Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMJENE U DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA U BUDVI: Nova uprava dvopartijska

Objavljeno prije

na

Smjene izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli

 

Poslije trideset godina rukovodeći kadar u najznačajnijim hotelskim preduzećima i Javnom preduzeću Morsko dobro, neće biti iz redova Demokratske partije socijalista, već iz partija koje su osvojile većinu na avgustovskim parlamentarnim izborima. Smjene na pozicijama izvršnih direktora, predsjednika i članova upravnih odbora u preduzećima u kojima je država osnivač ili posjeduje većinski paket akcija, već su počele. U pitanju su JP Morsko dobro, najveća hotelska kuća u Crnoj Gori HG Budvanska rivijera, zatim HTP Miločer i najmlađa hotelska kompanija Sveti Stefan Hoteli.

Aktuelna vlast preuzima upravu u kompanijama od najvećeg značaja u turističkoj privredi zemlje, kojima je rukovodila DPS sa koalicionim partnerima SDP i SD. Navedene državne firme u svim izbornim ciklusima bile su važna i sigurna baza glasača, ali i njihova velika finansijska potpora.

Rukovodeća mjesta nove postave  u JP Morsko dobro, koje upravlja privredno najznačajnijom regijom u Crnoj Gori, popuniće kadrovi dvije stranke, Nove srpske demokratije i GP URA.

U utorak, 9. marta počeo je prvi radni dan novog direktora JP Morsko dobro Mladena Mikielja, kojeg je Vlada imenovala na ovo, veoma lukrativno radno mjesto. Doskorašnji sekretar za investicije u lokalnoj upravi u Budvi, član je NSD, sa liste DF-a.

Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor JP Morsko dobro i imenovala novi. Za predsjednika UO imenovan je Blažo Rađenović, kadar GP URA, koji je prethodne četiri godine vodio opštinsko preduzeće Mediteran reklame.

Time je Nova srpska demokratija, zajedno sa URA, naslijedila  SDP, čiji su kadrovi dugo godina, od osnivanja ovog Vladinog preduzeća 1992. pa do 2015. godine, rukovodili atraktivnim prostorom Crnogorskog primorja. Prvi direktor JP Morsko dobro bio je Rajko Mihović, zatim Dragan Purko Ivančević i posljednji Rajko Barović.  Svi članovi SDP.

Posljednje četiri godine, preduzećem je direktorovao Predrag Jelušić, istaknuti funkcioner DPS-a, član Glavnog odbora stranke i predsjednik budvanskog odbora DPS-a.

Njihovo upravljanje morskim dobrom ostavilo je trajan pečat na obalni prostor, plaže i njihovo zaleđe, čiju je komercijalizaciju obilježila korupcija, nezakonita privatizacija državne imovine, uz brutalno kršenje zakona i propisa koji regulišu gazdovanje javnim dobrom građana. Mnogim privilegovanim krugovima bilo je omogućeno da prigrabe i na svoje ime uknjiže atraktivne dijelove opšteg dobra, o čemu je nedavno govorio Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, i zbog čega je pokrenuta istraga protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i njegovih saradnika. Poslije 30 godina upravljanja obalom ostale su mnoge zabetonirane pješčane plaže, mnoge vile i ljetnjikovci istaknutih pripadnika državne administracije sazidane  „na pjeni od mora“.

Ovo javno preduzeće bilo je prepoznato u javnosti i po visokim platama zaposlenih, koje su dijelili od porihoda ostvarenih izdavanjem djelova morskog dobra u zakup za razne vrste korišćenja. Raskalašno trošenje novca u državnim preduzećima i agencijama bilo je redovna pojava. Razriješeni  direktor Morskog dobra i predsjednik UO preduzeća imali su mjesečna primanja od  2.800 eura. Veću nego što su bile plate predsjednika države, Vlade i parlamenta. Očekuje se da novi upravljački kadar takvu praksu ukine, da ne bi bilo one – džabe smo krečili.

Smjena rukovodećeg kadra sprema se i za akcionarsko društvo HG Budvanska rivijera u kome Vlada posjeduje većinski paket akcija i imenuje izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora. Princip učešća predstavnika dvije partije primijeniće se prilikom imenovanja vodećih funkcija u najvećoj budvanskoj kompaniji. U pitanju su, prema nezvaničnim informacijama, kadrovi Demokrata i Demokratske narodne partije (DF).

Za izvršnog direktora kompanije koja upravlja sa četiri hotela u Budvi i Petrovcu i Turističkim naseljem Slovenska plaža, biće imenovan Jovica Gregović, član DNP, doskorašnji direktor opštinskog preduzeća Parking servis. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preuzima  Mijomir Pejović, predsjednik Opštinskog odbora i odbornik Demokrata.

Gubljenje uticaja u uspješnoj i bogatoj hotelskoj kompaniji čije je sjedište u Budvi, biće veliki udarac za DPS, koja je decenijama u njoj udomljavala svoje istaknute kadrove. Dva mandata na čelu Upravnog odbora Budvanske rivijere odradio je Svetozar Marović, tadašnji potpredsjednik DPS-a, sa svojim saradnicima.

Odlukom prethodne Vlade za hotele Budvanske rivijere planirana je privatizacija. Međutim, njoj prethodi intezivna prodaja akcija na Montenegroberzi koja se odvijala prošle godine među manjinskim akcionarima. Srpski biznismen Miodrag Kostić najveći je pojedinačni akcionar, posjeduje 20 odsto vrijednosti budvanskih hotela. Značajan udio pripada i Petrosu Statisu, koji rukovodi zakupom elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer.

Promjene će uslijediti i u državnom preduzeću HTP Miločer, u kome će mjesto izvršnog direktora zauzeti kadar Demokrata. Za sada nema informacije ko dolazi na čelo tročlanog Upravnog odbora preduzeća, koje funkcioniše isključivo na osnovu ubiranja kirije za zakup hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

U akcionarskom društvu Sveti Stefan Hoteli u kojem Vlada posjeduje većinu akcija, po principu podjele u Budvanskoj rivijeri, čija je jedina poslovna funkcija rentiranje dva elitna hotela Sveti Stefan i Miločer, direktorsko mjesto preuzeće predstavnik Pokreta za promjene. Funkciju predsjedavajućeg UO društva obavljaće kadar Demokrata. Njihova imena, za sada, nisu poznata.

Društvo Sveti Stefan Hoteli osnovano je u avgustu prošle godine izdavajanjem iz HG Budvanska rivijera. Ima tri zaposlena radnika i pet članova Upravnog odbora, čiji je posao da naplate godišnji zakup za hotele Sveti Stefan i Miločer i novac proslijede kome je propisano. Međutim, zahvaljući visokim iznosima za plate i druge izdatke, gotovo čitav iznos sami potroše. Mjesečna naknada člana i predsjednika UO društva, Milana Vučinića iznosi 2.100 eura, dok su plate ostalih zaposlenih malo niže.

Ispada da od zakupa elitnih hotela, koji iznosi 1,2 miliona eura godišnje, značajan dio odlazi na primanja desetak zaposlenih koji imaju samo jednu obavezu – da naplate kiriju.

U maju prošle godine planule su i akcije Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Kupci su Kostićeva Aik Banka i Statisova Univerzal Capital Banka. Trgovina akcijama Sveca uznemirila je građane Budve i Paštrovića koji su pisali peticije i obraćali sa vladi sa zahtjevom da se hitno zaustavi rasprodaja nacionalnih vrijednosti kakav je luksuzni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer.

Da li će predstavnici nove vlasti, PzP i Demokrata, promijeniti naslijeđeno stanje vezano za zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta, biće zanimljivo pratiti. Građani očekuju uklanjanje zabrane kretanja kroz ljetovalište, koja nikada prije zakupa, nije postojala, i da se obezbijedi nesmetan pristup plažama, parkovima i stazama koje su zakupci prije 13 godina okovali gvozdenim ogradama, kapijama i brojnim stražarskim kućicama.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo