Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U zao čas

Objavljeno prije

na

Ništa novo u Crnoj Gori – struja opet poskupljuje. Regulatorna agencija za energetiku je odobrila Elektroprivredi (EPCG) poskupljenje struje od 6,7 posto. Uslijedila je salva komentara, ali i najavljenih, lančanih poskupljenja. PROFIT ZA A2A: „ S ovom odlukom RAE je zapravo pritisnula prst na obaraču socijalnog bunta u Crnoj Gori”, rekao jedan od sindikalnih vođa Janko Vučinić. Pored svih naših upornih i najozbiljnijih upozorenja, u ovoj situaciji teške ekonomske krize kada se zarade smanjuju i neredovno isplaćuju a radnici ostaju bez posla, RAE se usudila da u cilju sticanja profita za kompaniju A2A poskupi struju i na taj način baci rukavicu u lice sindikatima, nevladinim organizacijama i političkim partijama kojima je stalo da se stave u zaštitu najvećeg dijela građana Crne Gore koji su već odavno duboko zagazili u siromaštvo i nemaštinu”.

Vučinić je upozorio da postoji sumnja u nezavisnost regulatora koji nije uradio ono što je trebalo, već ono što je naređeno od vlasnika krupnog kapitala. ,,Ako reakcija Vlade u ovom slučaju izostane i ako se ne stavi u zaštitu svojih građana, odgovor najugroženijih, a ujedno i najmasovnijih slojeva društva, biće uperen upravo prema Vladi kao najodgovornijoj instituciji”. Svi argumenti koje je navela EPCG u zahtjevu za poskupljenje su više nego blijedi, pred argumentima građana ove države da se više nikakvo poskupljenje ne može podnijeti jer je većina dovedena na rub egzistencije”, pojasnio je Vučinić.

Nakon struje – mogle bi poskupiti i druge, životno važne, namirnice. Mlijeko i meso, prije svega, a onda i sve ostalo.

Mljekari su potvrdili da slijedi povećanje cijena, a uskoro će biti poznato i u kojem procentu. Nije isključeno da se mljekarima pridruže i pekari. Oni tvrde da neće mijenjati cijene hljeba do kraja ove godine, ali ako poskupi sve od sirovina neophodnih za proizvodnju hljeba – neminovno je da i on poskupi. Nove cijene struje imaće negativne posljedice po cjelokupnu privredu. Poslodavci ističu da naredne godine očekuju rast cijena mnogih proizvoda i usluga, ali i smanjenje plata i otpuštanje zaposlenih.

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača tvrde da oni godinama nijesu mijenjali cijene mlijeka, ali da su prinuđeni da ih povećaju. Kažu da su svjesni da je loš trenutak, ali su na to prinuđeni.

” Budžetom za narednu godinu smanjene su subvencije za mlijeko, a godinu počinjemo poskupljenjem struje. Nemamo izbora, moramo podići cijene mlijeka”, rekao je predsjednik Udruženja mljekara Dragoljub Nenezić.

NEZGODAN TRENUTAK: Najavljeno poskupljenje struje negativno će se odraziti na cjelokupnu privredu. U Montenegro biznis alijansi su ustvrdili da imaju razumijevanja da Elektroprivreda mora da vodi interesa o sopstvenom poslovanju, ali da poskupljenja dolazi u nezgodnom trenutku za privredu koja je već opterećena drugim problemima.

“Sem povećane cijene poslovanja, privreda će se morati suočiti i sa smanjenjem kupovne moći stanovništva, a podsjećamo da struja nije jedina obaveza koju privreda mora da plati. Tu je i dosta drugih troškova. Što se tiče sektora koji će najviše biti opterećeni, to je prije svega sektor proizvodnje koji troši dosta električne energije, ali ni drugi sektori neće biti izuzeti”, kazao je Darko Konjević iz MBA.

I pored svega premijer Igor Lukšić uporno tvrdi da najavljeno poskupljenje struje ne može biti opravdanje za inflatorni udar, jer ,,ni nakon ranijeg smanjenja cijene električne energije nije došlo do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica”.

Za razliku od njega – ekonomski analitičar Vasilije Kostić je objasnio da će rast cijene struje biti okidač za poskupljenje ostalih proizvoda jer cijena struje itekako utiče na cijenu proizvoda za čiju se proizvodnju struja koristi. No, kako objašnjava Kostić, biće i onih koji ,,nemaju konkretnih kalkulativnih razloga za poskupljenje ali će iskoristiti momenat i povećati cijene svojih proizvoda”.

Ko je u pravu – vidjećemo uskoro. Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović je najavio moguće proširenje liste siromašnih domaćinstava koji dobijaju subvencije za struju.

Subvencije za struju sada prima 13,7 hiljada porodica koje primaju socijalnu pomoć. No, predlogom budžetom za narednu godinu, koji je u proceduri, iznos subvencija za struju siromašnim porodicama predviđen je na svega milion eura.

I Lukšić je potvrdio da će poraditi na tome da pomoć pri plaćanju struje stigne do onih koji su najugroženiji.

Nesporno je – najugroženijima treba pomoći, posebno u trenutku kada prijete brojna poskupljenja. No, to je tek još jedan začarani krug širenja socijalnih davanja bez pokretanja bilo kakvog razvoja. I, uz to, pojačava direktnu zavisnost stanovnika od (ne)milosti Vlade.

Zanemaren socijalni aspekt

Ines Mrdović iz NVO MANS tvrdi da je ovo ,,vanredno” povećanje koje je odobrila RAE posljedica toga što je regulator početkom ove godine odobrio manji prihod nego što su ga zaista imali.

“EPCG je uvezao više struje i taj zahtjev je donekle opravdan ali mi ne znamo da li su oni zaista uvezli i najjeftiniju struju pošto ugovori za uvoz nisu dostupni javnosti”, kaže u razgovoru za Monitor Ines Mrdović.

Sa druge strane, napominje ona, EPCG nije dijelila prošlogodišnji profit sa građanima -koji je bio 16,5 miliona, a sada je situacija predstavljena krajnje dramatično i čak je prijećeno restrikcijama. ,,Takođe je i nejasno kako je ove godine EPCG došla do tolikog gubitka za koji se procjenjuje da će biti oko 40 miliona, kada se zna da su prošle godine poslovali sa profitom”, pita se Mrdovićeva.

U MANS-u upozoravaju da je potpuno zanemaren socijalni aspekt poskupljenja, pošto je ovo žestok udar na građane i privredu, koji će da povuče i ostala poskupljenja.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo