Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI JEZIK NA DVA FAKULTETA: Vrtlog strasti i sujeta

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni protest na Cetinju ponovo su pokrenuli staru raspravu unutar crnogorskog jezika. Podsjetivši nas na tekovinu DPS vlasti – stvaranje dvojnih institucija i amanet podjela. Nova vlast stopiranjem u finasiranju Fakulteta na Cetinju pokazuje da nema rješenja za ovaj problem

 

Na Cetinju je za Dan žena bilo burno. Protest profesora, saradnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), potpomognut mještanima, tekao je mirno dok se na vratima Ministarstva kulture nije pojavio novopostavljeni spoljni ekspert ministarstva kulture Dragan Koprivica i slanjem poljubaca isprovocirao okupljenje. Neki su odgovorili kamenicama, a neki prodrli u zgradu.

Nakon protesta, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta  (MPNK) najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv dekana FCJK Adnana Čirgića i drugih okupljenih. Iz Ministarstva su okupljenima spočitali pjevanje skaradnih pjesama, upad u zgradu, nepoštovanje epidemiloških mjera: ,,Ovakvo ponašanje nedostojno akademske zajednice necivilizacijski je čin i predstavlja neprimjeren napad na državne institucije’’, kazali su iz Ministarstva.

Javnost  je imala prilika da vidi i čuje transparente i pjesme na protestu: ,,Što ste na nas digli hajku, četničku vam…“, ,,Što ste na nas digli Rajku“, ,,Dritane, sloboda misli se ne može uhapsiti“, ,,Ministarstvo prosvjete kulture, nauke i sporta i etničkog čišćenja“…, I nakon skupa uslijedila su neakademska  etiketiranja – huligan, uličar, provokator,  harmonikaš.

Strasti se ne smiruju. Uslijedila je i telefonska prijetnja Čirgiću: ,,Znači, ne zavađaj braću. Rekao sam ti, mi smo jedan narod. Ne zavađaj braću, rđo smrdljiva”.

Ministarstvo već skoro tri mjeseca nije izmirivalo obaveze prema ovom fakultetu. To je bio povod za protest. ,,MPNK od 24. decembra prošle godine na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije uplatilo ni jedan jedini cent››, kaže za Monitor dekan FCJK Adnan Čirgić. On objašnjava da su Zakonom o budžetu i uredbama o privremenom finansiranju bili dužni uplatiti dosad 3/12 prošlogodišnjega budžeta, što iznosi oko 45 hiljada eura.

,,Izjavom koje je to ministarstvo dalo nakon našega nedavnog  javnog obraćanja potvrđeno je da su oni do danas uplatili samo plate zapošljenima i ništa drugo. Plate naime ne idu preko računa Fakulteta nego direktno zapošljenima. Tako da Fakultet od 24. decembra nije primio ni centa.  Ni plate nijesu dobili svi, već samo oni koji su angažovani po ugovoru o radu, dok recimo gostujući profesori i honorarno angažovano osoblje nije primilo ništa“, kaže Čirgić i dodaje da nisu imali novac za troškove za tekuće održavanje, izdavaštvo, naučno-istraživački rad i sl.

On smatra da to dovoljno govori o odnosu aktuelne Vlade prema ovom Fakultetu. ,,Ipak, o pozadini neuplaćivanja novca trebalo bi pitati nadležno MPNKS i resornu ministarku Vesnu Bratić. Mi samo možemo konstatovati da je to ministarstvo u pogledu ispunjavanja finansijskih obaveza prema FCJK prekršilo zakon››, naglašava Čirgić.

Sa FCJK upozoravaju da je cilj nove vlasti da ugasi ovaj fakultet, dok iz vlasti to demantuju.

Pitali smo Ministarstvo zašto novac nije uplaćen, podsjetili ih na njihovo obećanje da fakultet neće biti ugašen i pitali ih da li postoji neki drugi plan, odgovore nijesmo dobili.

Krajem januara Čirgić je saslušavan u CB Podgorica nakon prijave profesorice na Filološkom fakultetu Rajke Glušice. Čirgić je nakon izbora Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, napisao u kolumni za Antenu M, da je ,,Glušica poznata po vatrenom zagovorništvu srpskoga jezika u Crnoj Gori, po neviđenoj propagandi protiv crnogorskoga jezika››, za Bratićku da je ,,deklarisana ministrica četnik”.

Sukob na crnogorskom jezičkom polu traje duže od deceniju i usko je vezan sa politikom i naravno DPS-om.

Dvije godine nakon referenduma, 2008. počela su trvenja među lingvistima zaduženim za standardizaciju crnogorskog jezika. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje, kako su tvrdili,  arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju i uvođenje dva nova slova. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za standardizaciju jezika, prelomila je Vlada i podržala Čirgićevu varijantu.

I pored toga što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postojao i postoji Odsjek za crnogorski jezik, Vlada je u junu 2014. odlučila da Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnuje na Cetinju. Novi fakultet odgovaraće direktno Ministarstvu prosvjete, koje vodi Slavoljub Stijepović, saopšteno je tada, a funkcionisaće mimo Univerziteta Crne Gore.

Na Fakultetu u Nikšiću nijesu krili ogorčenje. „Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje“, ocijenila je Glušica. Tatjana Bečanović je te godine u intervjuu Monitoru ustvrdila: Cetinjski dekan sprovodi nacističku jezičku politiku, a vladajuća ‹elita› toliko je nepismena da ne zna šta finansira niti koliko je opasan neofašistički projekat zvani čisti crnogorski jezik i čista crnogorska književnost››. Sadašnji državni sekretar Dragan Koprivica tada je izjavio je da je novi fakultet nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Sukobi i oštre polemike Čirgića,   Bečanovićke i Glušice  nastavljeni su. Manje na naučnoj a više na ličnoj osnovi. Tako je 2014. u duelu na TV Vijesti Bečanović poručila Čirgiću da će podnijeti tužbe zbog jezika mržnje protiv ljudi koji prijete njoj i profesorici Glušici i na internetu  prozivaju da se ,,četnikuše mlate». Čirgić je kazao svojoj bivšoj profesorici da pokušava da ga zastraši i da je angažovao policiju da ga brani.

,,Studenti FCJK uče mitove, a ne naučne istine… Mit je da je crnogorski jezik autohton, da mi nemamo nikakve veze sa ostalim južnoslovenskim narodima i da vodimo poreklo iz istočne Nemačke“, govorila je Rajka  Glušica.

Sukob se rasplamsao i 2016. godine nakon izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU, u čijoj izradi su učestvovale dvije profesorice.  Čirgić je poručio da nadležne institucije, ako nemaju snage da stopiraju dalju distribuciju Rječnika CANU, treba da zabrane toj akademiji ime jer „bruka Crnu Goru». Bečanović je odgovorila da  ,,stručne” interpretacije rječničkih odrednica, naručene iz vladajuće partije, stižu sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, čiji je osnivač lider DPS-a Milo Đukanović, a plasiraju se preko partijskog glasila Pobjeda.

Đukanović je na sjednici Vlade u junu 2016. izjavio da dijeli mišljenje da fakultet na Cetinju treba da bude u sastavu državnog univerziteta. Pojedini su se ponadali da bi to mogao da bude epilog dugogodišnjeg sukoba. Ali,  ta izjava je data u vrijeme Vlade izbornog povjerenja, pa je nakon parlamentarnih izbora zaboravljena.

FCJK je u drugoj polovini 2019. počeo upis studenata i na dvogodišnje master studije, a početkom prošle godine ustupljena im je i zgrada Austrougarskog poslanstva. Tom prilikom dekan Čirgić se zahvalio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministru prosvjete, ministru kulture i ministru finansija te gradonačelnicima Podgorice i Cetinja na pomoći za rješavanje toga najvećeg problema u radu Fakulteta.

Čirgić je 2018. dobio Trinaestojulsku nagradu, a sljedeće godine je postao i istaknuti kulturni stvaralac i shodno tome dobio doživotnu nadoknadu. U junu 2020. Upravni odbor FCJK imenovao je Čirgića za dekana. Po treći put. Zakonom o visokom obrazovanju to nije moguće na Univeerzitetu CG, a sa FCJK su objasnili da se na njih to ne odnosi jer oni nijesu jedinica državnog univerziteta i imaju svoj statut.

Dekan Čirgić i većina profesora FCKJ nijesu se puno uključivali u kritiku društvenih anomalija tokom prethodnih godina. Njihov  angažman je eksplodirao nakon parlamentarnih izbora u seriji tekstova o ugroženosti Crne Gore i optuživanju nove vlasti za srpski nacionalizam, čak i fašizam.

I pored evidentnog upliva politike u rad ovog fakulteta od osnivanja do danas, ovaj fakultet iza sebe ima značajna dostignuća. Objavljeno je preko 150 knjiga, osnovani Cetinjski filološki dani, pokrenut časopis Lingua Montenegrina, višetomna monografija Istorija crnogorske književnosti, zatim Bibliografija NjegošBibliografija o crnogorskome jezikupa sve do internet aplikacija Pravopis crnogorskog jezika i Onlajn kursa crnogorskog jezika. Problem je što o ovome svoj sud ne daje stručna javnost, a još veći što nepristrasne u Crnoj Gori skoro da i nema.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost trenutno studira 96 studenata osnovnih studija i 41 student master studija, a do sada su na ovom fakultetu diplomu profesora crnogorskoga jezika i književnosti stekla 42 studenta.

Vrijeme je pokazalo da odluka o partijskom prelamanju nacionalnih pitanja ne donosi dobra.  Nova vlast je zastojem u finansiranju FCJK pokazala da nema rješenja za ovaj decenijski problem. Sve zajedno, vrtlog strasti i sujeta,  može imati teške posljedice po sudbinu crnogorskog jezika.

Rasprave i politizacija jezika dodatno se zahuktavaju prije ovogodišnjeg popisa. Na prošlom 2011. se oko 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim, a crnogorskim skoro 37 odsto. Kojom varijantom nije precizirano.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo