U kriznim štabovima tvrde – poplavama je ugroženo oko hiljadu i po domaćinstava u kojima živi preko pet hiljada članova. Pomoć je stigla i iz inostranstva i svakodnevno se dijeli. Iz Instituta za javno zdravlje su upozorili na mogućnost pogoršavanja epidemiološke situacije koja je, za sada, mirna i pozvali sve da dezinfikuju domove.
Koliko je domova dezinfikovano i na koji način još se ne zna. Na pitanja upućena Institutu za javno zdravlje Monitor do zaključenja broja nije dobio odgovor.
KUĆE ROMA I EGIPĆANA NIJESU DEZINFIKOVANE: Prema informacijama Monitora Romi i Egipćani iz izbjegličkog naselja Riveresajd i domicilni Romi iz naselja Donji Talum u Beranama vraćeni su nakon poplava u domove prije nego je izvršena bilo kakva dezinfekcija potopljenih kuća.
Ovo je Monitoru potvrdio član opštinskog Kriznog štaba, rekavši da se radilo brzo zbog najavljenog zahlađenja. „Osim toga, u trenutku kada su raseljeni vraćeni u svoje kuće nije još bilo uputstva Instituta za javno zdravlje,”, rekao je naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.
U činjenicu da iz nekih kuća nije bilo očišćeno ni blato uvjerio se i aktivista angažovan na terenu u vrijeme poplava. On je kazao da je povratak u domove obavljen suviše brzo i da je napravljeno niz propusta. „ To je izgledalo katastrofalno. U nekim kućama još je bilo blata do koljena. Ljudi su sami čistili bez ikakvih higijenskih sredstava. To na šta smo nailazili u nekim slučajevima nije bilo uslovno ni za životinje a ne za ljude”, objasnio nam je sagovornik.
STRAH OD ZARAZE: On strahuje od mogućnosti izbijanja zaraznih bolesti, budući da je među iseljenim mještanima Donjeg Taluma i Riversajda mnogo maloljetne djece. „Možemo samo da se molimo Bogu da ne bude neke epidemije. Ni u jednoj kući nije obavljena dezinfekcija niti deratizacija, a prilikom ranijeg obilaska u nekim prostorijama smo primijetili zmije i razne glodare. Ljudi su ipak bili prisiljeni da se vrate” , kaže sagovornik Monitora.
Upozorenje Instituta za javno zdravlje o tome na koji način postupiti prije povratka u domove koji su bili potopljeni, i uputstva za dezinfekciju i pojačanu ličnu higijenu, posebno kod djece, stiglo je sa zakašnjenjem. Za siromašne domicilne Rome i izbjeglice sa Kosova u trenutku kada ih je zadesila vodena stihija i nakon toga, i sapun je bio luksuz.
Da za sada ne bude slučajeva infekcija vjerovatno je doprinijelo izuzetno hladno vrijeme na sjeveru, ali se zato strahuje od prvog otopljavanja koje bi moglo da pogoduje razvoju virusa i bakterija.
U Beranama je bilo potopljeno oko dvjesta pedeset domaćinstava. Samo u izbjegličkom neselju Riversajd potopljeno je bilo četrdeset kuća u kojima živi oko trista nevoljnika, među kojima je više od pola maloljetne djece. Za vrijeme boravka u kolektivnim centrima, medicinski timovi su odvojili dvije mnogočlane porodice domicilnih Roma u kojima je evidentirano prisustvo žutice i sifilisa.
Na području Berana u domove nije vraćeno još deset porodica, zbog toga što su komisije procijenile da njihove kuće ili drvene barake nijesu nakon poplavljivanja uslovne za stanovanje, i za koje će morati da bude traženo novo stambeno rješenje.
POVRATAK KUĆAMA: Nikšić se lagano oporavlja od nezapamćenih poplava. Higijensko – epidemiološko stanje je stabilno. Desetak porodica vratilo se u svoje mokre domove i trude se da nastave život. „Bitno je da smo živi i zdravi, a za ostalo ćemo se nekako snaći”, pokušavaju da budu optimisti. Nivo vode u poplavljenim područjima u konstantnom je padu, pa bi trebalo da se i ostali ubrzo vrate. Problem je što se sa padom temeperature zamrzava voda što usporava njeno povlačenje.
„Za sad su nam samo pet vikendica i tri privredna objekta uz sami kanal, pod vodom. Vlasnici rade grubo čišćenje i pranje, a poslije toga ekipa Instituta za javno zdravlje vrši dezinfekciju i nakon toga je moguće useljenje. Sve zavisi od toga koliko je neko pokućstva uspio skloniti”, tvrdi Momčilo Mićunović, predsjednik Kriznog štaba u opštini Nikšić.
Najviše su stradali podovi – parketi, laminati, kao i moleraj i unutrašnja vrata. U kuće se uvukla vlaga, pa nije lako boraviti u prostorijama, a vani je previše hladno da bi se moglo stalno provjetravati.
U kriznom štabu se nadaju da će preostalih tridesetak porodica moći da se vrate u svoje domove u narednih par dana. Izuzetak je porodica iz Ozrinića, čija je kuća poplavljena do krova, pa će naredne mjesece provesti u prinudnom smještaju. Po izvještajima koje Krizni štab šalje Sektoru za vanredne situacije, ugrožena domaćinstva svakodnevno dobijaju pomoć u vidu osnovnih potrepština.
„Radi se o različitim artiklima. Dobili smo sto tona mrkog uglja za ogrijev, hranu, vodu, ali i nešto novca. Na sajtu ćemo objaviti sve informacije, ko je i šta dao i kome je ta pomoć opredijeljena, kad se sve završi. Sad nam predstoji čišćenje i dezinfekcija objekata u kojima još ima vode, komisijski pregled, konstatovanje i popisivanje nastale štete, količine stočnog fonda koji je iseljen i, ono što je možda sad najneophodnije, ogrijev i stočna hrana”, rekao nam je Mićunović.
Prema njegovim riječima voda za piće je potpuno ispravna, a električna energija je priključena na sve objekte, osim na one koji su još pod vodom. Grad se polako vraća u normalno stanje, a procjenjivanje štete, krivice i pravljenje planova za budućnost tek predstoji.
OGROMNA ŠTETA: Ulcinj je samo milošću prirode izbjegao katastrofu. Tek su centimetri nedostajali da Bojana prelije preko dotrajalih nasipa i da se pod vodom, za nekoliko minuta, nađe šest hiljada kuća, od obala Bojane do samog administrativnog središta grada.
Golgotu su prošli stanovnici sela Lisna, Bori i Fraskanjel, desetak kilometara uzvodno Bojanom. Četrdesetak kuća u tim selima je bilo sasvim poplavljeno, a imanja su i dalje uglavnom pod vodom, stoka se razbježala. Zato šteta još ne može biti procjenjena, ali je sigurno da je ona ogromna.
Mještani tvrde da ih više niko od zvaničnika ne posjećuje i da pomoći nema. Opštinski savjetnik za poljoprivredu Gani Redža tvrdi da će se sve evidentirati i proslijediti Ministrarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
S obzirom na bijedno stanje u budžetu Opštine Ulcinj, pomoć od države unesrećenim domaćinstvima se čini jedino vjerovatnom.
Voda je, inače, prodrla i u 450 restorana, kućica i vikendica na Bojani, a pod vodom je bilo cijelo ostrvo Ada. Posljedice poplava mogu se vidjeti duž cijele Ulcinjske rivijere, koja je zatrpana otpadom i smećem koje je Bojana donijela iz unutrašnjosti Crne Gore i iz Albanije.
ČEKAJU VLADU: Mještani poplavljenih sela oko Podgorice takođe čisite kuće i čekaju ko će im poslati pomoć. Nešto već stiže. Najviše ih zanima odšteta kojom bi platili popravku kuće i okućnicu doveli u red. Protekle subote su popisne komisije za procjenu štete krenule u obilazak i tek kada oni završe posao znaće se kolika je, zapravo, šteta.
Mještani zetskih sela se nadaju da će Vlada nakon procijene štete poplavljenim domaćinstvima uručiti finansijsku pomoć. Iz Gradske opštine Golubovci su potvrdili da Komisija nema nadležnosti da procjenjuje poslovne objekte, kao ni imovinu na motorni pogon i poljoprivrednu mehanizaciju. To će se posebno raditi.
Crna Gora je za vrijeme poplava bila na nogama. I danas je, iako su kiše prošle. Premijer Đukanović, upitan zašto nije posjetio poplavljena područja, kratko je novinarima rekao: ,,Dosta je bilo slikanja”. U pravu je. Samo što sad treba da vidi šta je ko od onih koji su se slikali uradio da do svega ovoga ne dođe, ili kad je već došlo – da pomoć bude hitrija.
EKIPA MONITORA
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU2 sedmice