Povežite se sa nama

Izdvojeno

COVID PASOŠI: Pelcovani naprijed, ostali stoj

Objavljeno prije

na

Dok se spremaju COVID pasoši, širom Evrope kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Između ostalog i zbog toga iz EU apeluju na jedinstven pristup, kako bi se izbjegla diskrepanca u mjerama njenih članica. Realnost je drugačija

 

Bliži se turistička sezona. Vrijeme za armije turista i protok novca. Makar je tako bilo do prošle godine. Kako bi ponovo pokrenuli ovaj pogon, u Evropskoj uniji i njenim članicama uveliko se radi na uvođenju digitalnog pasoša koji bi u sebi nosio podatke o vakcinacijama, testovima i ostalim važnim podacima vezanim za COVID-19. Cijeli proces, koliko god bio izvjestan, prate brojna pitanja.

Izrael, kao vodeća zemlja u broju vakcinisanih bliži se broju od 80 posto. Život se vraća u normalu. Otvaraju se prodavnice, tržni centri… No, za neka mjesta poput bazena, teretana, pozorišta… potrebna je zelena karta – specijalna digitalna propusnica koja se izdaje nedjelju dana nakon što se osoba revakciniše. Propusnicu mogu dobiti i oni koji su preležali COVID-19. Problem sa propusnicom je što važi šest mjeseci. Krajem februara oko 3,2 miliona Izraelaca je moglo sebi da priušti ovu propusnicu. „Sa zelenom kartom, vrata vam se prosto otvaraju. Vraćamo se u život!“, poziva Izraelce glas sa TV reklame.

Neku sličnu budućnost sanjaju i EU parlamentarci.

Evropska komisija najavila je da će u martu predložiti zakon o digitalnom pasošu. „Zeleni pasoš će tako vrlo brzo postati realnost, kako bi se početkom ljeta moglo planirati otvaranje turističke sezone. Cilj je omogućiti sigurna putovanja“, najavila je  predsjednica Europske komisije Ursula von der Lejen.

Korona pasoši će biti svojevrstan dokaz o vakcinaciji osobe. Sadržaće i rezultate testiranja za osobe koje nisu imale pristup vakcini, kao i informacije o oporavku od COVID-19, prisutnosti antitijela…

„Digitalna zelena propusnica trebala bi da olakša Evropljanima život. Cilj je postupno im omogućiti sigurno kretanje unutar EU ili izvan nje iz poslovnih ili turističkih razloga”, istakla je von der Lejen.  Za to će, predviđaju stručnjaci, trebati  još makar tri mjeseca. To je istakao i portparol Komisije Erik Mamer.

Da li je Zapadni Balkan dio Evrope i ima li ga u planovima vezanim za digitalne pasoše, saznaćemo vjerovatno za koji dan kada bude predstavljen zakonski okvir ovog posla.

A u međuvremenu, uzduž i poprijeko Evrope, kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Upravo zbog toga iz EU traže jedinstven pristup, kako bi se izbjego raskorak u mjerama njenih članica.

Realnost je drugačija.

Grčka je počela izdavati digitalne potvrde onima koji su u svojoj zdravstvenoj knjižici zabilježili revakcinaciju. „Zovemo ih potvrdama, a ne pasošima”, Aleks Patelis, glavni ekonomski savjetnik grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa verbalnom gimnastikom pokušava izbjeći problematike koje one izazivaju. „Za zemlje poput Grčke, koje zavise od turizma, neophodno je da se ovo pitanje riješi prije ljetne sezone”, napisao je Micotakis u pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Lejen. Zemlji su očajnički potrebni posjetioci, jer petina BDP-a dolazi od turizma. Nadaju se naročito dolascima iz Izraela i Britanije. Određena vrsta pasoša već se testira između Grčke, Kipra i Izraela.

Švedska i Danska idu svojim ritmom. Plan je razviti pasoš do prvog jula. Dojče vele prenosi da je Danska prije Švedske predstavila ovu vrstu dokumenta koji bi, prije svega, poslovnim ljudima mogao olakšati putovanja. Nije zgoreg napomenuti da je u ovim zemljama procenat vakcinisanih trenutno oko 7, odnosno 5 odsto, a da je švedski model stvaranja imuniteta dosta kritikovan od strane javnosti.

Britanci najavljiuju velike ljetnje događaje, poput muzičkih festivala Reding i Lids koji su u prekorona godinama okupljali po 100.000 posjetilaca. Vakcinacija teče po planu, još da se izdaju pasoši, razmišljaju ostrvljani. Ili makar neki od njih. Unutar zemalja mišljenja nijesu jedinstvena. Vlada Velike Britanije prvo je odbacila planove za ovakve pasoše. Ministar Nadim Zahavi nazvao ih je diskriminatorskim, ali prošle nedjelje ministar inostranih poslova Dominik Rab rekao je da su dokumenti „u razmatranju”.

U Poljskoj i Rumuniji su vakcinisani nakon ulaska u zemlju oslobođeni karantina.

Španija i Bugarska podržavaju svojevrsni COVID-pasoš. Austrijski kancelar Sebastian Kurc izjasnio se u intervjuu za Standard za uvođenje pasoša sa podacima o vakcinaciji, nagovijesto i da će Austrija uvesti svoj ako EU ne donese odluku do proljeća. Francuska i Belgija su zabrinute kako bi ove propusnice mogle potencijalno diskriminisati nevakcinisane.

Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenom evropskom COVID-pasošu, odnosno sertifikatu o vakcinaciji. Odgovorni evropski komesar Maroš Šefčovič rekao je u utorak da neke zemlje još imaju „etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka”. Druge opet žele sačekati nove naučne studije o učinku vakcine.

Njemačka je, prenio je DW, manje-više zatvorila kopnene granice sa Češkom i Tirolom u Austriji kao mjestima sa velikom stopom zaraze. Komesarka za zdravstvo EK Stela Kiriakides kritikuje ovu taktiku. No, takvoj taktici, piše DW, pribjegavaju i Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. „Graničari ne mogu zaustaviti virus”, direktna je Kiriakides.

Logično pitanje postavio je predsjedavajući najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Veber (CSU). Ono o nepostojanju jedinstvenih pravila za avionske veze sa Latinskom Amerikom. A može i jedinstvenih pravila uopšte.

Kineski predsednik Si Đinping je pozvao na uvođenje „globalnog mehanizma” koji bi koristio QR kodove kako bi se otvorila međunarodna putovanja. „Moramo da uskladimo politike i standarde i da uspostavimo ‘brze trake’ kako bismo olakšali uređen protok ljudi”, rekao je on. Iz organizacije Hjuman Rajts Voč su upozorili da bi se ovakvi kodovi mogli koristiti za „šire političko nadgledanje i isključivanje”.

Neki stručnjaci pozivaju svoje vlade da pričekaju međunarodne standarde za pasoše prije nego što otvore putovanje. Upozoravaju, poput Vebera, da bi neujednačeni standardi mogli dovesti do nesigurnih praksi ili geopolitičkih igrarija. „Od početka je izazov natjerati zemlje da čine ono što je najbolje za svijet, a ne ono što je najbolje za ljude unutar njihovih granica“, rekla je dr Nikol Eret ekspert za javno zdravstvo vašingtonskog univerziteta.

„Imagine, all the people…”, pjevao je 1971. Džon Lenon. Refren još odzvanja.

Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) je preduhitrilo EU. Za kraj marta planirali su uvođenje elektronske evidencije o vakcinaciji i testu na COVID-19. Travel Pass koji su predstavili isprobaće nekoliko velikih avio kompanija među kojima su Etihad, Quatar, Malaysia Airlines, Emirates… Air New Zealand najavio je uvođenje Travel Passa koji će se od aprila koristiti kao “mjesto za pohranu svih zdravstvenih podataka digitalno na jednom mjestu”.

Nacionalne, seksualne, polne razlike izgleda će uskoro progutati vrijeme podjela nad podjelama. Stručnjaci upozoravaju da bi skora podjela svijeta na vakcinisane i nevakcinisane mogla donijeti nove probleme.

Već se nagovještava podjela koja postavlja politička i etička pitanja. „Vakcine većinom odlaze u bogate zemlje i privilegovane rasne grupe u njima. Dodjela posebnih prava vakcinisanima, i pooštravanje ograničenja nevakcinisanima, dovodi do rizika dodatnog proširenja socijalnog jaza”, piše Nju Jork Tajms.

U grupu „nepovlašćenih“ dobar vremenski period spadaće većina onih koji su najskloniji putovanjima. Mlađih. Oni nijesu prioritetne grupe za vakcinaciju, a s obzirom na spor proces vakcinacije u gotovo svim zemljama Evrope, sačekaće sa prelaskom granica zemlje. Zbog toga je, makar pred očima javnosti, zabrinut  i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Bogatije zemlje COVID pasoše vide kao vakcinaciju na kvarno. Ako hoćeš da putuješ, moraš se vakcinisati. Mnogi bi i putovanja i slobodu izbora. Pred nama je moralno minsko polje, viču svjetski mediji. I zaista izgleda tako. Pitanje koje se rijetko čuje je – šta je sa djecom, trudnicama, osobama sklonim alergijama koji su isključeni iz sistema imunizacije. I opet – gdje smo u svemu tome mi iz zemalja koje tek treba da pristupe EU.

Kakva je alternativa i da li se o njoj uopšte razmišlja? Moguće da će to biti obavezni karantini, kao što je do sada bio slučaj u mnogim zemljama. Za one koji to sebi mogu priuštiti. Bilo zbog novca ili trajanja karantina. Naravno, i testiranje bi moglo biti ponuđeno kao alternativa. No, opet dolazimo do početka vrzinog kola u kom negativni rezultat testa nije potvrda da neko nije zarazan. Isto, sve su prilike, važi i za vakcinaciju.

Upravo zbog toga se čuju brojni glasovi iz EU koji kažu da prije uvođenja COVID pasoša treba pronaći odgovore na pitanje može li vakcinisana osoba biti prenosilac virusa.

Cno tržište spremno čeka, sigurni su mnogi. Vratimo se Izraelu. U Haaretzu, jednom od najdugovječnijih medija te zemlje, objavljeno je da se zelene karte mogu bez problema falsifikovati. Niko ne zna koliko je lažnih sertifikata u upotrebi, pa se vladini zvaničnici već oglašavaju sa pričom o ovoj kartici kao prelaznom rješenju.

Crno tržište za falsifikovane potvrde o vakcinaciji na društvenoj mreži Telegram broji više od 100.000 korisnika ove zemlje, objavio je Kanal 12.

Mediji prenose i da je Epl  iz svoje prodavnice App Store uklonio desetine sumnjivih aplikacija koje nude sertifikate o vakcinaciji.

Dragan LUČIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo