Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI JEZIK NA DVA FAKULTETA: Vrtlog strasti i sujeta

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni protest na Cetinju ponovo su pokrenuli staru raspravu unutar crnogorskog jezika. Podsjetivši nas na tekovinu DPS vlasti – stvaranje dvojnih institucija i amanet podjela. Nova vlast stopiranjem u finasiranju Fakulteta na Cetinju pokazuje da nema rješenja za ovaj problem

 

Na Cetinju je za Dan žena bilo burno. Protest profesora, saradnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), potpomognut mještanima, tekao je mirno dok se na vratima Ministarstva kulture nije pojavio novopostavljeni spoljni ekspert ministarstva kulture Dragan Koprivica i slanjem poljubaca isprovocirao okupljenje. Neki su odgovorili kamenicama, a neki prodrli u zgradu.

Nakon protesta, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta  (MPNK) najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv dekana FCJK Adnana Čirgića i drugih okupljenih. Iz Ministarstva su okupljenima spočitali pjevanje skaradnih pjesama, upad u zgradu, nepoštovanje epidemiloških mjera: ,,Ovakvo ponašanje nedostojno akademske zajednice necivilizacijski je čin i predstavlja neprimjeren napad na državne institucije’’, kazali su iz Ministarstva.

Javnost  je imala prilika da vidi i čuje transparente i pjesme na protestu: ,,Što ste na nas digli hajku, četničku vam…“, ,,Što ste na nas digli Rajku“, ,,Dritane, sloboda misli se ne može uhapsiti“, ,,Ministarstvo prosvjete kulture, nauke i sporta i etničkog čišćenja“…, I nakon skupa uslijedila su neakademska  etiketiranja – huligan, uličar, provokator,  harmonikaš.

Strasti se ne smiruju. Uslijedila je i telefonska prijetnja Čirgiću: ,,Znači, ne zavađaj braću. Rekao sam ti, mi smo jedan narod. Ne zavađaj braću, rđo smrdljiva”.

Ministarstvo već skoro tri mjeseca nije izmirivalo obaveze prema ovom fakultetu. To je bio povod za protest. ,,MPNK od 24. decembra prošle godine na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije uplatilo ni jedan jedini cent››, kaže za Monitor dekan FCJK Adnan Čirgić. On objašnjava da su Zakonom o budžetu i uredbama o privremenom finansiranju bili dužni uplatiti dosad 3/12 prošlogodišnjega budžeta, što iznosi oko 45 hiljada eura.

,,Izjavom koje je to ministarstvo dalo nakon našega nedavnog  javnog obraćanja potvrđeno je da su oni do danas uplatili samo plate zapošljenima i ništa drugo. Plate naime ne idu preko računa Fakulteta nego direktno zapošljenima. Tako da Fakultet od 24. decembra nije primio ni centa.  Ni plate nijesu dobili svi, već samo oni koji su angažovani po ugovoru o radu, dok recimo gostujući profesori i honorarno angažovano osoblje nije primilo ništa“, kaže Čirgić i dodaje da nisu imali novac za troškove za tekuće održavanje, izdavaštvo, naučno-istraživački rad i sl.

On smatra da to dovoljno govori o odnosu aktuelne Vlade prema ovom Fakultetu. ,,Ipak, o pozadini neuplaćivanja novca trebalo bi pitati nadležno MPNKS i resornu ministarku Vesnu Bratić. Mi samo možemo konstatovati da je to ministarstvo u pogledu ispunjavanja finansijskih obaveza prema FCJK prekršilo zakon››, naglašava Čirgić.

Sa FCJK upozoravaju da je cilj nove vlasti da ugasi ovaj fakultet, dok iz vlasti to demantuju.

Pitali smo Ministarstvo zašto novac nije uplaćen, podsjetili ih na njihovo obećanje da fakultet neće biti ugašen i pitali ih da li postoji neki drugi plan, odgovore nijesmo dobili.

Krajem januara Čirgić je saslušavan u CB Podgorica nakon prijave profesorice na Filološkom fakultetu Rajke Glušice. Čirgić je nakon izbora Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, napisao u kolumni za Antenu M, da je ,,Glušica poznata po vatrenom zagovorništvu srpskoga jezika u Crnoj Gori, po neviđenoj propagandi protiv crnogorskoga jezika››, za Bratićku da je ,,deklarisana ministrica četnik”.

Sukob na crnogorskom jezičkom polu traje duže od deceniju i usko je vezan sa politikom i naravno DPS-om.

Dvije godine nakon referenduma, 2008. počela su trvenja među lingvistima zaduženim za standardizaciju crnogorskog jezika. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje, kako su tvrdili,  arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju i uvođenje dva nova slova. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za standardizaciju jezika, prelomila je Vlada i podržala Čirgićevu varijantu.

I pored toga što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postojao i postoji Odsjek za crnogorski jezik, Vlada je u junu 2014. odlučila da Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnuje na Cetinju. Novi fakultet odgovaraće direktno Ministarstvu prosvjete, koje vodi Slavoljub Stijepović, saopšteno je tada, a funkcionisaće mimo Univerziteta Crne Gore.

Na Fakultetu u Nikšiću nijesu krili ogorčenje. „Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje“, ocijenila je Glušica. Tatjana Bečanović je te godine u intervjuu Monitoru ustvrdila: Cetinjski dekan sprovodi nacističku jezičku politiku, a vladajuća ‹elita› toliko je nepismena da ne zna šta finansira niti koliko je opasan neofašistički projekat zvani čisti crnogorski jezik i čista crnogorska književnost››. Sadašnji državni sekretar Dragan Koprivica tada je izjavio je da je novi fakultet nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Sukobi i oštre polemike Čirgića,   Bečanovićke i Glušice  nastavljeni su. Manje na naučnoj a više na ličnoj osnovi. Tako je 2014. u duelu na TV Vijesti Bečanović poručila Čirgiću da će podnijeti tužbe zbog jezika mržnje protiv ljudi koji prijete njoj i profesorici Glušici i na internetu  prozivaju da se ,,četnikuše mlate». Čirgić je kazao svojoj bivšoj profesorici da pokušava da ga zastraši i da je angažovao policiju da ga brani.

,,Studenti FCJK uče mitove, a ne naučne istine… Mit je da je crnogorski jezik autohton, da mi nemamo nikakve veze sa ostalim južnoslovenskim narodima i da vodimo poreklo iz istočne Nemačke“, govorila je Rajka  Glušica.

Sukob se rasplamsao i 2016. godine nakon izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU, u čijoj izradi su učestvovale dvije profesorice.  Čirgić je poručio da nadležne institucije, ako nemaju snage da stopiraju dalju distribuciju Rječnika CANU, treba da zabrane toj akademiji ime jer „bruka Crnu Goru». Bečanović je odgovorila da  ,,stručne” interpretacije rječničkih odrednica, naručene iz vladajuće partije, stižu sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, čiji je osnivač lider DPS-a Milo Đukanović, a plasiraju se preko partijskog glasila Pobjeda.

Đukanović je na sjednici Vlade u junu 2016. izjavio da dijeli mišljenje da fakultet na Cetinju treba da bude u sastavu državnog univerziteta. Pojedini su se ponadali da bi to mogao da bude epilog dugogodišnjeg sukoba. Ali,  ta izjava je data u vrijeme Vlade izbornog povjerenja, pa je nakon parlamentarnih izbora zaboravljena.

FCJK je u drugoj polovini 2019. počeo upis studenata i na dvogodišnje master studije, a početkom prošle godine ustupljena im je i zgrada Austrougarskog poslanstva. Tom prilikom dekan Čirgić se zahvalio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministru prosvjete, ministru kulture i ministru finansija te gradonačelnicima Podgorice i Cetinja na pomoći za rješavanje toga najvećeg problema u radu Fakulteta.

Čirgić je 2018. dobio Trinaestojulsku nagradu, a sljedeće godine je postao i istaknuti kulturni stvaralac i shodno tome dobio doživotnu nadoknadu. U junu 2020. Upravni odbor FCJK imenovao je Čirgića za dekana. Po treći put. Zakonom o visokom obrazovanju to nije moguće na Univeerzitetu CG, a sa FCJK su objasnili da se na njih to ne odnosi jer oni nijesu jedinica državnog univerziteta i imaju svoj statut.

Dekan Čirgić i većina profesora FCKJ nijesu se puno uključivali u kritiku društvenih anomalija tokom prethodnih godina. Njihov  angažman je eksplodirao nakon parlamentarnih izbora u seriji tekstova o ugroženosti Crne Gore i optuživanju nove vlasti za srpski nacionalizam, čak i fašizam.

I pored evidentnog upliva politike u rad ovog fakulteta od osnivanja do danas, ovaj fakultet iza sebe ima značajna dostignuća. Objavljeno je preko 150 knjiga, osnovani Cetinjski filološki dani, pokrenut časopis Lingua Montenegrina, višetomna monografija Istorija crnogorske književnosti, zatim Bibliografija NjegošBibliografija o crnogorskome jezikupa sve do internet aplikacija Pravopis crnogorskog jezika i Onlajn kursa crnogorskog jezika. Problem je što o ovome svoj sud ne daje stručna javnost, a još veći što nepristrasne u Crnoj Gori skoro da i nema.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost trenutno studira 96 studenata osnovnih studija i 41 student master studija, a do sada su na ovom fakultetu diplomu profesora crnogorskoga jezika i književnosti stekla 42 studenta.

Vrijeme je pokazalo da odluka o partijskom prelamanju nacionalnih pitanja ne donosi dobra.  Nova vlast je zastojem u finansiranju FCJK pokazala da nema rješenja za ovaj decenijski problem. Sve zajedno, vrtlog strasti i sujeta,  može imati teške posljedice po sudbinu crnogorskog jezika.

Rasprave i politizacija jezika dodatno se zahuktavaju prije ovogodišnjeg popisa. Na prošlom 2011. se oko 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim, a crnogorskim skoro 37 odsto. Kojom varijantom nije precizirano.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo