Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Izgubljeno u prevodu

Objavljeno prije

na

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, biće gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu UCG, javili su mediji. Medenica je istovremeno saopštila i da bi Centar za edukaciju sudija mogao postati pravosudna akademija.

Predsjednici Vrhovnog suda dopalo se da dijeli lekcije.

Koji dan ranije Medenica je na sjednici Sudskog savjeta spočitala predstavnicima EK koje je pozvala u goste da je ,,crnogorsko sudstvo na dobrom putu da bude efikasno i nezavisno”. Kazala je i da je procedura izbora i razrješenja sudija za koju je EK ocijenila da se mora promijeniti zbog političkog uticaja na sudstvo, ,,problem zakonodavca, a ne pravosuđa”. Medenica, ispade, nema ništa s tim što je vlast baš nju izabrala da drži pravosuđe pod štiklom i to ozakonila.

Zaključak sjednice ukratko: crnogorsko sudstvo je zamalo pa savršeno, i njemu nema ni trunka uticaja politike. Medenica i članovi Sudskog savjeta bili su toliko uvjerljivi da je pravo čudo što predstavnici EK nijesu uputili zahtjev za integracije evropskih država u Crnu Goru.

REZULTATI: ,,Voljela bih da neko demantuje rezultate koje imamo”, zaključila je konačno glavna sutkinja. Klajv Rambold, koji je u ime EK prisustvovao sjednici, ponovio je da Crna Gora mora reformisati pravosuđe. Šta da kaže, kako da demantuje. Kad Medenici i članovima Sudskog savjeta ni Analitički izvještaj EK ne pomaže da shvate da su daleko od savršenstva.

Medenica se, kada je riječ o tom dokumentu, odrekla one Vukove – čitaj kao što je napisano. ,,Pravo da vam kažem, nama je najbitnije to što je EK konstatovala napredak crnogorskih sudova u dijelu rješavanja zaostalih predmeta i u dijelu poboljšanja efikasnosti”, kazala je ona sjutradan studentima prava su posjetili Vrhovni sud.

U izvještaju EK malo drukčije piše: „Postoji zabrinutost u vezi sa efikasnošću i odgovornošću pravosuđa”.

Ta ocjena razrađuje se i u Analitičkom izvještaju: „Crna Gora je trpjela zbog velikog zaostatka neriješenih sudskih slučajeva ali nadležni organi su uveli mjere za rješavanje ovog problema. Postoji, međutim, zabrinutost u pogledu valjanosti pristupa i transparentnosti korištene metodologije”. EK ocjenjuje i da je „dugo trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti”, te da se „zakon o pravu na suđenje u razumnom roku ne primjenjuje djelotvorno”.

Tokom 2009. godine, kada je smanjen broj zaostalih predmeta, Kancelarija zaštitnika za ljudska prava nije prestala da prima prigovore zbog dugog trajanja sudskih postupaka, kako bi se to moglo pomisliti. Taj broj bio je i dalje veliki, a među njima bilo je žalbi građana koji se sude od 1984. godine.

Vuk Maraš, direktor monitoring programa MANS-a podsjeća za Monitor da procedura izbora i razrješenja sudija nije jedina primjedba koje je EK imala kada je u pitanju pravosuđe, kako to Medenica želi predstaviti. „EK je kritikovala brojne aspekte rada sudova – da su politizovani, da ne posjeduju odgovarajuća znanja, da ne sude u skladu sa praksom Suda za ljudska prava, da se ne bore protiv korupcije u samom sudstvu, i na kraju iskazala sumnju u ono što je jedini argument Vesne Medenice – smanjenje broja neriješenih predmeta”.

On primjećuje: „Vesna Medenica ne shvata da EK ne funkcioniše kao crnogorsko sudstvo – da ona može da dovede predstavnike EK, da ih iskritikuje i na taj način unaprijedi ocjenu rada crnogorskog sudstva. Medenica će morati da pokaže konkretne rezultate”.

ZABORAVNA: U izvještaju EK se navodi, a što je Medenica studentima takođe zaboravila da pomene, i da „rezultati istraga, gonjenja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima ostaju niski”.

Na to da Crna Gora jedina u regionu nema jedne jedine presude za visoku korupciju odavno podsjećaju kako evropski zvaničnici, tako i domaći stručnjaci i predstavnici civilnog sektora.

Iza statistike kojom se Medenica hvali stoje presude koje se odnose na korupciju medicinskih sestara, saobraćajaca, ili carinika koji su primili mito u iznosu od 10 do 50 eura. Predsjednica vrhovnog suda, poznato je, „ne pravi razliku između krupne i sitne korupcije”.

Istina, uz ovakvu policiju i tužilaštvo, crnogorsko pravosuđe ne mora da se plaši da će morati da sudi o nekom slučaju visoke korupcije. Ali, da je dok je bila državna tužiteljica Medenica procesuirala neku od brojnih prijava za korupciju protiv visokih funkcionera, možda bi se i ubilježila koja presuda za visoku korupciju. Za lijek.

Konačno, predsjednica Vrhovnog suda zaboravila je da pomene da je ona, kao predsjednica Sudskog savjeta direktno odgovorna i za sudsku praksu kada je u pitanju djelo klevete – neprimjereno visoke kazne medijima, što je u suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

RIBARI LJUDSKIH DUŠA: U lekcijama koje Medenica dijeli na sve strane zapaža se novina. Ona sada misli da treba mijenjati sastav članova Sudskog savjeta: „Zalažem se za Sudski savjet u kome će biti 12 članova, od kojih 11 sudija”.

Prošle godine je bila sigurna da „nam je zakon omogućio potpunu samostalnost u izboru sudija, njihovom unapređivanju i razrješavanju”, te da nema ništa sporno u tome da predsjednika Sudskog savjeta bira ministar pravde, jer je to „praksa evropskih zemalja”.

Advokat Radomir Prelević kaže za Monitor: „Medenica ima najmanje prava da dijeli lekcije o nezavisnosti Sudskog savjeta i sudstva, s obzirom da je pristala da bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda i Sudskog savjeta iako je bilo očigledno da je riječ o političkoj proceduri”. On vjeruje da se to Medenica „preporučuje za neku novu funkciju”.

Šta je Medenicu preporučilo za profesoricu na odsjeku dekana Ranka Mujovića, nije objašnjeno. Sigurno je samo da dok ona podučava, vlast ne mora da brine za budućnost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo