Povežite se sa nama

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Epidemiolozi su ranije najavljivali da kada popunjenost bolnica dođe do ovog nivoa, neophodno je totalno zaključavanje. U utorak je uvedena zabrana međugradskog saobraćaja u Podgorici, Cetinju, Ulcinju, Herceg Novom, Nikšiću i Plužinama, te mjere odranije važe i za Budvu i Tivat. Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić upozorio je da mjere ne daju rezultate i da ukoliko se epidemija bude održavala na ovom nivou mjere jedino mogu biti rigoroznije.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević objasnio je za RTCG da je, s obzirom na to da se dosadašnje mjere ne poštuju, izvjesna opcija kompletnog zaključavanja. On je upozorio i da  zaključavanje ne može biti kratko samo dvijje-tri nedjelje, kao u nekoj ranijoj fazi. Pojasnio je da je scenario Češke i kompletnog zatvaranja države jedna od opcija.

Češka je, protekle sedmice, ograničila kretanje ljudi i kontakta i vratila se na zatvaranje kakvo pamtimo iz marta prošle godine. Češka je, kao i Crna Gora, u svjetskom vrhu po stopi zaraze po glavi stanovnika. I većina evropskih zemalja ponovo uvodi potpuno ili djelimično zaključavanje kako bi se izborili sa porastom broja novozaraženih i umrlih od kovida. Predsjednik Francuske Emanuel Markon pozvao je ove nedjelje sunarodnike da „izdrže” još četiri do šest nedjelja prije nego što budu mogle da se ublaže preventivne mjere.

Epidemiolog Predrag Kon izjavio je ove nedjelje da je dio Kriznog štaba u Srbiji predložio uvođenje vanrednog stanja i zatvaranje svega osim apoteka, prehrambenih radnji i pumpa. Ovoj najavi usprotivili su se pojedini političari.

Crnogorska ministarka Borovinić-Bojović, koja je u utorak najavila rigoroznije mjere, u srijedu je kazala da one neće biti uvedene. Ona je  zagovarala  hitno uvođenje strožih mjera, ali je koncenzusom donijeta odluka da se sačeka još desetak dana. Taman do izborne šutnje u Nikšiću. Iz Vlade su najavili rigoroznije kontorle i kazne za nepoštovanje mjera. Slaba i nerealna utjeha s obzirom na dosadašnje iskustvo i masovnu opuštenost i nepoštovanje mjera predostrožnosti.

U Nikšiću, gdje je broj oboljelih najveći nakon Podgorice, preko hiljadu, predizborne zgode se priređuju i odvijaju kao da epidemije nema. Slično kao i za vrijeme parlamentarnih izbora, od kada broj oboljelih nezaustavljivo  raste. Tako, i pored političko epidemiloške kuknjave bivšeg direktora KCCG Jevta Erakovića o zdravstvenoj pošasti zbog nesposobnosti sadašnje vlasti, njegov DPS potpomognut Komitskim pokretom u ovom gradu organizuje masovna okupljanja. Na kritike, komite u „patriotskom“ zanosu odgovaraju „baš nas briga više za vaše šuplje mjere“. Da vidimo kako će se inspekcije i komunalne policije izboriti sa ovim stavom.

Da je stanje na ivici, ocijenio je i predsjednik države Đukanović pozivajući na jedinstvo i solidarnost. Isto je ponovio i premijer Krivokapić, upozorivši na mogućnost potpunog zatvaranja. Samo da prođu još jedni izbori.

Premijer je kazao da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega. Možda bi borbi protiv korone mogla pomoći motivaciona poruka građanima: Budi odgovoran, ne budi kao premijer.

 

Vakcinacija

Nakon što je 2.000 vakcina donirala Srbija, u srijedu je stigao poklon i iz Kine od 30.000 vakcina Sinofarm. Isti dan je ministarka zdravlja na sjednici Odbora za zdravstvo obećala da će najkasnije do kraja aprila u Crnu Goru stići 200.000 Sinofarm vakcina, a da je dogovoreno još 200.000 vakcina Sputnjik V.

Iz Rusije iz koje je već stigao prvi kontigent od 5.000 vakcina, uskoro se očekuje preostalih 45.000. Ministarska je ranije kazala da možemo računati i na 30.000 vakcina Astra Zeneka, ali da je neizvjesno njihovo prispijeće, kao i ostatak od ukupno 84.000 ovih vakcina obezbijeđenih preko Kovaks programa. Još se ne zna ni kada će u Crnu Goru stići najavljenih 150.000 doza vakcine Fajzer Biontek jer vrijeme isporuke zavisi od proizvođača.

Ako se ispune obećanja o prispjeću najavljenih vakcina do kraja aprila, u Crnoj Gori bi tada moglo da se vakciniše skoro polovina odraslog stanovništva.

Za sada je vakcinisano nešto više od hiljadu i sto osoba. Nacionalnom strategijom za imunizaciju određeno je pet prioritetnih grupa. One obuhvataju štićenike domova za stare i institucija za smještaj lica sa težim poremećajima razvoja, osoblje ovih ustanova, zdravstvene radnike, a onda, po etapama – osobe starije od 80 godina, osobe od 75 do 79 godina, osobe od 70 do 74 i osobe od 65 do 69 godina. Sve ukupno oko 110.000 osoba.

Prijava za vakcinaciju, onih koji nijesu u prioritetnim grupama, počeće krajem ove nedjelje, najavio je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Na broj 1717 građani se mogu prijaviti za vakcinu. Njih će kasnije kontaktirati izabrani doktor koji će ih registrovati i odrediti tačan datum vakcinacije. „Prioritete će određivati izabrani doktor nezavisno od prijavljivanja“, rekao je Galić.

Od prošle sedmice zainteresovanost za vakcinu može se prijaviti i putem sajta www.covidodgovor.me. Do sada je putem te platforme, kako kaže Galić, stiglo oko 15.000 prijava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje  

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, odgovorio je premijer na poslaničko pitanje o detaljima sumnjivog posla kupovine novog studentskog doma od Tomislava Čelebića. Monitor otkriva kako su nadležni „čistili“ urađeno nakon poništenja spornog ugovora

 

Krajem protekle sedmice u Skupštini se, na premijerskom satu, raspravljalo i o Studentskom domu u Donjoj Gorici. Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur uputila je premijeru Milojku Spajiću pitanja: ,,Objasnite javnosti situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici, od firme Čelebić, kako bi se preuredio u Studentski dom. Da li su postojale analize o potrebama studenata, zašto je odabrana ova lokacija koja je daleko od našeg najvećeg univerziteta, državnog, te koiiko je studenata iskazalo zainteresovanost za dom na ovom mjestu? Da li je predviđena izgradnja menze u ovom domu za koji bi država trebala da izdvoji 6,4 miliona eura i koliko bi to koštalo?”

Premijer Spajić je odgovorio i naveo ono o čemu je Monitor već pisao –  da je u julu raspisan tender na koji se javila samo jedna firma Čelebić City i da je prihvaćena njena ponuda od 6,3 miliona eura. Naveo je i da je 21. oktobra ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović potpisala ugovor o kupovini objekta. Nedelju dana nakon potpisivanja ugovora dobijaju negativno mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa o ovom poslu, a ministarka 5. oktobra raskida ugovor.

Premijer nije rekao da je postupak nezakont te da je mimo zakonske procedure Ministarstvo prosvjete uz saglasnost Vlade prihvatilo duplo veću cijenu koju je ponudila kompanije Čelebić City od one propisane tenderom koja je iznosila 2,9 miliona. Kao i da je sami objekat opterećen brojnim hipotekama.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STADIONI, VLAST, NAVIJAČI: Mržnja iznad zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima – nema. Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti, tokom utakmice Berane Lovćen,  završiti na prekršajnim prijavama

 

Rukometni derbi između Berana i Lovćena u nedjelju u Beranama tri puta je prekidan. Igrače sa Cetinja  navijači su gađali raznim predmetima, čak i staklenim flašama. U finišu utakmice, pojedinci su iz publike pokušali da uđu u teren i obračunaju se sa igračima Lovćena.

U navijačkoj koreografiji nijesu izostale ni baklje, kao ni klicanje Kosovo-  Srbija, Draži Mihailoviću. Igračima sa Cetinja je skandirano ustaše.

Sem štete u sportskoj sali, utakmica je završena bez povrijeđenih. Lovćen je pobijedio, a nakon gostovanja predsjednik ovog rukometnog kluba Vido Đakonović, istakao je da su čelnici Rukometnog kluba Berane bili korektni, ali da su derbi apsolutno pokvarili navijači tog kluba.

Beranska navijačka grupa Streetboys, baš na ovoj utakmici proslavila je jubilej – 30 godina postojanja. Grupa je osnovana 1994. kao navijači FK Berana. Na sajtu Balkanski navijači, naveli su svoje principe: ,,Princip slobode, jednakosti i zajedništva kao sredstvo protiv siromaštva, korupcije, nepravde i zaborava a specifičnim mentalitetom, rasnom i etničkom raznolikošću…”.

Iako Steetboysi, kako tvrde upućeni u beranske prilike, jesu etnički raznoliki, na utakmicama, pa i na ovoj posljednjoj u Beranama, ne ponašaju se tako. Nijedan od proklamovanovih  principa nije bio vidan ni na posljednjem derbiju.  Dio medija je optužio prije svega Andriju Mandića i njegove prosrpske partije da stoje iza ovog incidenta samo desetak dana prije lokalnih izbora u ovom gradu.

Sličan incident Streetboysi su napravili u oktobru 2017. u Ulcinju. Tada su na fudbalskoj utakmici FK Berane sa Otrant Olimpit klicali Ratku Mladiću, te skandirali Srbiji i klicalii –  ,,ubij Hrvata da Šiptar nema brata”. Privedeno je 15 navijača FK Berana. Sudija ih je nakon saslušanja pustio da se brane sa slobode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 


Boris Raonić
, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo