Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI JEZIK NA DVA FAKULTETA: Vrtlog strasti i sujeta

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni protest na Cetinju ponovo su pokrenuli staru raspravu unutar crnogorskog jezika. Podsjetivši nas na tekovinu DPS vlasti – stvaranje dvojnih institucija i amanet podjela. Nova vlast stopiranjem u finasiranju Fakulteta na Cetinju pokazuje da nema rješenja za ovaj problem

 

Na Cetinju je za Dan žena bilo burno. Protest profesora, saradnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), potpomognut mještanima, tekao je mirno dok se na vratima Ministarstva kulture nije pojavio novopostavljeni spoljni ekspert ministarstva kulture Dragan Koprivica i slanjem poljubaca isprovocirao okupljenje. Neki su odgovorili kamenicama, a neki prodrli u zgradu.

Nakon protesta, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta  (MPNK) najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv dekana FCJK Adnana Čirgića i drugih okupljenih. Iz Ministarstva su okupljenima spočitali pjevanje skaradnih pjesama, upad u zgradu, nepoštovanje epidemiloških mjera: ,,Ovakvo ponašanje nedostojno akademske zajednice necivilizacijski je čin i predstavlja neprimjeren napad na državne institucije’’, kazali su iz Ministarstva.

Javnost  je imala prilika da vidi i čuje transparente i pjesme na protestu: ,,Što ste na nas digli hajku, četničku vam…“, ,,Što ste na nas digli Rajku“, ,,Dritane, sloboda misli se ne može uhapsiti“, ,,Ministarstvo prosvjete kulture, nauke i sporta i etničkog čišćenja“…, I nakon skupa uslijedila su neakademska  etiketiranja – huligan, uličar, provokator,  harmonikaš.

Strasti se ne smiruju. Uslijedila je i telefonska prijetnja Čirgiću: ,,Znači, ne zavađaj braću. Rekao sam ti, mi smo jedan narod. Ne zavađaj braću, rđo smrdljiva”.

Ministarstvo već skoro tri mjeseca nije izmirivalo obaveze prema ovom fakultetu. To je bio povod za protest. ,,MPNK od 24. decembra prošle godine na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije uplatilo ni jedan jedini cent››, kaže za Monitor dekan FCJK Adnan Čirgić. On objašnjava da su Zakonom o budžetu i uredbama o privremenom finansiranju bili dužni uplatiti dosad 3/12 prošlogodišnjega budžeta, što iznosi oko 45 hiljada eura.

,,Izjavom koje je to ministarstvo dalo nakon našega nedavnog  javnog obraćanja potvrđeno je da su oni do danas uplatili samo plate zapošljenima i ništa drugo. Plate naime ne idu preko računa Fakulteta nego direktno zapošljenima. Tako da Fakultet od 24. decembra nije primio ni centa.  Ni plate nijesu dobili svi, već samo oni koji su angažovani po ugovoru o radu, dok recimo gostujući profesori i honorarno angažovano osoblje nije primilo ništa“, kaže Čirgić i dodaje da nisu imali novac za troškove za tekuće održavanje, izdavaštvo, naučno-istraživački rad i sl.

On smatra da to dovoljno govori o odnosu aktuelne Vlade prema ovom Fakultetu. ,,Ipak, o pozadini neuplaćivanja novca trebalo bi pitati nadležno MPNKS i resornu ministarku Vesnu Bratić. Mi samo možemo konstatovati da je to ministarstvo u pogledu ispunjavanja finansijskih obaveza prema FCJK prekršilo zakon››, naglašava Čirgić.

Sa FCJK upozoravaju da je cilj nove vlasti da ugasi ovaj fakultet, dok iz vlasti to demantuju.

Pitali smo Ministarstvo zašto novac nije uplaćen, podsjetili ih na njihovo obećanje da fakultet neće biti ugašen i pitali ih da li postoji neki drugi plan, odgovore nijesmo dobili.

Krajem januara Čirgić je saslušavan u CB Podgorica nakon prijave profesorice na Filološkom fakultetu Rajke Glušice. Čirgić je nakon izbora Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, napisao u kolumni za Antenu M, da je ,,Glušica poznata po vatrenom zagovorništvu srpskoga jezika u Crnoj Gori, po neviđenoj propagandi protiv crnogorskoga jezika››, za Bratićku da je ,,deklarisana ministrica četnik”.

Sukob na crnogorskom jezičkom polu traje duže od deceniju i usko je vezan sa politikom i naravno DPS-om.

Dvije godine nakon referenduma, 2008. počela su trvenja među lingvistima zaduženim za standardizaciju crnogorskog jezika. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje, kako su tvrdili,  arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju i uvođenje dva nova slova. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za standardizaciju jezika, prelomila je Vlada i podržala Čirgićevu varijantu.

I pored toga što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postojao i postoji Odsjek za crnogorski jezik, Vlada je u junu 2014. odlučila da Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnuje na Cetinju. Novi fakultet odgovaraće direktno Ministarstvu prosvjete, koje vodi Slavoljub Stijepović, saopšteno je tada, a funkcionisaće mimo Univerziteta Crne Gore.

Na Fakultetu u Nikšiću nijesu krili ogorčenje. „Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje“, ocijenila je Glušica. Tatjana Bečanović je te godine u intervjuu Monitoru ustvrdila: Cetinjski dekan sprovodi nacističku jezičku politiku, a vladajuća ‹elita› toliko je nepismena da ne zna šta finansira niti koliko je opasan neofašistički projekat zvani čisti crnogorski jezik i čista crnogorska književnost››. Sadašnji državni sekretar Dragan Koprivica tada je izjavio je da je novi fakultet nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Sukobi i oštre polemike Čirgića,   Bečanovićke i Glušice  nastavljeni su. Manje na naučnoj a više na ličnoj osnovi. Tako je 2014. u duelu na TV Vijesti Bečanović poručila Čirgiću da će podnijeti tužbe zbog jezika mržnje protiv ljudi koji prijete njoj i profesorici Glušici i na internetu  prozivaju da se ,,četnikuše mlate». Čirgić je kazao svojoj bivšoj profesorici da pokušava da ga zastraši i da je angažovao policiju da ga brani.

,,Studenti FCJK uče mitove, a ne naučne istine… Mit je da je crnogorski jezik autohton, da mi nemamo nikakve veze sa ostalim južnoslovenskim narodima i da vodimo poreklo iz istočne Nemačke“, govorila je Rajka  Glušica.

Sukob se rasplamsao i 2016. godine nakon izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU, u čijoj izradi su učestvovale dvije profesorice.  Čirgić je poručio da nadležne institucije, ako nemaju snage da stopiraju dalju distribuciju Rječnika CANU, treba da zabrane toj akademiji ime jer „bruka Crnu Goru». Bečanović je odgovorila da  ,,stručne” interpretacije rječničkih odrednica, naručene iz vladajuće partije, stižu sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, čiji je osnivač lider DPS-a Milo Đukanović, a plasiraju se preko partijskog glasila Pobjeda.

Đukanović je na sjednici Vlade u junu 2016. izjavio da dijeli mišljenje da fakultet na Cetinju treba da bude u sastavu državnog univerziteta. Pojedini su se ponadali da bi to mogao da bude epilog dugogodišnjeg sukoba. Ali,  ta izjava je data u vrijeme Vlade izbornog povjerenja, pa je nakon parlamentarnih izbora zaboravljena.

FCJK je u drugoj polovini 2019. počeo upis studenata i na dvogodišnje master studije, a početkom prošle godine ustupljena im je i zgrada Austrougarskog poslanstva. Tom prilikom dekan Čirgić se zahvalio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministru prosvjete, ministru kulture i ministru finansija te gradonačelnicima Podgorice i Cetinja na pomoći za rješavanje toga najvećeg problema u radu Fakulteta.

Čirgić je 2018. dobio Trinaestojulsku nagradu, a sljedeće godine je postao i istaknuti kulturni stvaralac i shodno tome dobio doživotnu nadoknadu. U junu 2020. Upravni odbor FCJK imenovao je Čirgića za dekana. Po treći put. Zakonom o visokom obrazovanju to nije moguće na Univeerzitetu CG, a sa FCJK su objasnili da se na njih to ne odnosi jer oni nijesu jedinica državnog univerziteta i imaju svoj statut.

Dekan Čirgić i većina profesora FCKJ nijesu se puno uključivali u kritiku društvenih anomalija tokom prethodnih godina. Njihov  angažman je eksplodirao nakon parlamentarnih izbora u seriji tekstova o ugroženosti Crne Gore i optuživanju nove vlasti za srpski nacionalizam, čak i fašizam.

I pored evidentnog upliva politike u rad ovog fakulteta od osnivanja do danas, ovaj fakultet iza sebe ima značajna dostignuća. Objavljeno je preko 150 knjiga, osnovani Cetinjski filološki dani, pokrenut časopis Lingua Montenegrina, višetomna monografija Istorija crnogorske književnosti, zatim Bibliografija NjegošBibliografija o crnogorskome jezikupa sve do internet aplikacija Pravopis crnogorskog jezika i Onlajn kursa crnogorskog jezika. Problem je što o ovome svoj sud ne daje stručna javnost, a još veći što nepristrasne u Crnoj Gori skoro da i nema.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost trenutno studira 96 studenata osnovnih studija i 41 student master studija, a do sada su na ovom fakultetu diplomu profesora crnogorskoga jezika i književnosti stekla 42 studenta.

Vrijeme je pokazalo da odluka o partijskom prelamanju nacionalnih pitanja ne donosi dobra.  Nova vlast je zastojem u finansiranju FCJK pokazala da nema rješenja za ovaj decenijski problem. Sve zajedno, vrtlog strasti i sujeta,  može imati teške posljedice po sudbinu crnogorskog jezika.

Rasprave i politizacija jezika dodatno se zahuktavaju prije ovogodišnjeg popisa. Na prošlom 2011. se oko 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim, a crnogorskim skoro 37 odsto. Kojom varijantom nije precizirano.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo