci. Na podužem spisku nalazi se i gradski park, čak i 10.000 kvadrata morske obale na ostrvu Sv.Nikola koje je bespravno nasuo bivši vlasnik zemljišta na Školju, Nenad Đorđević.

Dopis je, uz molbu da predstavnike MZ Stari grad primi na razgovor predsjedniku Rađenoviću dostavljen ljetos, u avgustu, ali odgovor još nije stigao.

Angažmanu stanovnika Starog grada pridružila se Ljerka Dragićević, poslanica Hrvatske građanske incijative iz Budve koja je ministru finansija Miloradu Katniću postavila poslaničko pitanje o katastarskoj evidenciji vrijednih nepokretnosti Starog grada i neposredne kontakt zone, uz podsjećanje da propusti u namjenskom korišćenju javnih objekata datiraju od katastrofalnog zemljotresa 1979. i kasnije obnove porušenog Starog grada.

Obilježavanjem javnih prostora koji bi trebalo da služe poboljšanju kulturnog i društvenog života usnulog grada i prepoznavanju javnog interesa, aktivisti Mjesne zajednice Stari grad rade posao za koji je u komšiluku, u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, angažovana NVO Expeditio.

Ova nevladina organizacija sa sjedištem u Kotoru realizovala je značajan projekat „Mapiranje javnih prostora u Boki Kotorskoj” u okviru plana izrade lokalnih programa razvoja kulture u ovim primorskim opštinama.

Evidentirane su lokacije koje se svakodnevno koriste i imaju sadržaje ali i one koje nemaju adekvatnu namjenu ili se ne koriste uopšte. Nije poznato zašto se ovom vrijednom projektu nije pridružila i Budva jer je u ovom gradu pogođenom agresivnom urbanizacijom u svim urbanističkim planovima, a ima ih preko 70, rađenim po željama investitora, ugrožen javni interes.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo