Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMJENE U DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA U BUDVI: Nova uprava dvopartijska

Objavljeno prije

na

Smjene izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli

 

Poslije trideset godina rukovodeći kadar u najznačajnijim hotelskim preduzećima i Javnom preduzeću Morsko dobro, neće biti iz redova Demokratske partije socijalista, već iz partija koje su osvojile većinu na avgustovskim parlamentarnim izborima. Smjene na pozicijama izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli.

Aktuelna vlast preuzima upravu u kompanijama od najvećeg značaja u turističkoj privredi zemlje, kojima je rukovodila DPS sa koalicionim partnerima SDP i SD. Navedene državne firme u svim izbornim ciklusima bile su važna i sigurna baza glasača, ali i njihova velika finansijska potpora.

Rukovodeća mjesta nove postave  u JP Morsko dobro, koje upravlja privredno najznačajnijom regijom u Crnoj Gori, popuniće kadrovi dvije stranke, Nove srpske demokratije i GP URA.

U utorak, 9. marta počeo je prvi radni dan novog direktora JP Morsko dobro Mladena Mikielja, kojeg je Vlada imenovala na ovo, veoma lukrativno radno mjesto. Doskorašnji sekretar za investicije u lokalnoj upravi u Budvi, član je NSD, sa liste DF-a.

Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor JP Morsko dobro i imenovala novi. Za predsjednika UO imenovan je Blažo Rađenović, kadar GP URA, koji je prethodne četiri godine vodio opštinsko preduzeće Mediteran reklame.

Time je Nova srpska demokratija, zajedno sa URA, naslijedila  SDP, čiji su kadrovi dugo godina, od osnivanja ovog Vladinog preduzeća 1992. pa do 2015. godine, rukovodili atraktivnim prostorom Crnogorskog primorja. Prvi direktor JP Morsko dobro bio je Rajko Mihović, zatim Dragan Purko Ivančević i posljednji Rajko Barović.  Svi članovi SDP.

Posljednje četiri godine, preduzećem je direktorovao Predrag Jelušić, istaknuti funkcioner DPS-a, član Glavnog odbora stranke i predsjednik budvanskog odbora DPS-a.

Njihovo upravljanje morskim dobrom ostavilo je trajan pečat na obalni prostor, plaže i njihovo zaleđe, čiju je komercijalizaciju obilježila korupcija, nezakonita privatizacija državne imovine, uz brutalno kršenje zakona i propisa koji regulišu gazdovanje javnim dobrom građana. Mnogim privilegovanim krugovima bilo je omogućeno da prigrabe i na svoje ime uknjiže atraktivne dijelove opšteg dobra, o čemu je nedavno govorio Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, i zbog čega je pokrenuta istraga protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i njegovih saradnika. Poslije 30 godina upravljanja obalom ostale su mnoge zabetonirane pješčane plaže, mnoge vile i ljetnjikovci istaknutih pripadnika državne administracije sazidane  „na pjeni od mora“.

Ovo javno preduzeće bilo je prepoznato u javnosti i po visokim platama zaposlenih, koje su dijelili od porihoda ostvarenih izdavanjem djelova morskog dobra u zakup za razne vrste korišćenja. Raskalašno trošenje novca u državnim preduzećima i agencijama bilo je redovna pojava. Razriješeni  direktor Morskog dobra i predsjednik UO preduzeća imali su mjesečna primanja od  2.800 eura. Veću nego što su bile plate predsjednika države, Vlade i parlamenta. Očekuje se da novi upravljački kadar takvu praksu ukine, da ne bi bilo one – džabe smo krečili.

Smjena rukovodećeg kadra sprema se i za akcionarsko društvo HG Budvanska rivijera u kome Vlada posjeduje većinski paket akcija i imenuje izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora. Princip učešća predstavnika dvije partije primijeniće se prilikom imenovanja vodećih funkcija u najvećoj budvanskoj kompaniji. U pitanju su, prema nezvaničnim informacijama, kadrovi Demokrata i Demokratske narodne partije (DF).

Za izvršnog direktora kompanije koja upravlja sa četiri hotela u Budvi i Petrovcu i Turističkim naseljem Slovenska plaža, biće imenovan Jovica Gregović, član DNP, doskorašnji direktor opštinskog preduzeća Parking servis. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preuzima  Mijomir Pejović, predsjednik Opštinskog odbora i odbornik Demokrata.

Gubljenje uticaja u uspješnoj i bogatoj hotelskoj kompaniji čije je sjedište u Budvi, biće veliki udarac za DPS, koja je decenijama u njoj udomljavala svoje istaknute kadrove. Dva mandata na čelu Upravnog odbora Budvanske rivijere odradio je Svetozar Marović, tadašnji potpredsjednik DPS-a, sa svojim saradnicima.

Odlukom prethodne Vlade za hotele Budvanske rivijere planirana je privatizacija. Međutim, njoj prethodi intezivna prodaja akcija na Montenegroberzi koja se odvijala prošle godine među manjinskim akcionarima. Srpski biznismen Miodrag Kostić najveći je pojedinačni akcionar, posjeduje 20 odsto vrijednosti budvanskih hotela. Značajan udio pripada i Petrosu Statisu, koji rukovodi zakupom elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer.

Promjene će uslijediti i u državnom preduzeću HTP Miločer, u kome će mjesto izvršnog direktora zauzeti kadar Demokrata. Za sada nema informacije ko dolazi na čelo tročlanog Upravnog odbora preduzeća, koje funkcioniše isključivo na osnovu ubiranja kirije za zakup hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

U akcionarskom društvu Sveti Stefan Hoteli u kojem Vlada posjeduje većinu akcija, po principu podjele u Budvanskoj rivijeri, čija je jedina poslovna funkcija rentiranje dva elitna hotela Sveti Stefan i Miločer, direktorsko mjesto preuzeće predstavnik Pokreta za promjene. Funkciju predsjedavajućeg UO društva obavljaće kadar Demokrata. Njihova imena, za sada, nisu poznata.

Društvo Sveti Stefan Hoteli osnovano je u avgustu prošle godine izdavajanjem iz HG Budvanska rivijera. Ima tri zaposlena radnika i pet članova Upravnog odbora, čiji je posao da naplate godišnji zakup za hotele Sveti Stefan i Miločer i novac proslijede kome je propisano. Međutim, zahvaljući visokim iznosima za plate i druge izdatke, gotovo čitav iznos sami potroše. Mjesečna naknada člana i predsjednika UO društva, Milana Vučinića iznosi 2.100 eura, dok su plate ostalih zaposlenih malo niže.

Ispada da od zakupa elitnih hotela, koji iznosi 1,2 miliona eura godišnje, značajan dio odlazi na primanja desetak zaposlenih koji imaju samo jednu obavezu – da naplate kiriju.

U maju prošle godine planule su i akcije Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Kupci su Kostićeva Aik Banka i Statisova Univerzal Capital Banka. Trgovina akcijama Sveca uznemirila je građane Budve i Paštrovića koji su pisali peticije i obraćali sa vladi sa zahtjevom da se hitno zaustavi rasprodaja nacionalnih vrijednosti kakav je luksuzni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer.

Da li će predstavnici nove vlasti, PzP i Demokrata, promijeniti naslijeđeno stanje vezano za zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta, biće zanimljivo pratiti. Građani očekuju uklanjanje zabrane kretanja kroz ljetovalište, koja nikada prije zakupa, nije postojala, i da se obezbijedi nesmetan pristup plažama, parkovima i stazama koje su zakupci prije 13 godina okovali gvozdenim ogradama, kapijama i brojnim stražarskim kućicama.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo