Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Izgubljeno u prevodu

Objavljeno prije

na

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, biće gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu UCG, javili su mediji. Medenica je istovremeno saopštila i da bi Centar za edukaciju sudija mogao postati pravosudna akademija.

Predsjednici Vrhovnog suda dopalo se da dijeli lekcije.

Koji dan ranije Medenica je na sjednici Sudskog savjeta spočitala predstavnicima EK koje je pozvala u goste da je ,,crnogorsko sudstvo na dobrom putu da bude efikasno i nezavisno”. Kazala je i da je procedura izbora i razrješenja sudija za koju je EK ocijenila da se mora promijeniti zbog političkog uticaja na sudstvo, ,,problem zakonodavca, a ne pravosuđa”. Medenica, ispade, nema ništa s tim što je vlast baš nju izabrala da drži pravosuđe pod štiklom i to ozakonila.

Zaključak sjednice ukratko: crnogorsko sudstvo je zamalo pa savršeno, i njemu nema ni trunka uticaja politike. Medenica i članovi Sudskog savjeta bili su toliko uvjerljivi da je pravo čudo što predstavnici EK nijesu uputili zahtjev za integracije evropskih država u Crnu Goru.

REZULTATI: ,,Voljela bih da neko demantuje rezultate koje imamo”, zaključila je konačno glavna sutkinja. Klajv Rambold, koji je u ime EK prisustvovao sjednici, ponovio je da Crna Gora mora reformisati pravosuđe. Šta da kaže, kako da demantuje. Kad Medenici i članovima Sudskog savjeta ni Analitički izvještaj EK ne pomaže da shvate da su daleko od savršenstva.

Medenica se, kada je riječ o tom dokumentu, odrekla one Vukove – čitaj kao što je napisano. ,,Pravo da vam kažem, nama je najbitnije to što je EK konstatovala napredak crnogorskih sudova u dijelu rješavanja zaostalih predmeta i u dijelu poboljšanja efikasnosti”, kazala je ona sjutradan studentima prava su posjetili Vrhovni sud.

U izvještaju EK malo drukčije piše: „Postoji zabrinutost u vezi sa efikasnošću i odgovornošću pravosuđa”.

Ta ocjena razrađuje se i u Analitičkom izvještaju: „Crna Gora je trpjela zbog velikog zaostatka neriješenih sudskih slučajeva ali nadležni organi su uveli mjere za rješavanje ovog problema. Postoji, međutim, zabrinutost u pogledu valjanosti pristupa i transparentnosti korištene metodologije”. EK ocjenjuje i da je „dugo trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti”, te da se „zakon o pravu na suđenje u razumnom roku ne primjenjuje djelotvorno”.

Tokom 2009. godine, kada je smanjen broj zaostalih predmeta, Kancelarija zaštitnika za ljudska prava nije prestala da prima prigovore zbog dugog trajanja sudskih postupaka, kako bi se to moglo pomisliti. Taj broj bio je i dalje veliki, a među njima bilo je žalbi građana koji se sude od 1984. godine.

Vuk Maraš, direktor monitoring programa MANS-a podsjeća za Monitor da procedura izbora i razrješenja sudija nije jedina primjedba koje je EK imala kada je u pitanju pravosuđe, kako to Medenica želi predstaviti. „EK je kritikovala brojne aspekte rada sudova – da su politizovani, da ne posjeduju odgovarajuća znanja, da ne sude u skladu sa praksom Suda za ljudska prava, da se ne bore protiv korupcije u samom sudstvu, i na kraju iskazala sumnju u ono što je jedini argument Vesne Medenice – smanjenje broja neriješenih predmeta”.

On primjećuje: „Vesna Medenica ne shvata da EK ne funkcioniše kao crnogorsko sudstvo – da ona može da dovede predstavnike EK, da ih iskritikuje i na taj način unaprijedi ocjenu rada crnogorskog sudstva. Medenica će morati da pokaže konkretne rezultate”.

ZABORAVNA: U izvještaju EK se navodi, a što je Medenica studentima takođe zaboravila da pomene, i da „rezultati istraga, gonjenja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima ostaju niski”.

Na to da Crna Gora jedina u regionu nema jedne jedine presude za visoku korupciju odavno podsjećaju kako evropski zvaničnici, tako i domaći stručnjaci i predstavnici civilnog sektora.

Iza statistike kojom se Medenica hvali stoje presude koje se odnose na korupciju medicinskih sestara, saobraćajaca, ili carinika koji su primili mito u iznosu od 10 do 50 eura. Predsjednica vrhovnog suda, poznato je, „ne pravi razliku između krupne i sitne korupcije”.

Istina, uz ovakvu policiju i tužilaštvo, crnogorsko pravosuđe ne mora da se plaši da će morati da sudi o nekom slučaju visoke korupcije. Ali, da je dok je bila državna tužiteljica Medenica procesuirala neku od brojnih prijava za korupciju protiv visokih funkcionera, možda bi se i ubilježila koja presuda za visoku korupciju. Za lijek.

Konačno, predsjednica Vrhovnog suda zaboravila je da pomene da je ona, kao predsjednica Sudskog savjeta direktno odgovorna i za sudsku praksu kada je u pitanju djelo klevete – neprimjereno visoke kazne medijima, što je u suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

RIBARI LJUDSKIH DUŠA: U lekcijama koje Medenica dijeli na sve strane zapaža se novina. Ona sada misli da treba mijenjati sastav članova Sudskog savjeta: „Zalažem se za Sudski savjet u kome će biti 12 članova, od kojih 11 sudija”.

Prošle godine je bila sigurna da „nam je zakon omogućio potpunu samostalnost u izboru sudija, njihovom unapređivanju i razrješavanju”, te da nema ništa sporno u tome da predsjednika Sudskog savjeta bira ministar pravde, jer je to „praksa evropskih zemalja”.

Advokat Radomir Prelević kaže za Monitor: „Medenica ima najmanje prava da dijeli lekcije o nezavisnosti Sudskog savjeta i sudstva, s obzirom da je pristala da bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda i Sudskog savjeta iako je bilo očigledno da je riječ o političkoj proceduri”. On vjeruje da se to Medenica „preporučuje za neku novu funkciju”.

Šta je Medenicu preporučilo za profesoricu na odsjeku dekana Ranka Mujovića, nije objašnjeno. Sigurno je samo da dok ona podučava, vlast ne mora da brine za budućnost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo