Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ubijanje solane

Objavljeno prije

na

Početkom ovog mjeseca jato od 450 flamingosa napuštilo je bazene Solane. Nikada ih toliko ranije nije bilo. Saopšteno je tek da su ih nakon dvadesetak dana boravka na tom jedinstvenom prostoru proćerali ljudi, krivolovci. Čini se da su ipak te prekrasne ptice predosjetile opasnost koja se opasno nadvila nad Solanom. Moraće, izgleda, da traže neke druge prostore i koridore. Neđe drugo će tokom narednih proljeća i jeseni morati da sviju svoja gnijezda. MONOPOL: Oni kojima nije posoljena pamet znali su da je ovakav rasplet za solare i ptice, za sve one koji vole prirodu, krenuo od dana kada je novi većinski vlasnik, Eurofond na čelu s Veselinom Barovićem, kročio u Solanu. Njihov naum, da za male pare kupe, a potom za što veće prodaju zemljište Solane od čitavih 15 miliona kvadratnih metara, zdušno su podržavale sve crnogorske vlade od 2004. godine. To je jedan od najeklatantnijih primjera perverzne crnogorske tranzicije, uništavanja truda tri generacije i suludog rata protiv prirode. Zločin sa državnim pečatom. Jer, Solanu je od početka devedesetih čerupala najprije vladajuća stranka, čije je ona praktično bila preduzeće. So je dugo bila monopolski proizvod u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora i izvor bogatstva za mnoge pojedince bliske crnogorskom režimu. Kada je počelo divljanje s nekretninama iscijeđena Solana prepuštena je na milost i nemilost tajkunima. Krajem 2004. godine, kupovinom akcija na berzi od državnih fondova, za oko 800 hiljada eura, preuzima je Eurofond. Od tada se zahuktava agonija s firmom osnovanom davne 1934. godine i njezinim radnicima, a država i njene institucije zdušno pomažu Baroviću da ispuni svoj cilj. Zato je logično što su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta a daleko od očiju javnosti, predviđeli da se na tom prostoru može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije samo aminovali. Neki su kreatori tog plana čak tvrdili da Solana, jedna od deset u svijetu u kojoj se slani kristali proizvode na klasičan način uz pomoć sunca i vjetra, „devastira prirodnu okolinu i da je s ekonomskog i ekološkog aspekta bolje da se pretvori u turistički kompleks”.

SNOVI: Naravno, tu ovoj tužnoj priči nije kraj. Isključivi razlog zašto se na Port Mileni, odnosno u „dvorištu Solane”, gradi velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura parama iz državnog budžeta, upravo su budući projekti na Solani. Jer, po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala s Bojanom i Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu veći brodovi i jahte. Zato će budući most biti na rasklapanje. Bivši čelnici Ulcinja, kada su govorili da je „prohodnost Port Milene za brodove ostvarenje snova ulcinjskih kapetana”, drsko su podvaljivali građanima. Odrađivali su, dakle, terenski posao za Barovića i kompaniju, a očekivali da će im on zauzvrat pomoći kod šefa. No, ni tu nije kraj saučesništvu države u planovima većinskog vlasnika Solane. Nedavnim oduzimanjem koncesije za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je olakšala eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

PTICE: Barović i kompanija, dakle, odavno su zacrtali svoje planove. Pitanje je samo što će i što mogu učiniti državna i opštinska vlast u Ulcinju. Crnogorski premijer Igor Lukšić pokušava da opere ruke, dok ga opozicioni lideri pozivaju da spriječi prodaju Solane. „Solana je u stečaju odlukom Privrednog suda. Koncesiju smo oduzeli, a što se tiče zemljišta, treba provjeriti i na lokalnom nivou da li je došlo do preknjižbe suprotno propisu”, kaže Lukšić. Treba sačekati da li je i ta stvar (jer katastar nije) u ingerenciji lokalne vlasti, i što će ona zaista uraditi. Tek, potpredsjednik Ulcinja Džaudet Cakuli smatra da na Solani ništa ne treba mijenjati. „Idealna varijanta bi bila da ostane ono što je sada: proizvodnja soli i stanište ptica”, ističe on. I zaista: na Solani je uz polja soli, uvijek bilo na desetine hiljada ptica. Taj prekrasni močvarni prostor idealno je mjesto, njihova baza na putu sa sjevera Evrope i iz Sibira prema Africi, i obratno. Ova ,,kulturna laguna” stjecište je 265 vrsta ptica, od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu, zbog čega je Solana uvrštena u međunarodno značajno područje za ptice (IBA). A posmatranje ptica danas je u svijetu biznis, profitabilniji od nautičkog turizma. Solana je tokom proljeća prolazna stanica za više od 40.000 selica dnevno. Slično stanište ne postoji niđe u okruženju. Zato treba očekivati da će se u čitavu ovu priču tek uključiti međunarodne organizacije za zaštitu ptica. Njihov lobi je u svijetu veoma snažan, posebno u EU.

SOS: U međuvremenu, civilni sektor predložio je da najviši predstavnički organ u državi preduzme konkretne poteze kako bi se zaštitio javni interes. „Skupština Crne Gore ima ovlašćenja, ali ujedno i najveću odgovornost da svojim djelovanjem doprinese očuvanju javnog interesa i MANS će u tom smislu započeti komunikaciju sa zainteresovanim poslaničkim klubovima kako bi se ušlo u proceduru izmjene Prostornog plana Crne Gore za ovaj dio Crnogorskog primorja”, kaže direktor programa za urbanizam u toj organizaciji Dejan Milovac. Uz Solanu se, inače, prodaje i njezina upravna zgrada, koja je jedan od najstarijih objekata u Crnoj Gori, kao i tradicija duga 77 godina. „Solana je u čitavom tom periodu bila naša spasiteljica i hraniteljica. Po Solani smo se pročuli ne samo u onoj velikoj Jugoslaviji, već i širom svijeta. Ona je postala imidž Ulcinja i cijele Crne Gore mnogo prije turizma. A kada je turizam uhvatio zalet, ona mu je bila od pomoći”, kaže nam jedan stariji Ulcinjanin. A ko će sada pomoći Solani, solarima i pticama?

Planovi

Nezvanično saznajemo da se o prodaji ili dovođenju strateškog partnera Solane pregovara s nekim kompanijama iz bivšeg SSSR-a. Pregovori su odmakli, kao i idejni projekti za to potencijalno najveće gradilište u Crnoj Gori. Navodno, na deset miliona kvadratnih metara prostiralo bi se ekskluzivno apartmansko naselje i hoteli, bili bi tu, naravno, golf-tereni i marina, prava „mala Venecija”. Pet miliona metara velikodušno se ostavlja solarima i pticama.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo