Kad se svečani govori ukrste sa statistikom može se doći do očaravajućih podataka: trećina Crne Gore, ekonomskoj krizi uprkos, razvija se i uspješno izgrađuje u evropskom duhu. Ohrabrujuće podatke o napretku predočio je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, a posljednji popis je zabilježio da od 625 266 stanovnika Crne Gore, njih 187 085 živi u Podgorici. Kako napreduju razne politike regionalnog razvoja, nema razloga da Podgorica ubrzo ne bude polovina, a u doglednoj budućnosti i skoro cijela Crna Gora. Samo konkretno.
Gradonačelnik je, doduše, na proslavi povodom 19. decembra, Dana Podgorice, kazao da je ekonomska kriza usporila realizaciju nekih projekata, ali da se ni od jednog nije odustalo. ,,Grad koji promoviše evropske vrijednosti i standard mora da nastavi sa intenzivnim investicijama i to na čitavom području jer bez solidne infrastrukture, dobrih saobraćajnica, posebno proizvodnih djelatnosti i usluga nema novih radnih mjesta”, rekao je Mugoša.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović pridružio se svečanom tonu i pohvalio Glavni grad zato što je ,,u ovoj teškoj godini maksimalno koristio svoje resurse i projekte koje gradi usmjerio ka dobru svih građana”.
Visok standard stanovnika Podgorice vidljiv je na svakom koraku. Dok je, na primjer, građanima Beograda vožnja taksijem luksuz, kod nas se svi voze ko gospoda. U dijelu opštine koji se računa u gradsko područje živi preko 156 hiljada ljudi. Ima jedanaest linija gradskog saobraćaja, autobusa nekad ima, nekad nema. Nema druge nego da čovjek postane gospodin.
Grad se zaista gradi. Fali prostorni plan, detaljni planovi se donose po potrebi. Vrlo praktično rješenje, samo u civilizovanom svijetu nedovoljno poznato.
Uređivanje Stare varoši zasad se završilo tako što su po tržnom centru Nikić iscrtani prozori koji bi valjda trebalo da liče na starovaroške. Da nije tužno bilo bi smiješno i obrnuto. Stara varoš je svjedok da nije tačno da gradske vlasti brinu o centru, a ne o periferiji grada. Centar je tamo gdje je Mugi, kuda ide kući, gdje pije kafu i slično.
Neki od kreativnih izuma nijesu sasvim razumljivi ni ljudima koji su do juče bili u vrhu gradske vlasti: ,,Teško razumijem kako naplata parkinga u Bloku V pomaže smanjenju problema parkiranja u centru. Građaninu je, ako već plaća parkiranje, svejedno da li to radi u Bloku ili centru, pa nije stimulisan da ide pješke do centra, što je bila suština naplate. Ili postoji drugi razlog”, objašnjavao je ovih dana šef odborničkog kluba SDP-a Đorđe Suhih.
Mora se podgoričkom gradonačelniku priznati da svaku ulicu ima u malom prstu. O slavama, kad ga pripitaju hoće li nekad donekle stići asfalt ili kanalizacija, hoće li prestati da u kuće uvire voda i slično – sve zna kao iz topa. Ako se nešto i ne napravi, građanima je bar lakše kad znaju da gradonačelnik zna za njihovu muku.
Opozicioni političari tvrde da je, ipak, najgore što se Podgorici desilo ove godine politička korupcija. ,,Može se u jednoj godini napraviti most više ili manje, uži ili širi put, veći ili manji soliter, ali kad se sistem demokratije i parlamentarno, predstavničko uređenje društva uruši, to ima puno teže i negativnije posljedice”, rekao je ovih dana Vijestima Đorđe Suhih.
Vlast u Podgorici, nakon što je SDP odbila da podrži ponovni izbor Miomira Mugoše za gradonačelnika, čini ,,matematička većina” – DPS plus sateliti, plus lutajući Srbi – izabrani sa opozicione liste, prebjegli kod Mugoše. Opozicija je zbog toga tražila vanredne izbore, ali Predlog Odluke o prestanku mandata odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koji je inicirao 21 odbornik opozicije, nije usvojen. Protiv predloga su glasali odbornici koalicije DPS-LP-BS i nezavisni odbornik Boban Vujačić, dok je Dragan Ostojić iz DSS-a bio uzdržan.
,,Smatramo da Skupština ne donosi legalne i legitimne odluke, jer nema legalnu i legitimnu većinu. Ne poštuje se volja građana sa posljednjih izbora”, kazao je odbornik SNP-a Dragan Ivanović obrazlažući predlog opozicije. Odbornik Nove Miodrag Bešović rekao je da treba zatražiti političku odgovornost većine koja je svojim odlukama, koje je osporio sud, dovela do degradacije parlamenta. Sud je rekao i da gradonačelnik mora da kaže kome je davao stanove, pa ništa. Mugoša, kaže, ne bi o tome, zbog zaštite privatnosti. Po poštovanju privatnosti nadaleko je poznat.
Postoji, naravno i druga strana priče. Kakav je, da je, glavni grad sa sve gradonačelnikom i pripadajućom infrastrukturom, crnogorskim narodnim masama i dalje je najprivlačnije mjesto u Crnoj Gori. Doduše, to može i da svjedoči tek o tome da je drugdje – još gore.
Dok je Crna Gora između popisa 2003. i 2011. dobila svega pet hiljada stanovnika, Podgorica je porasla za preko 18 hiljada ljudi.
Na sjeveru koji zauzuma 53 odsto teritorije Crne Gore živi 29 odsto stanovništva. Između dva popisa – oko 14 hiljada ljudi manje.
Nije baš teško zaključiti zašto. Stopa nezaposlenost na sjeveru za skoro deset odsto je veća od državnog prosjeka. Posljednji podaci o siromaštvu u Crnoj Gori ponovo pokazuju da je stopa siromaštva u Sjevernom regionu skoro dvostruko veća od stope siromaštva u Centralnom i četiri puta veća od stope siromaštva u Južnom regionu. Preko 45 odsto od siromašnih građana Crne Gore živi na sjeveru.
Monitor je već pisao da manje ljudi nego 2003. živi u 14 opština. To znači – ne samo na sjeveru. Pljevlja su se smanjila za blizu pet hiljada ljudi, Bijelo Polje – preko 3 600, Nikšić skoro za dvije i po hiljade. U Herceg Novom živi dvije hiljade ljudi manje nego u vrijeme prethodnog popisa, Cetinje je smanjeno za preko 1 700 ljudi. U Kotoru je manje 148, a u Ulcinju 25 ljudi. Sve manje je stanovnika i u Kolašinu – preko hiljadu i po, Mojkovcu – blizu 1 400, Plužinama skoro hiljadu, Šavniku oko 900, Andrijevici 700, Žabljaku 600, Plavu oko 250.
Sve je u skladu sa našom demografskom i ekonomskom politikom. Prema posljednjim Monstatovim podacima najveću stopu siromaštva imaju porodice sa troje i više djece stare do šest godina. Najmanju stopu siromaštva imaju domaćinstva bez djece i ona sa jednim djetetom. Već u domaćinstvima sa dvoje djece rizik od siromaštva dvostruko je veći od nacionalnog prosjeka.
Samo sjaji obećani grad.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Stav2 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice