Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poplava Vlade

Objavljeno prije

na

U kriznim štabovima tvrde – poplavama je ugroženo oko hiljadu i po domaćinstava u kojima živi preko pet hiljada članova. Pomoć je stigla i iz inostranstva i svakodnevno se dijeli. Iz Instituta za javno zdravlje su upozorili na mogućnost pogoršavanja epidemiološke situacije koja je, za sada, mirna i pozvali sve da dezinfikuju domove.

Koliko je domova dezinfikovano i na koji način još se ne zna. Na pitanja upućena Institutu za javno zdravlje Monitor do zaključenja broja nije dobio odgovor.

KUĆE ROMA I EGIPĆANA NIJESU DEZINFIKOVANE: Prema informacijama Monitora Romi i Egipćani iz izbjegličkog naselja Riveresajd i domicilni Romi iz naselja Donji Talum u Beranama vraćeni su nakon poplava u domove prije nego je izvršena bilo kakva dezinfekcija potopljenih kuća.

Ovo je Monitoru potvrdio član opštinskog Kriznog štaba, rekavši da se radilo brzo zbog najavljenog zahlađenja. „Osim toga, u trenutku kada su raseljeni vraćeni u svoje kuće nije još bilo uputstva Instituta za javno zdravlje,”, rekao je naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

U činjenicu da iz nekih kuća nije bilo očišćeno ni blato uvjerio se i aktivista angažovan na terenu u vrijeme poplava. On je kazao da je povratak u domove obavljen suviše brzo i da je napravljeno niz propusta. „ To je izgledalo katastrofalno. U nekim kućama još je bilo blata do koljena. Ljudi su sami čistili bez ikakvih higijenskih sredstava. To na šta smo nailazili u nekim slučajevima nije bilo uslovno ni za životinje a ne za ljude”, objasnio nam je sagovornik.

STRAH OD ZARAZE: On strahuje od mogućnosti izbijanja zaraznih bolesti, budući da je među iseljenim mještanima Donjeg Taluma i Riversajda mnogo maloljetne djece. „Možemo samo da se molimo Bogu da ne bude neke epidemije. Ni u jednoj kući nije obavljena dezinfekcija niti deratizacija, a prilikom ranijeg obilaska u nekim prostorijama smo primijetili zmije i razne glodare. Ljudi su ipak bili prisiljeni da se vrate” , kaže sagovornik Monitora.

Upozorenje Instituta za javno zdravlje o tome na koji način postupiti prije povratka u domove koji su bili potopljeni, i uputstva za dezinfekciju i pojačanu ličnu higijenu, posebno kod djece, stiglo je sa zakašnjenjem. Za siromašne domicilne Rome i izbjeglice sa Kosova u trenutku kada ih je zadesila vodena stihija i nakon toga, i sapun je bio luksuz.

Da za sada ne bude slučajeva infekcija vjerovatno je doprinijelo izuzetno hladno vrijeme na sjeveru, ali se zato strahuje od prvog otopljavanja koje bi moglo da pogoduje razvoju virusa i bakterija.

U Beranama je bilo potopljeno oko dvjesta pedeset domaćinstava. Samo u izbjegličkom neselju Riversajd potopljeno je bilo četrdeset kuća u kojima živi oko trista nevoljnika, među kojima je više od pola maloljetne djece. Za vrijeme boravka u kolektivnim centrima, medicinski timovi su odvojili dvije mnogočlane porodice domicilnih Roma u kojima je evidentirano prisustvo žutice i sifilisa.

Na području Berana u domove nije vraćeno još deset porodica, zbog toga što su komisije procijenile da njihove kuće ili drvene barake nijesu nakon poplavljivanja uslovne za stanovanje, i za koje će morati da bude traženo novo stambeno rješenje.

POVRATAK KUĆAMA: Nikšić se lagano oporavlja od nezapamćenih poplava. Higijensko – epidemiološko stanje je stabilno. Desetak porodica vratilo se u svoje mokre domove i trude se da nastave život. „Bitno je da smo živi i zdravi, a za ostalo ćemo se nekako snaći”, pokušavaju da budu optimisti. Nivo vode u poplavljenim područjima u konstantnom je padu, pa bi trebalo da se i ostali ubrzo vrate. Problem je što se sa padom temeperature zamrzava voda što usporava njeno povlačenje.

„Za sad su nam samo pet vikendica i tri privredna objekta uz sami kanal, pod vodom. Vlasnici rade grubo čišćenje i pranje, a poslije toga ekipa Instituta za javno zdravlje vrši dezinfekciju i nakon toga je moguće useljenje. Sve zavisi od toga koliko je neko pokućstva uspio skloniti”, tvrdi Momčilo Mićunović, predsjednik Kriznog štaba u opštini Nikšić.

Najviše su stradali podovi – parketi, laminati, kao i moleraj i unutrašnja vrata. U kuće se uvukla vlaga, pa nije lako boraviti u prostorijama, a vani je previše hladno da bi se moglo stalno provjetravati.

U kriznom štabu se nadaju da će preostalih tridesetak porodica moći da se vrate u svoje domove u narednih par dana. Izuzetak je porodica iz Ozrinića, čija je kuća poplavljena do krova, pa će naredne mjesece provesti u prinudnom smještaju. Po izvještajima koje Krizni štab šalje Sektoru za vanredne situacije, ugrožena domaćinstva svakodnevno dobijaju pomoć u vidu osnovnih potrepština.

„Radi se o različitim artiklima. Dobili smo sto tona mrkog uglja za ogrijev, hranu, vodu, ali i nešto novca. Na sajtu ćemo objaviti sve informacije, ko je i šta dao i kome je ta pomoć opredijeljena, kad se sve završi. Sad nam predstoji čišćenje i dezinfekcija objekata u kojima još ima vode, komisijski pregled, konstatovanje i popisivanje nastale štete, količine stočnog fonda koji je iseljen i, ono što je možda sad najneophodnije, ogrijev i stočna hrana”, rekao nam je Mićunović.

Prema njegovim riječima voda za piće je potpuno ispravna, a električna energija je priključena na sve objekte, osim na one koji su još pod vodom. Grad se polako vraća u normalno stanje, a procjenjivanje štete, krivice i pravljenje planova za budućnost tek predstoji.

OGROMNA ŠTETA: Ulcinj je samo milošću prirode izbjegao katastrofu. Tek su centimetri nedostajali da Bojana prelije preko dotrajalih nasipa i da se pod vodom, za nekoliko minuta, nađe šest hiljada kuća, od obala Bojane do samog administrativnog središta grada.

Golgotu su prošli stanovnici sela Lisna, Bori i Fraskanjel, desetak kilometara uzvodno Bojanom. Četrdesetak kuća u tim selima je bilo sasvim poplavljeno, a imanja su i dalje uglavnom pod vodom, stoka se razbježala. Zato šteta još ne može biti procjenjena, ali je sigurno da je ona ogromna.

Mještani tvrde da ih više niko od zvaničnika ne posjećuje i da pomoći nema. Opštinski savjetnik za poljoprivredu Gani Redža tvrdi da će se sve evidentirati i proslijediti Ministrarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

S obzirom na bijedno stanje u budžetu Opštine Ulcinj, pomoć od države unesrećenim domaćinstvima se čini jedino vjerovatnom.

Voda je, inače, prodrla i u 450 restorana, kućica i vikendica na Bojani, a pod vodom je bilo cijelo ostrvo Ada. Posljedice poplava mogu se vidjeti duž cijele Ulcinjske rivijere, koja je zatrpana otpadom i smećem koje je Bojana donijela iz unutrašnjosti Crne Gore i iz Albanije.

ČEKAJU VLADU: Mještani poplavljenih sela oko Podgorice takođe čisite kuće i čekaju ko će im poslati pomoć. Nešto već stiže. Najviše ih zanima odšteta kojom bi platili popravku kuće i okućnicu doveli u red. Protekle subote su popisne komisije za procjenu štete krenule u obilazak i tek kada oni završe posao znaće se kolika je, zapravo, šteta.

Mještani zetskih sela se nadaju da će Vlada nakon procijene štete poplavljenim domaćinstvima uručiti finansijsku pomoć. Iz Gradske opštine Golubovci su potvrdili da Komisija nema nadležnosti da procjenjuje poslovne objekte, kao ni imovinu na motorni pogon i poljoprivrednu mehanizaciju. To će se posebno raditi.

Crna Gora je za vrijeme poplava bila na nogama. I danas je, iako su kiše prošle. Premijer Đukanović, upitan zašto nije posjetio poplavljena područja, kratko je novinarima rekao: ,,Dosta je bilo slikanja”. U pravu je. Samo što sad treba da vidi šta je ko od onih koji su se slikali uradio da do svega ovoga ne dođe, ili kad je već došlo – da pomoć bude hitrija.

EKIPA MONITORA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo