Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Navijač iz Brazila

Objavljeno prije

na

Vijest da je postao vanredni član CANU, doduše iz drugog pokušaja – pošto na glasanju 2008. nije dobio potrebnu podršku – zatekla je dr Veselina Vukotića u posljednjim pripremama za put u Brazil, na Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Vukotić u dalekom Brazilu nije bio običan navijač. Samo rijetki budu u prilici da na dresovima ekipe za koju navijaju gledaju reklamu kompanije kojom upravljaju. A da ta firma, budi rečeno, nije njihovo već državno vlasništvo. Ako nijeste gledali – crnogorske igračice predvođene Bojanom Popović nosile su na dresovima veliku reklamu podgoričkih Plantaža u kojima je profesor Vukotić godinama predsjednik Odbora direktora. Koliko je taj aranžman koštao najvećeg proizvođača vina i rakije u Crnoj Gori, kakvu su korist od njega imali savez i igračice i, konačno, da li je i Vukotićev boravak u Južnoj Americi bio dio ugovora koji su njegove Plantaže potpisale sa njegovim Predragom Boškovićem, predsjednikom Rukometnog saveza? Za javnost sve to je, do danas, nepoznanica.

Čekamo, uostalom, i Vukotićeva zapažanja o ekonomskim i društvenim kretanjima u Brazilu – državi koja se u čari neoliberalizma i blagodeti provođenja doktrine ekonomske škole Univerziteta u Čikagu mogla uvjeriti na vlastitoj koži (i bukvalno), još u vrijeme kada je Vukotić predsjedavao komisijom za ideologiju u crnogorskom Savezu komunista.

Danas, znamo da je brazilski eksperiment potvrdio definiciju prema kojoj je neoliberalni ekonomski koncept najjednostavniji način da – iskoristimo jednu od blažih formulacija – „bogati postanu još bogatiji a siromašni još siromašniji”. Tako, podaci objavljeni sredinom nedjelje kazuju da u favelama u kojima se struja, tečna voda i priključak za kanalizaciju smatraju svojevrsnim luksuzom, živi 11,5 miliona ljudi ili svaki 16 stanovnik Brazila. I to poslije godina razvoja Brazila, koji je uslijedio nakon napuštanja neolibrelanog koncepta. Kakav li će to utisak ostaviti na profesora Vukotića?

Dok ne saznamo, podsjetimo se da je nakon boravka u Indiji Veselin Vukotić pohitao da sa nama podijeli saznanje kako u toj zemlji „šezdeset odsto radne snage u građevinarstvu čine žene, jer su dva puta manje plaćene od muškaraca i služe kao zamjena za mašine”.

Tu nam je informaciju univerzitetski profesor i ekonomski guru ovdašnjeg političkog establišmenta predstavio kao „začuđujući podatak”.

Možda ta „začuđenost” ne bi pretjerano brinula da nije osnova sumnje kako, u ovom trenutku, po istoj matrici funkcionišu i premijer Igor Lukšić, ministar ekonomije Vladimir Kavarić i ministar finansija Milorad Katnić. Sva trojica su doktorirala na (tada Vukotićevom) Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Lukšiću i Kavariću on je bio i mentor. Svu trojicu je u Vladu uveo Milo Đukanović i sva trojica uz posao u Vladi, honorarno predaju na Univerzitetu Donja Gorica (UDG). To je firma koju su, kršeći manje –više sve postojeće propise iz urbanizma i obrazovanja, utemeljili dva akademika (Veselin Vukotić i profesor Dragan Vukčević) i dva preduzetnika (Milo Đukanović i građevinski preduzimač Tomislav Čelebić).

Dok se profesor Vukotić spremao na put za Brazil, pomenuti ministri-predavači gledali su kako da spakuju i obznane odluku da se na državne jasle stavlja i UDG – balkanski hram slobode preduzetništva i dom nepokolebljivih boraca protiv državnog intervencionizma.

Zanimljivo, vijest da će Vlada finansirati 110 studenata UDG-a, nije stigla ni iz Vlade ni iz štaba slobodnog preduzetništva u Donjoj Gorici, već iz sekretarijata Univerziteta Mediteran. Tamo su obznanili da će novcem iz državnog budžeta školarinu plaćati i 50 njihovih studenata.

Skeptici strahuju da bi Vukotić po povratku iz Južne Amerike i neophodne višednevne aklimatizacije mogao odbiti ovaj prijedlog.

Nije on tek tako u septembru, zakićen titulom predsjednika Saveza ekonomista Crne Gore, na miločerskom ekonomskom Forumu, objašnjavao kako ekonomske probleme „ne treba rješavati socijalnim mjerama, političkim i partijskim zapošljavanjem i lažnom solidarnošću”. Niti je bez veze tvrdio da nam ,,u Evropskoj uniji sigurnost može dati samo naša sposobnost da proizvodima i uslugama svog znanja i vještina zaradimo novac za život. A ne da ga od drugoga očekujemo.”

I sada bi neka Vlada, prepuna njegovih nekadašnjih studenata, da mu se miješa u posao i ruši poslovnu filozofiju, kršeći sve ono čemu ih je pokušavao naučiti, snabdijevajući trafiku u fakultetskom holu knjigama koje je štampao novosadski Globalbook. (Poredak slobode, Sloboda izbora, Kapitalizam i sloboda…)

Kada smo već pomenuli poslovnu filozofiju, nije li neobično da nepokolebljivi borac za munjevitu privatizaciju državnih preduzeća (i zbog toga lično odgovoran za propast ulcinjske Solane, bjelopoljske Rade, barskog Izbora…), godinama drži čelno mjesto u državnoj kompaniji koju je Vlada skinula sa popisa kompanija što ih namjerava privatizovati? Da li je u pitanju dobra apanaža? Ili je stvar u tome što su, prema Vukotićevom priznanju, grožđe i vino njegov hobi – uz fudbal i sakupljanje knjiga. Pošto ekonomske analize – koje zahvaljujući i Profesoru i njegovim studentima još nijesu stigle do ovdašnje javnosti – pokazuju da ulaganja u grožđe i vino spadaju u sam vrh promašenih poslovnih poteza, on je riješio da se još malo relaksira o državnom trošku. Može mu biti.

Jednako se, prije tri godine, svojski potrudio da u Savjet Agencije za elektronske komunikacije ubaci kćerku Milicu Vukotić. I tu, sigurno, postoji neka nama nedokučiva zamisao. U suprotnom, nemoguće je zamisliti neoliberalnog gurua jugozapadnog Balkana kako stečene kredite i veze troši da bi vlastito dijete, mimo postavljenih kriterijuma, uposlio u državnoj agenciji za regulaciju tržišta – noćnoj mori svakog iskrenog sljedbenika tržišnog božanstva.

Mnogobrojni sljedbenici Veselina Vukotića mogli bi i za ovaj potez naći opravdanje. Neki nezvanično tvrde kako afera sa Savjetom Agencije za elektronske komunikacije pokazuje da Vukotić cijeni i dijeli stav Miltona Fridmna, tvroca neoliberlizma, izrečen nakon što su se monstrumi nastali sveopštom privatizacijom u Rusiji razmiljeli svijetom. ,,Pogriješio sam, ispostavilo se da je vladavina prava važnija od privatizacije”, zaključio je Fridman.

Vukotić je, potom, taj nauk preslikao na Crnu Goru i krenuo u jačanje institucija – od Milice Vukotić do Igora Lukšića. Čudi samo što ne reaguje kada se posumnja da i ,,njegovi” krše zakon. Sjetimo se da o Lukšićevom aranžmanu sa Đukanovićevom Prvom bankom nije rekao nijednu riječ. Kao što i sada ćuteći prelazi preko medijskih špekulacija da Zoran Sekulić i Šaleta Đurović pokušavaju, želeći da prikriju (višemilionske) detalje izgradnje svetionika za NLO na Dajbabskoj gori, nezakonito produžiti već završeni mandat njegovoj ćerki. Mora da se Veselin Vukotić još nije aklimatizovao.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo