Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećani grad

Objavljeno prije

na

Kad se svečani govori ukrste sa statistikom može se doći do očaravajućih podataka: trećina Crne Gore, ekonomskoj krizi uprkos, razvija se i uspješno izgrađuje u evropskom duhu. Ohrabrujuće podatke o napretku predočio je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, a posljednji popis je zabilježio da od 625 266 stanovnika Crne Gore, njih 187 085 živi u Podgorici. Kako napreduju razne politike regionalnog razvoja, nema razloga da Podgorica ubrzo ne bude polovina, a u doglednoj budućnosti i skoro cijela Crna Gora. Samo konkretno.

Gradonačelnik je, doduše, na proslavi povodom 19. decembra, Dana Podgorice, kazao da je ekonomska kriza usporila realizaciju nekih projekata, ali da se ni od jednog nije odustalo. ,,Grad koji promoviše evropske vrijednosti i standard mora da nastavi sa intenzivnim investicijama i to na čitavom području jer bez solidne infrastrukture, dobrih saobraćajnica, posebno proizvodnih djelatnosti i usluga nema novih radnih mjesta”, rekao je Mugoša.

 

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović pridružio se svečanom tonu i pohvalio Glavni grad zato što je ,,u ovoj teškoj godini maksimalno koristio svoje resurse i projekte koje gradi usmjerio ka dobru svih građana”.

Visok standard stanovnika Podgorice vidljiv je na svakom koraku. Dok je, na primjer, građanima Beograda vožnja taksijem luksuz, kod nas se svi voze ko gospoda. U dijelu opštine koji se računa u gradsko područje živi preko 156 hiljada ljudi. Ima jedanaest linija gradskog saobraćaja, autobusa nekad ima, nekad nema. Nema druge nego da čovjek postane gospodin.

Grad se zaista gradi. Fali prostorni plan, detaljni planovi se donose po potrebi. Vrlo praktično rješenje, samo u civilizovanom svijetu nedovoljno poznato.

Uređivanje Stare varoši zasad se završilo tako što su po tržnom centru Nikić iscrtani prozori koji bi valjda trebalo da liče na starovaroške. Da nije tužno bilo bi smiješno i obrnuto. Stara varoš je svjedok da nije tačno da gradske vlasti brinu o centru, a ne o periferiji grada. Centar je tamo gdje je Mugi, kuda ide kući, gdje pije kafu i slično.

Neki od kreativnih izuma nijesu sasvim razumljivi ni ljudima koji su do juče bili u vrhu gradske vlasti: ,,Teško razumijem kako naplata parkinga u Bloku V pomaže smanjenju problema parkiranja u centru. Građaninu je, ako već plaća parkiranje, svejedno da li to radi u Bloku ili centru, pa nije stimulisan da ide pješke do centra, što je bila suština naplate. Ili postoji drugi razlog”, objašnjavao je ovih dana šef odborničkog kluba SDP-a Đorđe Suhih.

Mora se podgoričkom gradonačelniku priznati da svaku ulicu ima u malom prstu. O slavama, kad ga pripitaju hoće li nekad donekle stići asfalt ili kanalizacija, hoće li prestati da u kuće uvire voda i slično – sve zna kao iz topa. Ako se nešto i ne napravi, građanima je bar lakše kad znaju da gradonačelnik zna za njihovu muku.

Opozicioni političari tvrde da je, ipak, najgore što se Podgorici desilo ove godine politička korupcija. ,,Može se u jednoj godini napraviti most više ili manje, uži ili širi put, veći ili manji soliter, ali kad se sistem demokratije i parlamentarno, predstavničko uređenje društva uruši, to ima puno teže i negativnije posljedice”, rekao je ovih dana Vijestima Đorđe Suhih.

Vlast u Podgorici, nakon što je SDP odbila da podrži ponovni izbor Miomira Mugoše za gradonačelnika, čini ,,matematička većina” – DPS plus sateliti, plus lutajući Srbi – izabrani sa opozicione liste, prebjegli kod Mugoše. Opozicija je zbog toga tražila vanredne izbore, ali Predlog Odluke o prestanku mandata odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koji je inicirao 21 odbornik opozicije, nije usvojen. Protiv predloga su glasali odbornici koalicije DPS-LP-BS i nezavisni odbornik Boban Vujačić, dok je Dragan Ostojić iz DSS-a bio uzdržan.

,,Smatramo da Skupština ne donosi legalne i legitimne odluke, jer nema legalnu i legitimnu većinu. Ne poštuje se volja građana sa posljednjih izbora”, kazao je odbornik SNP-a Dragan Ivanović obrazlažući predlog opozicije. Odbornik Nove Miodrag Bešović rekao je da treba zatražiti političku odgovornost većine koja je svojim odlukama, koje je osporio sud, dovela do degradacije parlamenta. Sud je rekao i da gradonačelnik mora da kaže kome je davao stanove, pa ništa. Mugoša, kaže, ne bi o tome, zbog zaštite privatnosti. Po poštovanju privatnosti nadaleko je poznat.

Postoji, naravno i druga strana priče. Kakav je, da je, glavni grad sa sve gradonačelnikom i pripadajućom infrastrukturom, crnogorskim narodnim masama i dalje je najprivlačnije mjesto u Crnoj Gori. Doduše, to može i da svjedoči tek o tome da je drugdje – još gore.

Dok je Crna Gora između popisa 2003. i 2011. dobila svega pet hiljada stanovnika, Podgorica je porasla za preko 18 hiljada ljudi.

Na sjeveru koji zauzuma 53 odsto teritorije Crne Gore živi 29 odsto stanovništva. Između dva popisa – oko 14 hiljada ljudi manje.

Nije baš teško zaključiti zašto. Stopa nezaposlenost na sjeveru za skoro deset odsto je veća od državnog prosjeka. Posljednji podaci o siromaštvu u Crnoj Gori ponovo pokazuju da je stopa siromaštva u Sjevernom regionu skoro dvostruko veća od stope siromaštva u Centralnom i četiri puta veća od stope siromaštva u Južnom regionu. Preko 45 odsto od siromašnih građana Crne Gore živi na sjeveru.

Monitor je već pisao da manje ljudi nego 2003. živi u 14 opština. To znači – ne samo na sjeveru. Pljevlja su se smanjila za blizu pet hiljada ljudi, Bijelo Polje – preko 3 600, Nikšić skoro za dvije i po hiljade. U Herceg Novom živi dvije hiljade ljudi manje nego u vrijeme prethodnog popisa, Cetinje je smanjeno za preko 1 700 ljudi. U Kotoru je manje 148, a u Ulcinju 25 ljudi. Sve manje je stanovnika i u Kolašinu – preko hiljadu i po, Mojkovcu – blizu 1 400, Plužinama skoro hiljadu, Šavniku oko 900, Andrijevici 700, Žabljaku 600, Plavu oko 250.

Sve je u skladu sa našom demografskom i ekonomskom politikom. Prema posljednjim Monstatovim podacima najveću stopu siromaštva imaju porodice sa troje i više djece stare do šest godina. Najmanju stopu siromaštva imaju domaćinstva bez djece i ona sa jednim djetetom. Već u domaćinstvima sa dvoje djece rizik od siromaštva dvostruko je veći od nacionalnog prosjeka.

Samo sjaji obećani grad.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo