Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMJENE U DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA U BUDVI: Nova uprava dvopartijska

Objavljeno prije

na

Smjene izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli

 

Poslije trideset godina rukovodeći kadar u najznačajnijim hotelskim preduzećima i Javnom preduzeću Morsko dobro, neće biti iz redova Demokratske partije socijalista, već iz partija koje su osvojile većinu na avgustovskim parlamentarnim izborima. Smjene na pozicijama izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli.

Aktuelna vlast preuzima upravu u kompanijama od najvećeg značaja u turističkoj privredi zemlje, kojima je rukovodila DPS sa koalicionim partnerima SDP i SD. Navedene državne firme u svim izbornim ciklusima bile su važna i sigurna baza glasača, ali i njihova velika finansijska potpora.

Rukovodeća mjesta nove postave  u JP Morsko dobro, koje upravlja privredno najznačajnijom regijom u Crnoj Gori, popuniće kadrovi dvije stranke, Nove srpske demokratije i GP URA.

U utorak, 9. marta počeo je prvi radni dan novog direktora JP Morsko dobro Mladena Mikielja, kojeg je Vlada imenovala na ovo, veoma lukrativno radno mjesto. Doskorašnji sekretar za investicije u lokalnoj upravi u Budvi, član je NSD, sa liste DF-a.

Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor JP Morsko dobro i imenovala novi. Za predsjednika UO imenovan je Blažo Rađenović, kadar GP URA, koji je prethodne četiri godine vodio opštinsko preduzeće Mediteran reklame.

Time je Nova srpska demokratija, zajedno sa URA, naslijedila  SDP, čiji su kadrovi dugo godina, od osnivanja ovog Vladinog preduzeća 1992. pa do 2015. godine, rukovodili atraktivnim prostorom Crnogorskog primorja. Prvi direktor JP Morsko dobro bio je Rajko Mihović, zatim Dragan Purko Ivančević i posljednji Rajko Barović.  Svi članovi SDP.

Posljednje četiri godine, preduzećem je direktorovao Predrag Jelušić, istaknuti funkcioner DPS-a, član Glavnog odbora stranke i predsjednik budvanskog odbora DPS-a.

Njihovo upravljanje morskim dobrom ostavilo je trajan pečat na obalni prostor, plaže i njihovo zaleđe, čiju je komercijalizaciju obilježila korupcija, nezakonita privatizacija državne imovine, uz brutalno kršenje zakona i propisa koji regulišu gazdovanje javnim dobrom građana. Mnogim privilegovanim krugovima bilo je omogućeno da prigrabe i na svoje ime uknjiže atraktivne dijelove opšteg dobra, o čemu je nedavno govorio Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, i zbog čega je pokrenuta istraga protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i njegovih saradnika. Poslije 30 godina upravljanja obalom ostale su mnoge zabetonirane pješčane plaže, mnoge vile i ljetnjikovci istaknutih pripadnika državne administracije sazidane  „na pjeni od mora“.

Ovo javno preduzeće bilo je prepoznato u javnosti i po visokim platama zaposlenih, koje su dijelili od porihoda ostvarenih izdavanjem djelova morskog dobra u zakup za razne vrste korišćenja. Raskalašno trošenje novca u državnim preduzećima i agencijama bilo je redovna pojava. Razriješeni  direktor Morskog dobra i predsjednik UO preduzeća imali su mjesečna primanja od  2.800 eura. Veću nego što su bile plate predsjednika države, Vlade i parlamenta. Očekuje se da novi upravljački kadar takvu praksu ukine, da ne bi bilo one – džabe smo krečili.

Smjena rukovodećeg kadra sprema se i za akcionarsko društvo HG Budvanska rivijera u kome Vlada posjeduje većinski paket akcija i imenuje izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora. Princip učešća predstavnika dvije partije primijeniće se prilikom imenovanja vodećih funkcija u najvećoj budvanskoj kompaniji. U pitanju su, prema nezvaničnim informacijama, kadrovi Demokrata i Demokratske narodne partije (DF).

Za izvršnog direktora kompanije koja upravlja sa četiri hotela u Budvi i Petrovcu i Turističkim naseljem Slovenska plaža, biće imenovan Jovica Gregović, član DNP, doskorašnji direktor opštinskog preduzeća Parking servis. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preuzima  Mijomir Pejović, predsjednik Opštinskog odbora i odbornik Demokrata.

Gubljenje uticaja u uspješnoj i bogatoj hotelskoj kompaniji čije je sjedište u Budvi, biće veliki udarac za DPS, koja je decenijama u njoj udomljavala svoje istaknute kadrove. Dva mandata na čelu Upravnog odbora Budvanske rivijere odradio je Svetozar Marović, tadašnji potpredsjednik DPS-a, sa svojim saradnicima.

Odlukom prethodne Vlade za hotele Budvanske rivijere planirana je privatizacija. Međutim, njoj prethodi intezivna prodaja akcija na Montenegroberzi koja se odvijala prošle godine među manjinskim akcionarima. Srpski biznismen Miodrag Kostić najveći je pojedinačni akcionar, posjeduje 20 odsto vrijednosti budvanskih hotela. Značajan udio pripada i Petrosu Statisu, koji rukovodi zakupom elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer.

Promjene će uslijediti i u državnom preduzeću HTP Miločer, u kome će mjesto izvršnog direktora zauzeti kadar Demokrata. Za sada nema informacije ko dolazi na čelo tročlanog Upravnog odbora preduzeća, koje funkcioniše isključivo na osnovu ubiranja kirije za zakup hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

U akcionarskom društvu Sveti Stefan Hoteli u kojem Vlada posjeduje većinu akcija, po principu podjele u Budvanskoj rivijeri, čija je jedina poslovna funkcija rentiranje dva elitna hotela Sveti Stefan i Miločer, direktorsko mjesto preuzeće predstavnik Pokreta za promjene. Funkciju predsjedavajućeg UO društva obavljaće kadar Demokrata. Njihova imena, za sada, nisu poznata.

Društvo Sveti Stefan Hoteli osnovano je u avgustu prošle godine izdavajanjem iz HG Budvanska rivijera. Ima tri zaposlena radnika i pet članova Upravnog odbora, čiji je posao da naplate godišnji zakup za hotele Sveti Stefan i Miločer i novac proslijede kome je propisano. Međutim, zahvaljući visokim iznosima za plate i druge izdatke, gotovo čitav iznos sami potroše. Mjesečna naknada člana i predsjednika UO društva, Milana Vučinića iznosi 2.100 eura, dok su plate ostalih zaposlenih malo niže.

Ispada da od zakupa elitnih hotela, koji iznosi 1,2 miliona eura godišnje, značajan dio odlazi na primanja desetak zaposlenih koji imaju samo jednu obavezu – da naplate kiriju.

U maju prošle godine planule su i akcije Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Kupci su Kostićeva Aik Banka i Statisova Univerzal Capital Banka. Trgovina akcijama Sveca uznemirila je građane Budve i Paštrovića koji su pisali peticije i obraćali sa vladi sa zahtjevom da se hitno zaustavi rasprodaja nacionalnih vrijednosti kakav je luksuzni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer.

Da li će predstavnici nove vlasti, PzP i Demokrata, promijeniti naslijeđeno stanje vezano za zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta, biće zanimljivo pratiti. Građani očekuju uklanjanje zabrane kretanja kroz ljetovalište, koja nikada prije zakupa, nije postojala, i da se obezbijedi nesmetan pristup plažama, parkovima i stazama koje su zakupci prije 13 godina okovali gvozdenim ogradama, kapijama i brojnim stražarskim kućicama.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

DRŽAVA I DRŽAVLJANI: Od ljudskih prava do izbornog inženjeringa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pronio se glas da će nova vlast, izmjenom starih propisa, na mala vrata izbjegle i raseljene iz bivše SFRJ uvesti u birački spisak. Sa barikada i iz medija, patriote su branile Crnu Goru od moguće pošasti. Ne znajući, ili se praveći da ne znaju, kako je DPS taj posao već završio

 

Uoči predstojećih lokalnih izbora u biračkom spisku u Herceg Novom upisano je 2.714 birača koji se, istovremeno, nalaze i u biračkom spisku Republike Srbije, Republike Srpske ili u oba (82 birača). To je u suprotnosti sa važećim propisima u Crnoj Gori.

Do podatka da je neregularan svaki deseti glasač u Novom, Centar za monitoring došao je uporednom analizom tri biračka spiska. Prethodno, nepotpune analize su pokazale da je i na nedavnim izborima u Nikšiću pravo glasa imalo makar hiljadu birača upisanih i u birački spisak Srbije (nijesu provjeravani svi glasači i nije konsultovan birački spisak iz BiH).

Jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić izjavio je, a sedmicu nakon njegovog javnog nastupa nijesmo čuli ni riječ koja bi ga demantovala, da je u Vladi Zdravka Krivokapića stanje gore nego u Herceg Novom. Tamo, od 12 ministara, makar dvojica imaju registrovano  prebivalište u dvije države – Crnoj Gori i Srbiji. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i njegov kolega, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić  zavjetno ćute, odbijajući da odgovore na Perićeve prozivke. On je, objašnjavajući kako su za upis u birački spisak odlučujuća tri elementa – punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo – pojasnio: „Državljanstava možete imati više, prebivališta i godina možete imati samo jedno, ne možete imati i 18 i 42 godine. Znači jedna osoba ne može biti u dva prebivališta upisana. A vi imate dva ministra koji imaju dva prebivališta u Crnoj Gori i Srbiji. Govorim o ministru Spajiću i ministru Leposaviću…”.

Nijesu Leposavić i Spajić ni prvi ni posljednji funkcioneri iz Crne Gore koji, znajući da krše zakon, imaju po neko rezervno prebivalište. A možda i državljanstvo. Njihov slučaj je dobio na značaju od kada je Vlada naumila da izmjenom zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, odluke, mišljenja…) zavede red baš tamo gdje dvojica ministara sebi dozvoljavaju bezakonje. Uz prećutnu podršku ostalih.

U danu (četvrtak, 8. april) kada je Vlada, pod pritiskom demonstranata odustala od samovoljnog usvajanja Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, iako je na to imala zakonsko pravo, odmetnuti ministar Leposavić pohvalio se učešćem u pripremi zakona o državljanstvu (i zakona o porijeklu imovine). „Koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora“, konstatovao je ministar pravde, sporeći se sa premijerom: „To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući“.

O tome bi se, već, dalo polemisati. Uzmimo, recimo, novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kome je Leposavić doprinio, „ulažući nadljudske napore“. A baš takvi su i bili neophodni da bi se, sa prikazanom lakoćom, prešlo preko viševjekovne istorije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i pravoslavnih Crnogoraca. Da li bi se slična rabota mogla ponoviti i prilikom „liberalizacije“ postojećeg Zakona o državljanstvu? Pod uslovom, a to je još jedna među brojnim nepoznanicama, da izvršna i zakonodavna vlast (parlamentarna većina) krenu u taj rizičan poduhvat. Najave postoje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo