Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ubijanje solane

Objavljeno prije

na

monitor-1105-23-12-2011_Page_38_Image_0002

Početkom ovog mjeseca jato od 450 flamingosa napuštilo je bazene Solane. Nikada ih toliko ranije nije bilo. Saopšteno je tek da su ih nakon dvadesetak dana boravka na tom jedinstvenom prostoru proćerali ljudi, krivolovci. Čini se da su ipak te prekrasne ptice predosjetile opasnost koja se opasno nadvila nad Solanom. Moraće, izgleda, da traže neke druge prostore i koridore. Neđe drugo će tokom narednih proljeća i jeseni morati da sviju svoja gnijezda. MONOPOL: Oni kojima nije posoljena pamet znali su da je ovakav rasplet za solare i ptice, za sve one koji vole prirodu, krenuo od dana kada je novi većinski vlasnik, Eurofond na čelu s Veselinom Barovićem, kročio u Solanu. Njihov naum, da za male pare kupe, a potom za što veće prodaju zemljište Solane od čitavih 15 miliona kvadratnih metara, zdušno su podržavale sve crnogorske vlade od 2004. godine. To je jedan od najeklatantnijih primjera perverzne crnogorske tranzicije, uništavanja truda tri generacije i suludog rata protiv prirode. Zločin sa državnim pečatom. Jer, Solanu je od početka devedesetih čerupala najprije vladajuća stranka, čije je ona praktično bila preduzeće. So je dugo bila monopolski proizvod u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora i izvor bogatstva za mnoge pojedince bliske crnogorskom režimu. Kada je počelo divljanje s nekretninama iscijeđena Solana prepuštena je na milost i nemilost tajkunima. Krajem 2004. godine, kupovinom akcija na berzi od državnih fondova, za oko 800 hiljada eura, preuzima je Eurofond. Od tada se zahuktava agonija s firmom osnovanom davne 1934. godine i njezinim radnicima, a država i njene institucije zdušno pomažu Baroviću da ispuni svoj cilj. Zato je logično što su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta a daleko od očiju javnosti, predviđeli da se na tom prostoru može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije samo aminovali. Neki su kreatori tog plana čak tvrdili da Solana, jedna od deset u svijetu u kojoj se slani kristali proizvode na klasičan način uz pomoć sunca i vjetra, „devastira prirodnu okolinu i da je s ekonomskog i ekološkog aspekta bolje da se pretvori u turistički kompleks”.

SNOVI: Naravno, tu ovoj tužnoj priči nije kraj. Isključivi razlog zašto se na Port Mileni, odnosno u „dvorištu Solane”, gradi velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura parama iz državnog budžeta, upravo su budući projekti na Solani. Jer, po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala s Bojanom i Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu veći brodovi i jahte. Zato će budući most biti na rasklapanje. Bivši čelnici Ulcinja, kada su govorili da je „prohodnost Port Milene za brodove ostvarenje snova ulcinjskih kapetana”, drsko su podvaljivali građanima. Odrađivali su, dakle, terenski posao za Barovića i kompaniju, a očekivali da će im on zauzvrat pomoći kod šefa. No, ni tu nije kraj saučesništvu države u planovima većinskog vlasnika Solane. Nedavnim oduzimanjem koncesije za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je olakšala eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

PTICE: Barović i kompanija, dakle, odavno su zacrtali svoje planove. Pitanje je samo što će i što mogu učiniti državna i opštinska vlast u Ulcinju. Crnogorski premijer Igor Lukšić pokušava da opere ruke, dok ga opozicioni lideri pozivaju da spriječi prodaju Solane. „Solana je u stečaju odlukom Privrednog suda. Koncesiju smo oduzeli, a što se tiče zemljišta, treba provjeriti i na lokalnom nivou da li je došlo do preknjižbe suprotno propisu”, kaže Lukšić. Treba sačekati da li je i ta stvar (jer katastar nije) u ingerenciji lokalne vlasti, i što će ona zaista uraditi. Tek, potpredsjednik Ulcinja Džaudet Cakuli smatra da na Solani ništa ne treba mijenjati. „Idealna varijanta bi bila da ostane ono što je sada: proizvodnja soli i stanište ptica”, ističe on. I zaista: na Solani je uz polja soli, uvijek bilo na desetine hiljada ptica. Taj prekrasni močvarni prostor idealno je mjesto, njihova baza na putu sa sjevera Evrope i iz Sibira prema Africi, i obratno. Ova ,,kulturna laguna” stjecište je 265 vrsta ptica, od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu, zbog čega je Solana uvrštena u međunarodno značajno područje za ptice (IBA). A posmatranje ptica danas je u svijetu biznis, profitabilniji od nautičkog turizma. Solana je tokom proljeća prolazna stanica za više od 40.000 selica dnevno. Slično stanište ne postoji niđe u okruženju. Zato treba očekivati da će se u čitavu ovu priču tek uključiti međunarodne organizacije za zaštitu ptica. Njihov lobi je u svijetu veoma snažan, posebno u EU.

SOS: U međuvremenu, civilni sektor predložio je da najviši predstavnički organ u državi preduzme konkretne poteze kako bi se zaštitio javni interes. „Skupština Crne Gore ima ovlašćenja, ali ujedno i najveću odgovornost da svojim djelovanjem doprinese očuvanju javnog interesa i MANS će u tom smislu započeti komunikaciju sa zainteresovanim poslaničkim klubovima kako bi se ušlo u proceduru izmjene Prostornog plana Crne Gore za ovaj dio Crnogorskog primorja”, kaže direktor programa za urbanizam u toj organizaciji Dejan Milovac. Uz Solanu se, inače, prodaje i njezina upravna zgrada, koja je jedan od najstarijih objekata u Crnoj Gori, kao i tradicija duga 77 godina. „Solana je u čitavom tom periodu bila naša spasiteljica i hraniteljica. Po Solani smo se pročuli ne samo u onoj velikoj Jugoslaviji, već i širom svijeta. Ona je postala imidž Ulcinja i cijele Crne Gore mnogo prije turizma. A kada je turizam uhvatio zalet, ona mu je bila od pomoći”, kaže nam jedan stariji Ulcinjanin. A ko će sada pomoći Solani, solarima i pticama?

Planovi

Nezvanično saznajemo da se o prodaji ili dovođenju strateškog partnera Solane pregovara s nekim kompanijama iz bivšeg SSSR-a. Pregovori su odmakli, kao i idejni projekti za to potencijalno najveće gradilište u Crnoj Gori. Navodno, na deset miliona kvadratnih metara prostiralo bi se ekskluzivno apartmansko naselje i hoteli, bili bi tu, naravno, golf-tereni i marina, prava „mala Venecija”. Pet miliona metara velikodušno se ostavlja solarima i pticama.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo