Povežite se sa nama

Izdvojeno

COVID PASOŠI: Pelcovani naprijed, ostali stoj

Objavljeno prije

na

Dok se spremaju COVID pasoši, širom Evrope kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Između ostalog i zbog toga iz EU apeluju na jedinstven pristup, kako bi se izbjegla diskrepanca u mjerama njenih članica. Realnost je drugačija

 

Bliži se turistička sezona. Vrijeme za armije turista i protok novca. Makar je tako bilo do prošle godine. Kako bi ponovo pokrenuli ovaj pogon, u Evropskoj uniji i njenim članicama uveliko se radi na uvođenju digitalnog pasoša koji bi u sebi nosio podatke o vakcinacijama, testovima i ostalim važnim podacima vezanim za COVID-19. Cijeli proces, koliko god bio izvjestan, prate brojna pitanja.

Izrael, kao vodeća zemlja u broju vakcinisanih bliži se broju od 80 posto. Život se vraća u normalu. Otvaraju se prodavnice, tržni centri… No, za neka mjesta poput bazena, teretana, pozorišta… potrebna je zelena karta – specijalna digitalna propusnica koja se izdaje nedjelju dana nakon što se osoba revakciniše. Propusnicu mogu dobiti i oni koji su preležali COVID-19. Problem sa propusnicom je što važi šest mjeseci. Krajem februara oko 3,2 miliona Izraelaca je moglo sebi da priušti ovu propusnicu. „Sa zelenom kartom, vrata vam se prosto otvaraju. Vraćamo se u život!“, poziva Izraelce glas sa TV reklame.

Neku sličnu budućnost sanjaju i EU parlamentarci.

Evropska komisija najavila je da će u martu predložiti zakon o digitalnom pasošu. „Zeleni pasoš će tako vrlo brzo postati realnost, kako bi se početkom ljeta moglo planirati otvaranje turističke sezone. Cilj je omogućiti sigurna putovanja“, najavila je  predsjednica Europske komisije Ursula von der Lejen.

Korona pasoši će biti svojevrstan dokaz o vakcinaciji osobe. Sadržaće i rezultate testiranja za osobe koje nisu imale pristup vakcini, kao i informacije o oporavku od COVID-19, prisutnosti antitijela…

„Digitalna zelena propusnica trebala bi da olakša Evropljanima život. Cilj je postupno im omogućiti sigurno kretanje unutar EU ili izvan nje iz poslovnih ili turističkih razloga”, istakla je von der Lejen.  Za to će, predviđaju stručnjaci, trebati  još makar tri mjeseca. To je istakao i portparol Komisije Erik Mamer.

Da li je Zapadni Balkan dio Evrope i ima li ga u planovima vezanim za digitalne pasoše, saznaćemo vjerovatno za koji dan kada bude predstavljen zakonski okvir ovog posla.

A u međuvremenu, uzduž i poprijeko Evrope, kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Upravo zbog toga iz EU traže jedinstven pristup, kako bi se izbjego raskorak u mjerama njenih članica.

Realnost je drugačija.

Grčka je počela izdavati digitalne potvrde onima koji su u svojoj zdravstvenoj knjižici zabilježili revakcinaciju. „Zovemo ih potvrdama, a ne pasošima”, Aleks Patelis, glavni ekonomski savjetnik grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa verbalnom gimnastikom pokušava izbjeći problematike koje one izazivaju. „Za zemlje poput Grčke, koje zavise od turizma, neophodno je da se ovo pitanje riješi prije ljetne sezone”, napisao je Micotakis u pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Lejen. Zemlji su očajnički potrebni posjetioci, jer petina BDP-a dolazi od turizma. Nadaju se naročito dolascima iz Izraela i Britanije. Određena vrsta pasoša već se testira između Grčke, Kipra i Izraela.

Švedska i Danska idu svojim ritmom. Plan je razviti pasoš do prvog jula. Dojče vele prenosi da je Danska prije Švedske predstavila ovu vrstu dokumenta koji bi, prije svega, poslovnim ljudima mogao olakšati putovanja. Nije zgoreg napomenuti da je u ovim zemljama procenat vakcinisanih trenutno oko 7, odnosno 5 odsto, a da je švedski model stvaranja imuniteta dosta kritikovan od strane javnosti.

Britanci najavljiuju velike ljetnje događaje, poput muzičkih festivala Reding i Lids koji su u prekorona godinama okupljali po 100.000 posjetilaca. Vakcinacija teče po planu, još da se izdaju pasoši, razmišljaju ostrvljani. Ili makar neki od njih. Unutar zemalja mišljenja nijesu jedinstvena. Vlada Velike Britanije prvo je odbacila planove za ovakve pasoše. Ministar Nadim Zahavi nazvao ih je diskriminatorskim, ali prošle nedjelje ministar inostranih poslova Dominik Rab rekao je da su dokumenti „u razmatranju”.

U Poljskoj i Rumuniji su vakcinisani nakon ulaska u zemlju oslobođeni karantina.

Španija i Bugarska podržavaju svojevrsni COVID-pasoš. Austrijski kancelar Sebastian Kurc izjasnio se u intervjuu za Standard za uvođenje pasoša sa podacima o vakcinaciji, nagovijesto i da će Austrija uvesti svoj ako EU ne donese odluku do proljeća. Francuska i Belgija su zabrinute kako bi ove propusnice mogle potencijalno diskriminisati nevakcinisane.

Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenom evropskom COVID-pasošu, odnosno sertifikatu o vakcinaciji. Odgovorni evropski komesar Maroš Šefčovič rekao je u utorak da neke zemlje još imaju „etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka”. Druge opet žele sačekati nove naučne studije o učinku vakcine.

Njemačka je, prenio je DW, manje-više zatvorila kopnene granice sa Češkom i Tirolom u Austriji kao mjestima sa velikom stopom zaraze. Komesarka za zdravstvo EK Stela Kiriakides kritikuje ovu taktiku. No, takvoj taktici, piše DW, pribjegavaju i Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. „Graničari ne mogu zaustaviti virus”, direktna je Kiriakides.

Logično pitanje postavio je predsjedavajući najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Veber (CSU). Ono o nepostojanju jedinstvenih pravila za avionske veze sa Latinskom Amerikom. A može i jedinstvenih pravila uopšte.

Kineski predsednik Si Đinping je pozvao na uvođenje „globalnog mehanizma” koji bi koristio QR kodove kako bi se otvorila međunarodna putovanja. „Moramo da uskladimo politike i standarde i da uspostavimo ‘brze trake’ kako bismo olakšali uređen protok ljudi”, rekao je on. Iz organizacije Hjuman Rajts Voč su upozorili da bi se ovakvi kodovi mogli koristiti za „šire političko nadgledanje i isključivanje”.

Neki stručnjaci pozivaju svoje vlade da pričekaju međunarodne standarde za pasoše prije nego što otvore putovanje. Upozoravaju, poput Vebera, da bi neujednačeni standardi mogli dovesti do nesigurnih praksi ili geopolitičkih igrarija. „Od početka je izazov natjerati zemlje da čine ono što je najbolje za svijet, a ne ono što je najbolje za ljude unutar njihovih granica“, rekla je dr Nikol Eret ekspert za javno zdravstvo vašingtonskog univerziteta.

„Imagine, all the people…”, pjevao je 1971. Džon Lenon. Refren još odzvanja.

Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) je preduhitrilo EU. Za kraj marta planirali su uvođenje elektronske evidencije o vakcinaciji i testu na COVID-19. Travel Pass koji su predstavili isprobaće nekoliko velikih avio kompanija među kojima su Etihad, Quatar, Malaysia Airlines, Emirates… Air New Zealand najavio je uvođenje Travel Passa koji će se od aprila koristiti kao “mjesto za pohranu svih zdravstvenih podataka digitalno na jednom mjestu”.

Nacionalne, seksualne, polne razlike izgleda će uskoro progutati vrijeme podjela nad podjelama. Stručnjaci upozoravaju da bi skora podjela svijeta na vakcinisane i nevakcinisane mogla donijeti nove probleme.

Već se nagovještava podjela koja postavlja politička i etička pitanja. „Vakcine većinom odlaze u bogate zemlje i privilegovane rasne grupe u njima. Dodjela posebnih prava vakcinisanima, i pooštravanje ograničenja nevakcinisanima, dovodi do rizika dodatnog proširenja socijalnog jaza”, piše Nju Jork Tajms.

U grupu „nepovlašćenih“ dobar vremenski period spadaće većina onih koji su najskloniji putovanjima. Mlađih. Oni nijesu prioritetne grupe za vakcinaciju, a s obzirom na spor proces vakcinacije u gotovo svim zemljama Evrope, sačekaće sa prelaskom granica zemlje. Zbog toga je, makar pred očima javnosti, zabrinut  i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Bogatije zemlje COVID pasoše vide kao vakcinaciju na kvarno. Ako hoćeš da putuješ, moraš se vakcinisati. Mnogi bi i putovanja i slobodu izbora. Pred nama je moralno minsko polje, viču svjetski mediji. I zaista izgleda tako. Pitanje koje se rijetko čuje je – šta je sa djecom, trudnicama, osobama sklonim alergijama koji su isključeni iz sistema imunizacije. I opet – gdje smo u svemu tome mi iz zemalja koje tek treba da pristupe EU.

Kakva je alternativa i da li se o njoj uopšte razmišlja? Moguće da će to biti obavezni karantini, kao što je do sada bio slučaj u mnogim zemljama. Za one koji to sebi mogu priuštiti. Bilo zbog novca ili trajanja karantina. Naravno, i testiranje bi moglo biti ponuđeno kao alternativa. No, opet dolazimo do početka vrzinog kola u kom negativni rezultat testa nije potvrda da neko nije zarazan. Isto, sve su prilike, važi i za vakcinaciju.

Upravo zbog toga se čuju brojni glasovi iz EU koji kažu da prije uvođenja COVID pasoša treba pronaći odgovore na pitanje može li vakcinisana osoba biti prenosilac virusa.

Cno tržište spremno čeka, sigurni su mnogi. Vratimo se Izraelu. U Haaretzu, jednom od najdugovječnijih medija te zemlje, objavljeno je da se zelene karte mogu bez problema falsifikovati. Niko ne zna koliko je lažnih sertifikata u upotrebi, pa se vladini zvaničnici već oglašavaju sa pričom o ovoj kartici kao prelaznom rješenju.

Crno tržište za falsifikovane potvrde o vakcinaciji na društvenoj mreži Telegram broji više od 100.000 korisnika ove zemlje, objavio je Kanal 12.

Mediji prenose i da je Epl  iz svoje prodavnice App Store uklonio desetine sumnjivih aplikacija koje nude sertifikate o vakcinaciji.

Dragan LUČIĆ

Komentari

FOKUS

NAŠA TOTALNA DEMOKRATIJA: Svi sa svima, svi protiv svih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je predvidjeti ishod kombinatorike ko bi mogao činiti novu vladu, nakon masovne političke neprincipijelnosti, i domaćih igrača i stranih faktora. Sigurno je tek da je šansa iz avgusta 2020. godine, nakon pada DPS-a, da se ovo društvo istinski reformiše, izgubljena. Treba stvoriti novu

 

Nakon 100 dana manjinske Vlade, raspravlja se o njenom – kraju. Sljedeće sedmice, u petak,19. avgusta, održaće se sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o Inicijativi za izglasavanje nepovjerenja vladi, koju su, nakon što je premijer Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC, podnijeli – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i Socijademokrate. Da bi inicijativa bila prihvaćena, potpisnicima nedostaje još pet glasova u parlamentu. Oči su trenutno uprte u Demokratsku Crnu Goru. Ta partija je prošle sedmice, iako je donedavno tvrdo zastupala stav da sa DPS-om neće donositi krupne odluke, saopštila da će se o tom pitanju izjasniti za „deset dana“, uz komentare koji bi se mogli tumačiti i kao mogućnost da sljedećeg petka podignu ruke za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi.

Šta će se dogoditi 19. avgusta, nije izvjesno. Posebno što se trenutno, za razliku od atmosfere u vrijeme izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, gotovo i ne razgovara o rješenjima izlaska iz ko zna koje po redu ovdašnje političke krize. Pitanja se nižu: šta će se dogoditi ako se izglasa nepovjerenje Abazovićevoj vladi? Čekaju li nas izbori ili nova vlada? Ukoliko je rješenje nova vlada, ko će je voditi, a ko činiti? Ko će joj dati podršku? Umjesto dijaloga i razgovora o tim pitanjima, politika se svela na bezbroj političkih izjava i saopštenja koja govore – svi protiv svih. Ali, za razliku od prethodnog perioda, i  – svi bi mogli sa svima zarad  vlasti. Principijelnost je, sve u svemu, postala odloženi teret u borbi za moć.

Jedini koji je za sada predložio model u slučaju pada vlade je Demokratski front. Oni se zalažu za tehničku vladu koju bi činili pobjednici avgustovskih izbora.

„Prvenstveno smo se obratili Abazoviću i potpredsjedniku Vlade Vladimiru Jokoviću da bi dobro bilo resetovati prethodnu većinu, vratiti stvari na narodnu volju naroda od 30. avgusta 2020. godine – saopštio je nedavno lider DF Andrija Mandić. Kazao je da smatra da je dao „poštenu ponudu”.

Ponuda nije naišla na reakciju. „Ako se ne izjasne, prepustićemo ih njihovoj sudbini“, saopštili su iz DF-a. Potom je Joković kazao da će o ponudi DF odlučivti partijski organi Socijalističke narodne partije (SNP), dodajući da su u oni načelno otvoreni za saradnju sa svima koji će raditi na ispunjenju njihovih prioriteta. SNP odluku još nije donio, a Abazović se tim povodom nije oglašavao.

Problem DF-a je to što ih Zapad ne vidi kao partnere. Svojevremeno je visoki američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio da „DF nije partner i blokira put u EU”. Slično je ponovio i sada tvrdnjom da će SAD podržati svaku vladu koja podržava EU i NATO. Zbog toga očito opcija koju ovaj politički savez predlaže nije scenario koji će se ozbiljnije razmatrati. Uz to,  u okviru DF postoje krupne programske razlike a koliko se zna i ozbiljne razlike i unutar Pokreta za promjene.

Upravo zbog podrške Zapada, pažnju javnosti skrenuo je sastanak lidera Demokrata Alekse Bečića i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka u Bratislavi.

„Naš spoljnopolitički kurs je kurs naših evropskih susjeda i evropskih prijatelja“ – kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom. Lider Demokrata tako je poslao poruku da Zapad treba, za razliku od DF-a, da ih vidi kao „partnere”. Demokrate i DF približili su u oktobru prošle godine interesi SPC, kada je ustoličenje mitropolita Joanikija postalo pitanje važnije od svih drugih. Pošto je Abazovićeva Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC, Demokrate sada imaju ležerniju poziciju u komplikovanoj političkoj domaćoj kalkulaciji pod nadzorom Zapada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo