Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Izgubljeno u prevodu

Objavljeno prije

na

Vesna-Medenica-ram

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, biće gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu UCG, javili su mediji. Medenica je istovremeno saopštila i da bi Centar za edukaciju sudija mogao postati pravosudna akademija.

Predsjednici Vrhovnog suda dopalo se da dijeli lekcije.

Koji dan ranije Medenica je na sjednici Sudskog savjeta spočitala predstavnicima EK koje je pozvala u goste da je ,,crnogorsko sudstvo na dobrom putu da bude efikasno i nezavisno”. Kazala je i da je procedura izbora i razrješenja sudija za koju je EK ocijenila da se mora promijeniti zbog političkog uticaja na sudstvo, ,,problem zakonodavca, a ne pravosuđa”. Medenica, ispade, nema ništa s tim što je vlast baš nju izabrala da drži pravosuđe pod štiklom i to ozakonila.

Zaključak sjednice ukratko: crnogorsko sudstvo je zamalo pa savršeno, i njemu nema ni trunka uticaja politike. Medenica i članovi Sudskog savjeta bili su toliko uvjerljivi da je pravo čudo što predstavnici EK nijesu uputili zahtjev za integracije evropskih država u Crnu Goru.

REZULTATI: ,,Voljela bih da neko demantuje rezultate koje imamo”, zaključila je konačno glavna sutkinja. Klajv Rambold, koji je u ime EK prisustvovao sjednici, ponovio je da Crna Gora mora reformisati pravosuđe. Šta da kaže, kako da demantuje. Kad Medenici i članovima Sudskog savjeta ni Analitički izvještaj EK ne pomaže da shvate da su daleko od savršenstva.

Medenica se, kada je riječ o tom dokumentu, odrekla one Vukove – čitaj kao što je napisano. ,,Pravo da vam kažem, nama je najbitnije to što je EK konstatovala napredak crnogorskih sudova u dijelu rješavanja zaostalih predmeta i u dijelu poboljšanja efikasnosti”, kazala je ona sjutradan studentima prava su posjetili Vrhovni sud.

U izvještaju EK malo drukčije piše: „Postoji zabrinutost u vezi sa efikasnošću i odgovornošću pravosuđa”.

Ta ocjena razrađuje se i u Analitičkom izvještaju: „Crna Gora je trpjela zbog velikog zaostatka neriješenih sudskih slučajeva ali nadležni organi su uveli mjere za rješavanje ovog problema. Postoji, međutim, zabrinutost u pogledu valjanosti pristupa i transparentnosti korištene metodologije”. EK ocjenjuje i da je „dugo trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti”, te da se „zakon o pravu na suđenje u razumnom roku ne primjenjuje djelotvorno”.

Tokom 2009. godine, kada je smanjen broj zaostalih predmeta, Kancelarija zaštitnika za ljudska prava nije prestala da prima prigovore zbog dugog trajanja sudskih postupaka, kako bi se to moglo pomisliti. Taj broj bio je i dalje veliki, a među njima bilo je žalbi građana koji se sude od 1984. godine.

Vuk Maraš, direktor monitoring programa MANS-a podsjeća za Monitor da procedura izbora i razrješenja sudija nije jedina primjedba koje je EK imala kada je u pitanju pravosuđe, kako to Medenica želi predstaviti. „EK je kritikovala brojne aspekte rada sudova – da su politizovani, da ne posjeduju odgovarajuća znanja, da ne sude u skladu sa praksom Suda za ljudska prava, da se ne bore protiv korupcije u samom sudstvu, i na kraju iskazala sumnju u ono što je jedini argument Vesne Medenice – smanjenje broja neriješenih predmeta”.

On primjećuje: „Vesna Medenica ne shvata da EK ne funkcioniše kao crnogorsko sudstvo – da ona može da dovede predstavnike EK, da ih iskritikuje i na taj način unaprijedi ocjenu rada crnogorskog sudstva. Medenica će morati da pokaže konkretne rezultate”.

ZABORAVNA: U izvještaju EK se navodi, a što je Medenica studentima takođe zaboravila da pomene, i da „rezultati istraga, gonjenja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima ostaju niski”.

Na to da Crna Gora jedina u regionu nema jedne jedine presude za visoku korupciju odavno podsjećaju kako evropski zvaničnici, tako i domaći stručnjaci i predstavnici civilnog sektora.

Iza statistike kojom se Medenica hvali stoje presude koje se odnose na korupciju medicinskih sestara, saobraćajaca, ili carinika koji su primili mito u iznosu od 10 do 50 eura. Predsjednica vrhovnog suda, poznato je, „ne pravi razliku između krupne i sitne korupcije”.

Istina, uz ovakvu policiju i tužilaštvo, crnogorsko pravosuđe ne mora da se plaši da će morati da sudi o nekom slučaju visoke korupcije. Ali, da je dok je bila državna tužiteljica Medenica procesuirala neku od brojnih prijava za korupciju protiv visokih funkcionera, možda bi se i ubilježila koja presuda za visoku korupciju. Za lijek.

Konačno, predsjednica Vrhovnog suda zaboravila je da pomene da je ona, kao predsjednica Sudskog savjeta direktno odgovorna i za sudsku praksu kada je u pitanju djelo klevete – neprimjereno visoke kazne medijima, što je u suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

RIBARI LJUDSKIH DUŠA: U lekcijama koje Medenica dijeli na sve strane zapaža se novina. Ona sada misli da treba mijenjati sastav članova Sudskog savjeta: „Zalažem se za Sudski savjet u kome će biti 12 članova, od kojih 11 sudija”.

Prošle godine je bila sigurna da „nam je zakon omogućio potpunu samostalnost u izboru sudija, njihovom unapređivanju i razrješavanju”, te da nema ništa sporno u tome da predsjednika Sudskog savjeta bira ministar pravde, jer je to „praksa evropskih zemalja”.

Advokat Radomir Prelević kaže za Monitor: „Medenica ima najmanje prava da dijeli lekcije o nezavisnosti Sudskog savjeta i sudstva, s obzirom da je pristala da bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda i Sudskog savjeta iako je bilo očigledno da je riječ o političkoj proceduri”. On vjeruje da se to Medenica „preporučuje za neku novu funkciju”.

Šta je Medenicu preporučilo za profesoricu na odsjeku dekana Ranka Mujovića, nije objašnjeno. Sigurno je samo da dok ona podučava, vlast ne mora da brine za budućnost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo