Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crveni putevi

Objavljeno prije

na

Dva saobraćajna incidenta koja su se nedavno dogodila u blizini Berana, zainteresovala su javnost, po svemu sudeći, za veliki posao koji se realizuje kroz Crnu Goru, a da se o tome ama baš ništa ne zna.

Kada se prije nepunih mjesec dana u mjestu Šćepanica, na pola puta od Berana prema Bijelom Polju, prevrnuo kamion koji je s Kosova prevozio crveni zemljani materijal nepoznatog sastava, na kratko je nastala pometnja. Magistralni put je neko vrijeme bio zatvoren, dok rasuti materijal nije raščišen sa ceste. Vlasnicima imanja gdje je prevrnuti kamion završio, s Kosova je ponuđena novčana odšteta, koju oni nijesu željeli da uzmu. Pošteni ljudi tu priliku nijesu iskoristili i odbili su odštetu, budući da niko nije stradao.

TAJANSTVENI TOVAR: Samo mjesec prije toga kamion sa sličnim utovarom, vozeći iz istog pravca, sletio je s puta i prevrnuo se u selu Dapsiće, na ulazu u Berane. Saobraćaj je takođe bio zaustavljen dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova i raščistili rasuti materijal. Sve je postalo još misterioznije, kada je čitav slučaj prikazan kao obična saobraćajna nezgoda, iako po mnogo čemu obična nije bila.

„Zatekao sam se tu gdje se kamion prevrnuo. Niko nije smio ništa da dira dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova, mislim iz UNMIK-a”, kaže za Monitor jedan od očevidaca.

Jedan od kamiona „istovario” je materijal ulazeći u oštru krivinu na domak Podgorice, u blizini Dromire mnogo ranije, a na mjestu istovara i nakon detaljnog čišćenja dugo je ostala crvena mrlja koju ni kiše nijesu mogle sprati.

Šta je bilo u prevrnutim kamionima koji su dolazili s Kosova? Već neko vrijeme se priča kako kamioni tokom cijelog dana špartaju na toj liniji, ostavljajući nerijetko za sobom crvene zemljane tragove. Na gužvu koju u saobraćaju prave kamioni koji dolaze s Kosova i istog dana se tamo vraćaju, žalili su se i vozači.

U policiji nezvanično saznajemo da je riječ o transportu rude s Kosova, ali da je u nadležnosti policije jedino da provjerava ispravnost vozila.

Odakle s Kosova dolaze ovi kamini i gdje idu? Šta voze i čime su utovareni u povratku? Prema saznanjima do kojih je Monitor uspio doći, kamioni najvjerovatnije polaze iz fabrike feronikla u Glogovcu, i natovareni su upravo sirovinom koja sadrži feronikl, crvenkaste boje.

Na crnogorskoj carini nezvanično nam je potvrđeno da se radi o tranzitnom poslu izvozu rude s Kosova za Kinu.

„Taj tranzit je ranije naplaćivan, ali mislim da sada, od kada smo postali kandidati za članstvo u EU, nemamo pravo da to radimo, i u tom pogledu nemamo nikave koristi od trasporta robe kroz Crnu Goru za treće zemlje. Kamioni plaćaju jedino eko taksu na godišnjem nivou, isto onoliko koliko i neko ko samo jednom uđe u našu državu”, rekao nam je sagovornik na carini u Rožajama.

Fabrika feronikla na Kosovu privatizovana je prije nekoliko godina. To je jedna od prvih kosovskih kompanija koju je misija UN stavila na prodaju. Fabrika je bila teško oštećena tokom bombardovanja. UNMIK je još prilikom tendera saopštio kako će kupcu obezbijediti dozvolu za eksploataciju i proširenje rudnika. Feronikl, čija je izgradnja 1979. godine koštala oko trista miliona dolara, prodat je za trideset miliona kompaniji IMR Alferon, registrovanoj u Engleskoj.

NEPKREKINUTI KONVOJ: Novi vlasnici nijesu odugovlačili i odmah su počeli da eksploatišu rudu, tako da se mjesečno s Kosova izveze, navodno, desetine hiljada tona sirovine, koja se osim Glogovca iskopava i u rudnicima u blizini američke vojne baze Bondstil. Srpski mediji još krajem ljeta pisali su kako se izvoz obavlja preko Luke Bar u Crnoj Gori. Misterija crvene prašine na crnogorskim putevima time bi mogla biti riješena. Upravo su se, osim vozača, i neki od mještana Bara koji žive u blizini Luke žalili ljetos kako ne mogu da rašire veš na terasama od prašine crvene boje.

Monitor otkriva da dnevno s Kosova, preko graničnog prelaza na Kuli, u Crnu Goru uđe blizu sto kamiona natovarenih zemljom bogatom feroniklom. Oni se kreću preko Rožaja, Berana, Ribarevina, kanjonom Morače do Podgorice, i dalje do Bara. Tim putem se kamioni, najčešće opet natovareni, vraćaju istog dana. Navodno se iz Kine kontejnerima iskorištena zemlja vraća tamo odakle je i uzeta, što upravo čitavom poslu daje dozu misterioznosti.

S druge strane, to bi značilo da svakog dana crnogorskim putevima, u jednom i drugom pravcu, preko redovnih, prošparta još dvjesta teško natovarenih kamiona. Taj konvoj nije prekinut ni kada je nedavno u poplavama propala magistrala u mjestu Skakavac. Šleperi su istog dana proputili zaobilaznicom preko Petnjice, zbog čega su se pobunili mještani toga kraja. Za nekoliko dana dok nije osposobljena magistrala u Skakavcu, kamioni su urnisali puteve na području Bihora, o kojima se i inače tako malo vodi računa.

UNIŠTAVANJE PUTEVA: Osim što uništavaju puteve, pretovareni kamioni istresaju crvenkastu zemlju, zbog čega mještani koji žive duž magistrale sa zebnjom čekaju da ih neko precizno obavijesti o kakvom se materijalu radi. Nije bez neke rečeno da su u strahu velike oči, jer je vrlo brzo raširena i priča kako postoji mogućnost da je teret koji se prevozi radioaktivan. Ovakve sumnje odbacio je direktor barske Luke Slobodan Pejović, kojeg su mediji u Srbiji citirali kada je izjavio da je riječ o dugoročnom poslu pretovara nikla i cinkovog oksida, te da roba ne zagađuje okolinu.

„Ovaj posao trebalo bi da traje narednih godinu i po. Radi se o količini od oko 50 hiljada tona na mjesečnom nivou. Roba jeste prljava ali ne zagađuje okolinu”, rekao je direktor barske Luke.

On je kazao da se radi o saradnji s Belgijancima, koji su obećali da će donijeti atest za robu.

Ako posao prevoza rude s Kosova do Luke Bar nije opasan, postavlja se pitanje čemu tajanstvenost i netransparentnost koje ga prate? Zašto se do sada nije oglasilo Ministarstvo zaštite životne sredine koje bi ispitalo o kakvom se materijalu radi i da li se zagađuje putni pojas i gradovi kroz koje tranzit prolazi? Ako ni zbog čega drugog onda zbog uznemirenosti građana.

Do informacije ko je sklopio ovaj posao koji navodno druge zemlje i njihove luke nijesu htjele, s kim je sklopljen i po koju cijenu, teško je zvanično doći. Nezvanično, Ministarstvo saobraćaja nije bilo previše oduševljeno zbog činjenice da će crnogorska putna infrastruktura biti toliko raubovana, smatrajući i da je zarada koju ima barska luka daleko ispod toga koliko se uništavaju crnogorski putevi i ugrožava saobraćajna bezbjednost. Takođe nezvanično, vrijednom poslu su se, međutim, obradovala dva povlašćena preduzeća iz Crne Gore koja posjeduju odgovarajuće kamione, i koja su, zajedno s firmama s Kosova, uključena u prevoz rude iz te države do luke u Baru, i nazad.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo