Nacrtom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (NPPCG) predviđaju se neki projekti na čije se štetne posljedice upozorava u Strateškoj procjeni uticaja (SPU), jer se nije u dovoljnoj mjeri brinulo o zaštićenim predjelima i potrebama društva

Novi Prostorni plan, poslije Ustava  najvažniji državni dokument, još nije usvojen, niti je poznato kada će se to desiti. Monitor do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor na to pitanje od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. To ostavlja prostor novim vlastima da razmotre neke od predloga u aktuelnom Nacrtu Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (NPPCG).

,,Od 2020. obećavaju da će plan biti završen do kraja tekuće godine i tako je prošlo već četiri godine. Građani nijesu tražili obećanja, već da im se isporuče konkretni rezultati. Biće pravo iznenađenje ako plan bude završen do kraja sledeće godine”, kaže za Monitor Vuk Iković ispred pokreta Preokret.

On ocjenjuje da je najspornije što se NPPCG-om planiraju legalizovati već izgrađeni štetni projekti. ,,Prije svega mislim na projekte u zoni morskog dobra, zaštitnog putnog pojasa, u nacionalnim parkovima i slično. Tek nakon toga možemo govoriti o planiranim projektima poput brojnih hidroelektrana i autoputeva za koje nemamo računicu o njihovoj opravdanosti”, navodi Iković.

Na neke od ovih štetnih projekata upozorava se u Strateškoj procjeni uticaja (SPU), jer se nije u dovoljnoj mjeri brinulo o potrebama društva i zaštićenim predjelima, iako se Crna Gora samoprozvala ekološkom državom davne 1991. godine. Među tim predlozima su aerodrom u blizini Ulcinjske solane, brane na Komarnici, hidrocentrale Boka i Kruševo, izgradnja vjetroelektrane Brajići i gasnih elektrana u Baru, Podgorici i Pljevljima, otvaranje plovnog puta rijekom Bojanom, gradnja “brze saobraćajnice” na Primorju… Neka od ovih područja su kandidati za Emerald i Natura 2000, važne međunarodne ekološke mreže staništa koja se smatraju ključnim za očuvanje biodiverziteta u Evropi, potencijalna UNESCO područja i zone regionalnih parkova.

U SPU piše da su planirane hidrocentrale u suprotnosti sa ciljevima zaštite prirode. Izgradnja HE Komarnica je i dalje otvoreno pitanje, jer u Nacrtu nema jasnog opredjeljenja države. Prostor na kojem bi se gradila HE Kruševo dio je Parka prirode Dragišnica i Komarnica, što je u konfliktu sa očuvanjem vrijednosti zaštićenog područja i Zakonom o zaštiti prirode. U SPU se ističe i da je HE Boka “u potpunosti neprihvatljiva”, jer bi njena izgradnja podrazumijevala ispuštanje ogromnih količina slatke vode u Risanski zaliv, u čijoj su blizini i zaštićena područja Sopot i Dražin vrt. ,,Ovako velika količina slatke vode prevedene iz Bilećkog jezera doprinijela bi ozbiljnom narušavanju prirodne ravnoteže morskog ekosistema ovog dijela zaliva”.

U ovom dokumentu još piše i da se područja koja su kandidat za Emerald Prostorni plan Crne Gore moraju adekvatno tretirati. Zaključuje se da se nije odustalo od stare prakse – kasno se prepoznaje štetnost projekata koji su u konfliktu sa zaštitom prirode.

Upozorava se da je nejasno zašto je ekološki scenario razvoja države neprihvatljiv. ,,Argumentacija da Crna Gora još nije pripremljena za takav scenario bez jasno postavljenih i ocijenjenih kriterijuma, upućuje na nedostatak volje, znanja i ambicije ka direktnom prelazu na održiv tip razvoja, što nas dovodi u suprotnost sa obavezama iz aktuelnih međunarodnih dokumenata i deklarativnim ciljevima”, navodi se u SPU.

Osim toga, napominje se da bi nepostavljanje zaštite prirodnih vrijednosti i ogromnog potencijala kao jednog od primarnih kriterijuma razvoja dovelo Crnu Goru do toga da izgubi vrijednosti u prostoru.

Problematično je i što se u NPPCG-u navodi da treba obezbijediti uslove za nesmetani rad termoelektrane (TE) Pljevlja i da energetska kriza utiče da se i neke zemlje EU okreću proizvodnji električne energije na bazi uglja i pored negativnih klimatskih efekata. Iz Evropske komisije (EK) godinama već upozoravaju da Crna Gora treba da donese stratešku odluku o tome kako da zamijeni TE Pljevlja, koja trenutno proizvodi oko 50 odsto crnogorske električne energije, ali je i jedan od najvećih zagađivača.

Nastavak rada TE Pljevlja, upozorava se još u SPU, podrazumijeva i proširenje postojećih kopova uglja, što će imati negativan uticaj na vode, posebno u dijelu koji se odnosi na otvaranje kopa Maoče. ,,U tom slučaju došlo bi do izmiještanja korita rijeke Maočnice, a novoformirani kop bi mogao da ugrozi i akumulaciju Otilovići koja se koristi za vodosnabdijevanje Pljevalja, a čije zone sanitarne zaštite nijesu određene. Pored toga, prepoznat je i konflikt sa planiranom zaštitom gornjeg toka rijeke Ćehotine”, piše u SPU.

NPPCG-om se planira i dalji razvoj rudarstva, što predstavlja veliki izazov za zaštitu i očuvanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda. ,,Neka pitanja, kao što je otvaranje rudnika Brskovo još uvijek stoje otvorena”.

U NPPCG-u ne postoje ni smjernice za dekarbonizaciju sektora grijanja, iako je vazduh u pojedinim gradovima kao što su Pljevlja, Nikšić i Podgorica nezadovoljavajućeg kvaliteta.

Valja ukazati na to da se Prostorni plan do 2040. godine sastavlja bez ažuriranih podataka iz Popisa stanovništva, koji je sproveden u decembru ove godine, a na čije ćemo rezultate još pričekati. To znači da vlasti donose odluke bez realnih parametara – izvještaj MONSTAT-a o broju popisanih stanovnika do 26. decembra (popisano je 618.351 osoba) pokazao je da je u 13 crnogorskih opština, uglavnom na sjeveru države, broj stanovnika smanjen u odnosu na 2011. godinu. Pojedini gradovi, poput Podgorice i Budve, sada imaju više stanovnika i guše se u saobraćaju i enormnoj gradnji stambenih zgrada. Takvi podaci moraju biti od velikog značaja za planiranje prostora.

Pored ovoga, tu je i važna činjenica da još nema nacrta novih zakona o planiranju prostora koji su trebali da budu gotovi do kraja 2022. godine, pa se PPCG sastavlja bez znanja o tome kako će izgledati sistem planiranja i na osnovu planova od kojih su neki stari i preko 10 godina i štetni.

,,Tokom poslednjih 30 godina nakon svake promjene zakona iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma dobijali smo goru verziju zakona. Plan se donosi prema zakonu, a ne obratno, zato ako je zakon loš, onda će i plan i planirani projekti biti loši… Ni bez slike kretanja stanovništva  nije moguće planirati sistem zdrastva, obrazovanja, stanovanja, upravljanja otpadom…”, smatra Iković.

,,U toku je proces izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i očekuju se potpuno drugačija rješenja vezana za prostorno planiranje… Ukoliko dođe do usvajanja PPCG-a prije usvajanja novog zakona, možemo doći u situaciju da dobijemo dokument koji ima neusklađene smjernice za dalju razradu i njegovu primjenu”, piše još u SPU.

U Izvještaju o Crnoj Gori za 2023. godinu koji radi EK upozorava se da je napredak u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena bio ograničen i da nema napretka u pronalaženju alternativnog rješenja za energiju. U tom dokumentu navodi se niz aktivnosti na koje bi Crna Gora sada trebalo da se fokusira, a među njima se ističu strategija zelene tranzicije u energetskom sektoru (kao što je plan pravedne tranzicije za gašenje elektrane u Pljevljima), revizija Strategije razvoja saobraćaja, značajno pojačanje napora u oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vode i vazduha i usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana bez daljeg odlaganja…

Da bi Crna Gora, kao država koja je u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) zatvorila Poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine, ima mnoštvo obaveza – da uspostavi međunarodnu Natura 2000 mrežu zaštićenih područja, napusti korištenje uglja najkasnije do 2035. i fosilnih goriva do 2050. godine… Kako rješavanje ovih pitanja izostaje u najvažnijim državnim dokumentima, čini se da donosioci odluka u svojim vizijama nemaju i onu da bismo mogli postati članica EU.

Andrea PERIŠIĆ