Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA SE ODRIČE KOMUNALIJA: Sve za probrane investitore

Objavljeno prije

na

tre-canne-i-bemaks-kompleks

Na dnevnom redu sjednice Skupštine Opštine Budva početkom aprila naći će se predlog odborničke grupe Socijalističke narodne partije o raspisivanju referenduma na temu da li građani žele da plaćaju kredit za izgradnju postrojenja za prećišćavanje otpadnih voda i izgradnju kanalizacione mreže.

Lokalna uprava u Budvi podigla je prije dvije godine kredit od 58 miliona eura za izgradnju tog postrojenja, bez jasne strategije o načinu vraćanja kreditnog zaduženja koji sa kamatama iznosi oko 130 miliona eura. Riječ je o najskupljem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori na koji se budvanska vlast odlučila uprkos rupama u opštinskom budžetu koje se mjere desetinama miliona eura.

Da Budvani pate od grandomanije pokazuje podatak da je prečišćivač za Budvu i Bečiće pet puta skuplji od onog koji grade opštine Kotor i Tivat, koje će za istu stvar izdvojiti 10 miliona eura.

Opština para nema, pa vlast planira da teret vraćanja kredita svali na građane i turiste, preko povećanja cijene vode i kanalizacije i uvođenja posebne ekološke takse.

Prva rata kredita koja dospijeva ove godine iznosi 6,5 miliona eura. Polovinu te sume, tri miliona eura treba da plate potrošači preko drastičnog povećanja cijena usluga gradskog Vodovoda.

Budvani će plaćati najskuplju vodu u regionu. Tokom turističke sezone, od 01.maja do 30. oktobra, cijena kubika utrošene vode i kanalizacionih usluga iznosiće 1,93 eura, dok će u zimskim mjesecima biti nešto niža, 1,28 eura.

Nameti se dodatno povećavaju uvođenjem takse po vodomjeru u iznosu od 7,03 eura. Kako gradski vodovod opslužuje 25.000 brojila, samo po tom osnovu planira se prihod od 2,1 milion eura za godinu dana.

Dok se od građana i turista koji dolaze na odmor u Budvu očekuje da finansiraju izgradnju bazičnih objekata infrastrukture, veliki investitori koji svojim zgradurinama betoniraju Budvu oslobađaju se takvih obaveza.

Opština u kojoj se najviše gradi, na čijem prostoru soliteri i kule niču na svakom koraku, jedna je od najsiromašnijih u Crnoj Gori. Prazna kasa nije omela opštinsku vlast da prije svih ostalih uvaži predlog Vlade i odrekne se naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Preporuka se najprije odnosila na investitore koji grade luksuzne hotele sa više zvjezdica. Povlastice je iskoristila HG Budvanska rivijera za gradnju hotela Kristal Palas u Petrovcu iako na toj lokaciji gradi i apartmane za tržišnu prodaju. Zatim hotel Maestral za dogradnju i firma Uniprom, Veselina Pejovića, za rekonstrukciju hotela Budva.

Investicija u izgradnju klasičnih hotela nema, pa su uvedene privilegije širokog spektra, za sve vrste objekata namijenjenih turizmu.

Ukidanje plaćanja komunalnih taksi pravda se višim društvenim interesima, razvojem turizma, privlačenjem investitora da ulažu u ovu privrednu granu. Radi se zapravo o ličnim interesima crnogorskog građevinskog lobija čiji pripadnici ostvaruju ogromne beneficije.

Budva se nalazi u apsurdnoj situaciji. Trpi ekspanziju gradnje, najveću u Crnoj Gori, dok istovremeno posrće u dugovima, sa niskim javnim standardom, raspalom infrastrukturom, raskopanim ulicama, bez javnih objekata, parkova, javnih parkinga, bioskopa, pozorišta, bolnice, biblioteke…

U urbanistički uništenom gradu investitori po pravilu ništa ne plaćaju. Milioni eura na ime komunalija nikada nisu naplaćeni od najvećih graditelja. Desetine miliona duguju Avala, Zavala, Harmonija… Mnogi pribjegavaju raznim marifetlucima kako bi izbjegli ili umanjili ove obaveze poput hotela Splendid, solitera Tre Canne, zgrade Nivel, čiji objekti predstavljaju graditeljsko ruglo turističkog grada.

Interese urbanističke mafije država štiti donošenjem prigodnih zakonskih normi, propisa i uredbi. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata usvojenim 2013. godine, uslovi gradnje za grupu povlašćenih investitora dovedeni su do perfekcije. Pojedini turistički objekti dobili su status objekata od opšteg, državnog interesa, čime su u cjelosti oslobođeni plaćanja komunalnih naknada.

Pored već pomenutih hotela sa više zvjezdica tu su turistička naselja, etno sela, mali hoteli, butik hoteli, resorti, sa izuzetkom apart hotela, condo i garni hotela.

Investitori se oslobađaju i svih troškova administrativnih taksi u 15 procedura dobijanja odobrenja za gradnju svojih objekata.

Zakon daje mogućnost lokalnim upravama da idu korak dalje, da propišu i druge slučajeve u kojima investitor ne plaća naknadu za komunalno opremanje objekata.

U ovoj odrednici pronašla se lokalna vlast u Budvi i najavila nove olakšice za gotovo sve vrste gradnje.

Potpuno ukidanje naknade za komunalno opremanje zemljišta i priključenje na komunalnu infrastrukturu planira se za investitore koji grade turističke objekte ili privatne kuće za pružanje usluga smještaja. Posebne privilegije očekuju graditelje renta vila u seoskom području. Ne samo što će stavka plaćanja komunalnih taksi biti ravna nuli, nego će se osmisliti način da Opština participira u kamatnoj stopi njihovih bankarskih kredita.

Povlastice se pripremaju i za divlje podignute objekte „kako bi ih uveli u zonu legalnih tokova.” Ovo je dodatni šamar za sve one građane koji su gradili legalno i uredno plaćali zakonske obaveze.

U združenoj akciji Vlade, odnosno Ministarstva uređenja prostora i turizma i lokalne uprave u trajanju od nekoliko godina, donijeti su brojni prostorni i urbanistički planovi kojima je izvršena nasilna urbanizacija dragocjenog priobalnog prostora Opštine Budva prema potrebama građevinske mafije. Završni čin ove opsežne operacije jeste ukidanje komunalnih i svih drugih naknada koje bi objektivno morali plaćati.

Vodeći graditelji solitera i kula na obalama Budve su partijski prvaci vladajuće koalicije DPS-SDP i njima bliski tajkuni. Stambene komplekse grade ministri ili njihova uža rodbina. Tazbina ministra vanjskih poslova Igora Lukšića betonira padine sela Lapčići iznad Budve, dok uža familija ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića stanove gradi u Pržnu i Budvi. I premijer Milo Đukanović ima parcelu za gradnju na brdu Košljun. Tu je i moćna Atlas grupa Duška Kneževića sa sedam raznovrsnih kompleksa raspoređenih od brda Spas preko plaže Mogren, centra grada, Sajma, Kamenova i Pržna do Petrovca. Solitere podižu šefovi vladajućih partija u Budvi, sadašnji i bivši, Boro Lazović i Rajko Barović. Stambeni kompleks sa četiri kule u centru Budve zidaju Bemaks i Arsenije Vujović, profesor Građevinskog fakulteta u Podgorici.

Bemaks i Vujović uspjeli su da izvrše prenamjenu prostora u dva već izgrađena solitera od 13 spratova iz stambene u hotelsku, kako bi izbjegli plaćanje komunalija, koje su morali izmiriti prilikom izdavanja građevinske dozvole.

Više je nego očigledno čije interese štiti Vlada Crne Gore. U pitanju je klasičan primjer korupcije u oblasti urbanizma i gradnje objekata i zloupotreba vlasti na državnom i lokalnom nivou radi stvaranja uslova za enormno bogaćenje takozvanih developera, domaćih tajkuna čiji su interesi preči od javnog.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo