Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije
Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.
Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.
Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.
„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.
Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.
Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.
Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.
Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.
Na tom veselju, krajem prošlog vijeka, Lazović se našao u društvu nekih od tada najmoćnijih kriminalaca iz regina (Ljubiša Buha Čume, Darko Šarić…). Ali i tadašnjeg kolege iz službe Ljubiše Mijatovića, koji je i pored toga napredovao do šefa obezbjeđenja Mila Đukanovića. Dušku Goluboviću su, skoro istovremeno, spočitavani (službeno potvrđeni) kontakti sa regionalnim narko bosom Naserom Keljmendijem. Iz ANB-a kojom je tada rukovodio Duško Marković, tumačeno je kako su svi ti kontakti bili „sastavni dio njihovog posla”. Javnost je, ipak, primijetila da su pomenuti kriminalci – i pored osuđujućih presuda u inostranstvu – na teritoriji Crne Gore zadržali status neosuđivanih građana. Što bi moglo nešto da znači.
Konačno, ovo Lazoviću nije prvi put da se, višom silom, nađe među neraspoređenima. Isto mu se desilo u aprilu 2015. nakon odluke da se iz ANB-a sklone operativci sa teretom veza sa članovima kriminalnih grupa i obavještajcima iz zemalja van NATO saveza, prije svega Rusije.
,,Zoran Lazović je najbolji primjer kako jedan funkcioner treba da obavlja svoju funkciju i kako treba da radi u interesu države”, pojasnio nam je gore navedeno Aleksandar Damjanović, predsjednik Crnogorske kulturne mreže. ,,Nažalost politički interesi su bili iznad interesa država pa je Lazović skrajnut jer očito nekom iz nove vlasti nije odgovaralo da se postižu dobri rezultati u borbi protiv kriminala”.
Eto još jednog dokaza svakojakih podjela u Crnoj Gori. A mi se vraćamo novim kadrovskim rješenjima u UP-u. I neobičnom kolopletu međuljudskih i profesionalnih odnosa među smijenjenima i novopostavljenim rukovodiocima.
Zoran Brđanin je u svoj novi tim uključio dosadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga Dejana Kneževića. Njemu je povjeren Sektor za borbu kriminala i korupcije kojim je rukovodio Enis Baković, čiji ćemo angažman, ponajviše, pamtiti po aferi roleks.
Upravo je Baković, u novembru 2017. godine, smijenio Kneževića s mjesta rukovodioca Sektora za borbu protiv droga i krijumčarenja zbog navodno loših rezultata kada je u pitanju ulična prodaja droge. Knežević nakon toga postaje dio policijskog tima pri SDT-u, pošto su njegov rad hvalili Katnić i Lazović.
Netrpeljivost između Bakovića i Kneževića bila je javna tajna u policijskim krugovima, pa se i najnovija rokada doživljava kao nastavak te priče. Dok ne postanu vidljivi rezultati novog rukovodioca i njegovog tima.
Baković koji je u policiju došao iz tužilačkih redova nije se proslavio kao rukovodilac, baš kao ni bivši direktor UP-a Slavko Stojanović za vrijeme čijeg mandata je Crna Gora pretvrena u bojište kotorskih kriminalnih grupa. Stojanović je 2014. godine s mjesta šefa Odsjeka za potrage i pojačani nadzor smijenio novog pomoćnika direktora policije Sašu Maškovića, kojem je Brđanin povjerio Sektor za finansijsko-obavještajne poslove.
Pojedini mediji tada su izvijestili, pozivajući se na nezvanične izvore iz UP-a, da je Mašković smijenjen zbog loših rezultata i „više incidenata u kojim je učestvovao“. Sada u njima čitamo kako je riječ o jednom „od najobrazovanijih policajaca koji je godinama bio nepodoban i na ledu. Profesionalac bez ijedne mrlje u karijeri“. Davno bilo pa se zaboravilo?
Među sagovornicima Monitora, opet, ima i onih koji kažu da je važnu ulogu u imenovanju Maškovića za pomoćnika direktora -a imalo to što je prijatelj sa Brđaninom.
Mnogo teže je pronaći nekoga ko bi imao primjedbi na promociju Dragana Klikovca, dugogodišnjeg šega saobraćajne policije i jednog od najozbiljnih kandidata tokom nedavnog izbora direktora UP-a. Klikovcu je u novoj preraspodjeli dužnosti povjerena briga o granici i od njega se očekuju konkretni rezultati po pitanju presijecanja uhodanih krijumčarskih ruta. Novi vršilac dužnosti pomoćnika direktora je i Miloš Rakonjac, koji je do sada medijima bio poznat kao službenik specijalne policije više puta odlikovan zbog sportskih aktivnosti i učešća u mirovnim misijama.
Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije. Odnosno, njenog vrha.
Doduše, jedan važan zadatak još nije obavljen. Dragan Radonjiće ostao šef Specijalnog policijskog odjeljenja pri SDT-u, i tako će po svoj prilici ostati sve dok se ne pronađe model da se sadašnje dužnosti razriješi Milivoje Katnić, pošto on ima glavnu riječ kada je u pitanju postavljenje šefa SPO-a. A kada će i kako to biti urađeno, tek treba da vidimo.
Pazi, snima se
Nema čitaoca Monitora koji ne poznaje makar nekoga ko gasi telefon pred bilo kakav povjerljiv razgovor, koristi aplikacije navodno zaštićene od prisluškivanja (Signal, Telegram, ranije WhatsApp…) ili tvrdi kako ga službe snimaju pošto tokom razgovora čuje odjek vlastitog glasa, nerazgovjetne šumove, baterija mu se prebrzo prazni… Opozicioni političari, novinari, nevladini aktivisti, poslovni ljudi spadali su u red onih koji su protekle tri decenije proveli u ubjeđenju da ih vlast drži na oku. Stalno ili, makar, povremeno. Sad smo i zvanično dobili potvrdu da to što je neko, možda, bio paranoičan ne znači da ga nijesu pratili (prisluškivali). O državnom trošku.
Nedugo nakon postavljenja na mjesto vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Dejan Vukšić je obznanio mogućnost da je ANB nezakonito, bez dozvole nadležnog suda, preduzimala mjere tajnog nadzora (MTZ) kako bi prikupljala podatke o građanima Crne Gore. I da su dokazi o tim operacijama uništavani nakon poraza DPS-a na prošlogodišnjim izborima. Ali da nijesu svi uništeni.
Vukšić je o svojim saznanjima podnio i krivičnu prijavu SDT-u. Postupajući po njoj, Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je, početkom februara, saslušalo bivšeg direktora ANB-a Dejana Perunićića, smijenjene načelnike sektora Luku Bulatovića i Srđu Pavićevića i službenika Agencije Mihaila Martinovića koji je, prema pisanju Vijesti, potvrdio navode o nezakonitim MTZ iz krivične prijave.
Krajem prošle nedjelje priča je podignuta na viši nivo, nakon što je šef SPO-a Dragan Radonjić objelodanio da se Peruničić i Pavićević terete za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. Prema tvrdnjama istražitelja, bivši direktor ANB-a je, u periodu od januara do septembra prošle godine, Pavićeviću davao usmene naloge o praćenju određenog broja lica. Pavićević je potom, u istoj formi – bez pisanih tragova – nalagao pojedinim službenicima ANB-a da, uz korišćenje sredstava za fotodokumentovanje, nadgledaju i prate „osumnjičene“ na području opština Podgorica, Budva i Cetinje.
Glavni SDT Milivoje Katnić pojasnio je da su agenti ANB-a svakodnevno, po sat ili dva, pratili i snimali ljude koji su stavljeni pod nezakonitu obradu, ali da u tužilaštvu i specijalnom policijskom timu za sada ne znaju da li je i u koje svrhe korišćen prikupljeni materijal.
Šef SPO-a je dodatno pojasnio kako Peruničić i Pavićević nijesu jedini pripadnici ANB-a osumnjičeni za zloupotrebu, i da se rad na tom predmetu nastavlja „u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, te identifikovanja i procesuiranja drugih lica za koja se utvrdi osnovanja sumnja da su izvršili krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, a u nadležnosti su SDT-a“.
Nedugo zatim (istog poslijepodneva) u ovdašnjim medijima pojavio se nezvanični spisak osoba koje su bile na meti čelnika ANB-a i njihovih operativaca. Na tom popisu našli su se premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, šef njihovog poslaničkog kluba Slaven Radunović, gradonačelnik Budve Marko – Bato Carević, poslanik Milo Božović (DF), čelnici Ujedinjene Crne Gore i SNP-a Goran Danilović i Vladimir Joković, funkcioner Demokrata Boris Bogdanović, nekadašnja novinarka Nevenka Bošković – Ćirović i naš kolega iz TV Vijesti Petar Komnenić. Navodno, praćen je i sniman i pokojni mitropolit Amfilohije.
Na konferenciji SDT-a i SPO-a nijesmo saznali da li oni raspolažu i jednim materijalnim dokazom kojim bi se mogle potkrijepiti iznijete tvrdnje. Zato su njihov nastup neki dočekali i kao novi pokušaj bacanja prašine u oči ovdašnjoj javnosti. Nešto nalik slučaju Stijepović koji je prije nekoliko dana, doduše nezvanično, okončan na krajnje apsurdan način. Uz svesrdnu i odavno prepoznatu težnju glavnog SDT da se slučaj riješi u korist funkcionera DPS-a i njegovog partijskog šefa.
Uostalom, Katnić se lično, u više navrata od kada je imenovan za GSDT, služio materijalom pribavljenim mjerama tajnog nadzora (prisluškivanjem) kako bi pokušao kompromitovati svoje profesionalne ili političke oponente. Pa su se na njegovoj meti našli advokati Vladan Bojić i Goran Rodić, SDT Živko Savović, funkcioneri Demokrata Aleksa Bečić, Boris Bogdanović i Dragan Krapović. Dosadašnje sudske presude ukazuju da Katnić za takve rabote nije imao zakonskog osnova.
Zato na težini dobija dilema da li Katnić i Radonjić u javnost izlaze sa aferom prisluškivanje da bi razotkrili ili da bi prikrili eventualne nezakonite radnje rukovodilaca i službenika ANB-a. I njihove razmjere. Uz ideju da se priča o nezakonitom praćenju političkih oponenata i kritičara ograniči na desetak mjeseci prošle godine. A od 1990. do 2020 – šta je bilo, bilo je.
Prve smjene
Tri dana nakon imenovanja za novog šefa policije, Zoran Brđanin je smijenio načelnika CB Nikšić Tihomira Goranovića i komandira tog centra Darka Mađarića. Odlučio je da do imenovanja novog šefa nikšićke policije te poslove obavlja rukovodilac kriminalističke policije CB Herceg Novi Dragoljub Peković.
Smjene Goranovića i Mađarića uslijedile su dan nakon što je u tom gradu napadnut aktivista koalicije Za budućnost Nikšića Luka Trebješanin. Mladića koga je šira javnost upoznala kao jednog od osumnjičenih za napad na doktora Iliju Ašanina, bivšeg direktora Opšte bolnice Nikšić, nepoznate osobe su poprskale biber sprejem i pretukli šipkama.
„Pripadnici Uprave policije neće biti akteri dnevnopolitičkih dešavanja, a posebno ne u kontekstu usložnjavanja političkih prilika jer je UP kao institucija iznad svakog pojedinca, te je u skladu sa tim navedena odluka donijeta“, saopšteno je iz UP nakon smjene čelnika nikšićke policije.
Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice