Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI JEZIK NA DVA FAKULTETA: Vrtlog strasti i sujeta

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni protest na Cetinju ponovo su pokrenuli staru raspravu unutar crnogorskog jezika. Podsjetivši nas na tekovinu DPS vlasti – stvaranje dvojnih institucija i amanet podjela. Nova vlast stopiranjem u finasiranju Fakulteta na Cetinju pokazuje da nema rješenja za ovaj problem

 

Na Cetinju je za Dan žena bilo burno. Protest profesora, saradnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), potpomognut mještanima, tekao je mirno dok se na vratima Ministarstva kulture nije pojavio novopostavljeni spoljni ekspert ministarstva kulture Dragan Koprivica i slanjem poljubaca isprovocirao okupljenje. Neki su odgovorili kamenicama, a neki prodrli u zgradu.

Nakon protesta, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta  (MPNK) najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv dekana FCJK Adnana Čirgića i drugih okupljenih. Iz Ministarstva su okupljenima spočitali pjevanje skaradnih pjesama, upad u zgradu, nepoštovanje epidemiloških mjera: ,,Ovakvo ponašanje nedostojno akademske zajednice necivilizacijski je čin i predstavlja neprimjeren napad na državne institucije’’, kazali su iz Ministarstva.

Javnost  je imala prilika da vidi i čuje transparente i pjesme na protestu: ,,Što ste na nas digli hajku, četničku vam…“, ,,Što ste na nas digli Rajku“, ,,Dritane, sloboda misli se ne može uhapsiti“, ,,Ministarstvo prosvjete kulture, nauke i sporta i etničkog čišćenja“…, I nakon skupa uslijedila su neakademska  etiketiranja – huligan, uličar, provokator,  harmonikaš.

Strasti se ne smiruju. Uslijedila je i telefonska prijetnja Čirgiću: ,,Znači, ne zavađaj braću. Rekao sam ti, mi smo jedan narod. Ne zavađaj braću, rđo smrdljiva”.

Ministarstvo već skoro tri mjeseca nije izmirivalo obaveze prema ovom fakultetu. To je bio povod za protest. ,,MPNK od 24. decembra prošle godine na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije uplatilo ni jedan jedini cent››, kaže za Monitor dekan FCJK Adnan Čirgić. On objašnjava da su Zakonom o budžetu i uredbama o privremenom finansiranju bili dužni uplatiti dosad 3/12 prošlogodišnjega budžeta, što iznosi oko 45 hiljada eura.

,,Izjavom koje je to ministarstvo dalo nakon našega nedavnog  javnog obraćanja potvrđeno je da su oni do danas uplatili samo plate zapošljenima i ništa drugo. Plate naime ne idu preko računa Fakulteta nego direktno zapošljenima. Tako da Fakultet od 24. decembra nije primio ni centa.  Ni plate nijesu dobili svi, već samo oni koji su angažovani po ugovoru o radu, dok recimo gostujući profesori i honorarno angažovano osoblje nije primilo ništa“, kaže Čirgić i dodaje da nisu imali novac za troškove za tekuće održavanje, izdavaštvo, naučno-istraživački rad i sl.

On smatra da to dovoljno govori o odnosu aktuelne Vlade prema ovom Fakultetu. ,,Ipak, o pozadini neuplaćivanja novca trebalo bi pitati nadležno MPNKS i resornu ministarku Vesnu Bratić. Mi samo možemo konstatovati da je to ministarstvo u pogledu ispunjavanja finansijskih obaveza prema FCJK prekršilo zakon››, naglašava Čirgić.

Sa FCJK upozoravaju da je cilj nove vlasti da ugasi ovaj fakultet, dok iz vlasti to demantuju.

Pitali smo Ministarstvo zašto novac nije uplaćen, podsjetili ih na njihovo obećanje da fakultet neće biti ugašen i pitali ih da li postoji neki drugi plan, odgovore nijesmo dobili.

Krajem januara Čirgić je saslušavan u CB Podgorica nakon prijave profesorice na Filološkom fakultetu Rajke Glušice. Čirgić je nakon izbora Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, napisao u kolumni za Antenu M, da je ,,Glušica poznata po vatrenom zagovorništvu srpskoga jezika u Crnoj Gori, po neviđenoj propagandi protiv crnogorskoga jezika››, za Bratićku da je ,,deklarisana ministrica četnik”.

Sukob na crnogorskom jezičkom polu traje duže od deceniju i usko je vezan sa politikom i naravno DPS-om.

Dvije godine nakon referenduma, 2008. počela su trvenja među lingvistima zaduženim za standardizaciju crnogorskog jezika. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje, kako su tvrdili,  arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju i uvođenje dva nova slova. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za standardizaciju jezika, prelomila je Vlada i podržala Čirgićevu varijantu.

I pored toga što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postojao i postoji Odsjek za crnogorski jezik, Vlada je u junu 2014. odlučila da Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnuje na Cetinju. Novi fakultet odgovaraće direktno Ministarstvu prosvjete, koje vodi Slavoljub Stijepović, saopšteno je tada, a funkcionisaće mimo Univerziteta Crne Gore.

Na Fakultetu u Nikšiću nijesu krili ogorčenje. „Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje“, ocijenila je Glušica. Tatjana Bečanović je te godine u intervjuu Monitoru ustvrdila: Cetinjski dekan sprovodi nacističku jezičku politiku, a vladajuća ‹elita› toliko je nepismena da ne zna šta finansira niti koliko je opasan neofašistički projekat zvani čisti crnogorski jezik i čista crnogorska književnost››. Sadašnji državni sekretar Dragan Koprivica tada je izjavio je da je novi fakultet nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Sukobi i oštre polemike Čirgića,   Bečanovićke i Glušice  nastavljeni su. Manje na naučnoj a više na ličnoj osnovi. Tako je 2014. u duelu na TV Vijesti Bečanović poručila Čirgiću da će podnijeti tužbe zbog jezika mržnje protiv ljudi koji prijete njoj i profesorici Glušici i na internetu  prozivaju da se ,,četnikuše mlate». Čirgić je kazao svojoj bivšoj profesorici da pokušava da ga zastraši i da je angažovao policiju da ga brani.

,,Studenti FCJK uče mitove, a ne naučne istine… Mit je da je crnogorski jezik autohton, da mi nemamo nikakve veze sa ostalim južnoslovenskim narodima i da vodimo poreklo iz istočne Nemačke“, govorila je Rajka  Glušica.

Sukob se rasplamsao i 2016. godine nakon izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU, u čijoj izradi su učestvovale dvije profesorice.  Čirgić je poručio da nadležne institucije, ako nemaju snage da stopiraju dalju distribuciju Rječnika CANU, treba da zabrane toj akademiji ime jer „bruka Crnu Goru». Bečanović je odgovorila da  ,,stručne” interpretacije rječničkih odrednica, naručene iz vladajuće partije, stižu sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, čiji je osnivač lider DPS-a Milo Đukanović, a plasiraju se preko partijskog glasila Pobjeda.

Đukanović je na sjednici Vlade u junu 2016. izjavio da dijeli mišljenje da fakultet na Cetinju treba da bude u sastavu državnog univerziteta. Pojedini su se ponadali da bi to mogao da bude epilog dugogodišnjeg sukoba. Ali,  ta izjava je data u vrijeme Vlade izbornog povjerenja, pa je nakon parlamentarnih izbora zaboravljena.

FCJK je u drugoj polovini 2019. počeo upis studenata i na dvogodišnje master studije, a početkom prošle godine ustupljena im je i zgrada Austrougarskog poslanstva. Tom prilikom dekan Čirgić se zahvalio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministru prosvjete, ministru kulture i ministru finansija te gradonačelnicima Podgorice i Cetinja na pomoći za rješavanje toga najvećeg problema u radu Fakulteta.

Čirgić je 2018. dobio Trinaestojulsku nagradu, a sljedeće godine je postao i istaknuti kulturni stvaralac i shodno tome dobio doživotnu nadoknadu. U junu 2020. Upravni odbor FCJK imenovao je Čirgića za dekana. Po treći put. Zakonom o visokom obrazovanju to nije moguće na Univeerzitetu CG, a sa FCJK su objasnili da se na njih to ne odnosi jer oni nijesu jedinica državnog univerziteta i imaju svoj statut.

Dekan Čirgić i većina profesora FCKJ nijesu se puno uključivali u kritiku društvenih anomalija tokom prethodnih godina. Njihov  angažman je eksplodirao nakon parlamentarnih izbora u seriji tekstova o ugroženosti Crne Gore i optuživanju nove vlasti za srpski nacionalizam, čak i fašizam.

I pored evidentnog upliva politike u rad ovog fakulteta od osnivanja do danas, ovaj fakultet iza sebe ima značajna dostignuća. Objavljeno je preko 150 knjiga, osnovani Cetinjski filološki dani, pokrenut časopis Lingua Montenegrina, višetomna monografija Istorija crnogorske književnosti, zatim Bibliografija NjegošBibliografija o crnogorskome jezikupa sve do internet aplikacija Pravopis crnogorskog jezika i Onlajn kursa crnogorskog jezika. Problem je što o ovome svoj sud ne daje stručna javnost, a još veći što nepristrasne u Crnoj Gori skoro da i nema.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost trenutno studira 96 studenata osnovnih studija i 41 student master studija, a do sada su na ovom fakultetu diplomu profesora crnogorskoga jezika i književnosti stekla 42 studenta.

Vrijeme je pokazalo da odluka o partijskom prelamanju nacionalnih pitanja ne donosi dobra.  Nova vlast je zastojem u finansiranju FCJK pokazala da nema rješenja za ovaj decenijski problem. Sve zajedno, vrtlog strasti i sujeta,  može imati teške posljedice po sudbinu crnogorskog jezika.

Rasprave i politizacija jezika dodatno se zahuktavaju prije ovogodišnjeg popisa. Na prošlom 2011. se oko 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim, a crnogorskim skoro 37 odsto. Kojom varijantom nije precizirano.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

EUROPOL, SNIMCI I KOVERTE: Šta bi s njima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odlaska DPS-a sa vlasti u avgustu 2020, a posebno nakon odlaska specijalnog tužioca Milivoja Katnića, očekivalo se da će se otvoriti stare ili pokrenuti nove istrage o zloupotrebama koje su tokom tri decenije vladavine vodile do Đukanovića i njegove porodice. Za sada –  ništa.  Zalud Telekom, Snimak Koverta, Limenka, Pandorini papiri… A ni Europol  evo ništa ne dojavljuje

 

Đukanović ne strepi, kazao je ove sedmice na Cetinju, da bi se mogao naći na udaru državnog tužilaštva.

,,Ne, zato što radim svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom”, kazao je s podignutom obrvom. Pa još ozbiljnijim glasom dodao da niko, pa i najzlonamjerniji, neće uspjeti da pronađu ništa što je uradio na štetu države i protivno zakonu.

Kao da to nije isti onaj Đukanović čije se ime dovodi u vezu sa brojnim aferama o zloupotrebi moći, u svjetskim medijima poznat kao crnogorski premijer koji je u politiku ušao u džemperu, a deceniju kasnije postao jedan od najbogatijih ljudi svijeta, sa imovinom koju je daleke 2011, Forbs procijenio na 167 miliona eura.

Da to objasni, kako je u politku ušao u džemperu a iz nje će izaći kao najbogatiji predsjednik najsiromašnije evropske zemlje, pripitao ga je ove sedmice na Cetinju novinar francuskog Le Monda. Đukanović je u svom maniru odgovorio: ,,Sve je to repertoar medijskog orgijanja u Crnoj Gori sa ciljem da se promijeni vlast koju sam personifikao i takođe pokušaj da se iz parapolitičkih centara ostvari suštinski politički uticaj”.

Trućanje je pričati o nevinosti koju procjenjuje Specijalno tužilaštvo Milivoja Katnića, poznatog po slabosti na Đukanovića. Ili, recimo, tužilaštvo Vesne Medenice, sada uhapšene zbog zloupotrebe položaja, učešća u organizovanom kriminalu, uticaja na sudije… U njeno doba, Đukanović je recimo izbjegao aferu Telekom, pred američkim finansijskim institucijama  dokazanu korupciju prilikom prodaje državne telekomunikacione kompanije. Utvrđeno je da je za prodaju kompanije Mađarima crnogorski vrh primio, ,,preko sestre visokog zvaničnika“, mito od 3, 7 miliona eura. U to doba predsjednik Savjeta za privatizaciju i premijer bio je upravo Đukanović. Jedini koji je mogao da donese odluku o prodaji tako važnog državnog preduzeća. Takvu odluku svakako nijesu mogli donijeti direktori Telekoma, koji su kasnije, u doba specijalnog tužioca Milivoja Katnića, završili na optužnici u slučaju Telekom. Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, takođe pominjana u aferi Telekom, zbog toga što je preko njene kancelarije stigao dio novca, za koji se smatra da je mito, nisu se našli na optužnici.

Nije to jedina afera u kojoj se spominje Đukanović, a koju je tužilaštvo odbacilo bez obzira na dokaze koji su upućivali na njegovu odgovornost. Tu je i Snimak. Taj slučaj je prekrižila državna tužiteljka Ranka Čarapić, poznata po brojnim slučajevima koji su skupljali prašinu u ladicama tužilaštva,  uprkos upozorenjima iz Brisela da se ta afera mora dovesti do kraja. Čarapićeva je odlučila da u snimcima, koje su čuli svi crnogorski građani, a u kojima najviši organi Đukanovićeve Demokratske partije socijalista planiraju kako da zloupotrebama državnih resursa dođu do još jedne izborne pobjede – nema krivičnog djela. Što bi rekao Đukanović – ,,verbalni delikt”.

Da su brojni planovi DPS-a i realizovani, te da je  na različite načine zloupotrebljavana država i njeni resursi u cilju izborne pobjede, bilo je mnoštvo dokaza. Uzalud.

Uzalud je bio i snimak biznismena Duška Kneževića, na kom se vidi kako on daje funkcioneru DPS-a, Slavoljubu Stijepoviću, oko 100 hiljada eura za finansiranje izborne trke DPS-a. Istraga, koju je vodilo Katnićevo tužilaštvo nikada nije došla do vrha partije kojoj je novac namijenjen. Na optužnici su se našli Knežević, koji je sve objelodanio, i kurir –  Slavoljub Stijepović. Sudski proces koji je pretvoren u farsu, još traje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo