Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Morsko dobro bez zaštite

Objavljeno prije

na

Države koje izlaze na more, područje morske obale najčešće tretiraju kao neprocjenjivo prirodno bogatstvo od nacionalnog interesa, kao javno dobro koje služi svima pod jednakim uslovima. Još u Rimskom pravu definisano je da vazduh, tekuća voda, more i morska obala jesu dobra koja nijesu mogla biti predmetom individualnog vlasništva, već su bila na upotrebi svih.

RED I ZAKON: Zakon o državnoj imovini Crne Gore područje morske obale koje obuhvata 18,5 odsto njene teritorije, definiše na sličan način. Morsko dobro je prirodno bogatstvo od opšteg interesa, u državnom je vlasništvu, bez mogućnosti otuđivanja i prelaska u privatno.

Prema Zakonu o morskom dobru, „prostor morskog dobra je jedinstven, veoma ograničen i kao takav mora biti dostupan svima pod istim uslovima”.

Slučaj prodaje dijela obale u budvanskoj luci na transparentan način pokazuje kako su se na jednom poslu s one strane zakona našli Ministarstvo finansija i Zaštitinik imovinsko-pravnih interesa, Opština Budva i Uprava za nekretnine.

Način na koji je Ministarstvo finansija skupa s lokalnom upravom u Budvi u novembru ove godine prodalo fizičkom licu parcelu površine 650 kvadrata u naselju Slovenska obala, koja se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, izazvao je priličnu pažnju javnosti.

Po cijeni od 88.846 eura prodat je restoran Porto površine 177 kvadrata, koji od izgradnje 2001. godine funkcioniše kao privremeni objekat na osnovu Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra i ugovora o korišćenju morskog dobra.

Po početnoj cijeni, za sumu od 497.700 eura prodato je i zemljište ispod i oko restorana, površine 646 kvadrata. Na poziv za javno nadmetanje za prodaju ekskluzivnih nekretnina u vlasništvu države, javio se, kako se i očekivalo, samo jedan kupac, dosadašnji korisnik privremenog objekta, preduzeće Porto-Budva company, čiji je izvršni direktor Nemanja Zec. Prodaja je obavljena neposredno prije isteka ugovora o korišćenju morskog dobra preduzeću Porto, koji je zaključen do 31.decembra 2010, tako da je dosadašnji korisnik imao i pravo preče kupovine.

Bio je to za preduzeće Porto i ljude s njim povezane vanredno dobar posao.

Kupili su imovinu koja se ne može prodavati, restoran i zemljište u budvanskom pristaništu po cijeni od 586.546 eura. Višestruko nižoj od njene realne vrijednosti. Prihod od prodaje ovih nekretnina ravnopravno dijele budžeti Vlade i Opštine Budva.

Spektakularna transakcija brižljivo je pripremljena. Uporedo s dobijanjem saglasnosti Vlade i Opštine, restoran Porto, jedan prizemni privremeni objekat u katastar nepokretnosti uknjižen je kao stambena zgrada koja na tom mjestu nikada nije postojala niti je bilo kojim prostornim planom predviđena.

PRESEDAN: Direktor Morskog dobra Rajko Barović potvrdio je za Monitor da je prodaja dijela obale u Budvi presedan u dosadašnjoj praksi gazdovanja i korišćenja morskog dobra i da u tome službe Javnog preduzeća nijesu učestvovale.

„Ovo je jedini takav slučaj u šest godina od kako obavljam funkciju direktora JP Morsko dobro”, kazao je Barović.

Njegov prethodnik Dragan Ivančević kaže da nije bilo otuđenja državne imovine u zoni morskog dobra ni dok je on bio na čelu Vladinog preduzeća.

„Morsko dobro, odnosno njegov dio, može se dati isključivo na korišćenje fizičkom ili pravnom licu”, ističe Ivančević i podsjeća na primjer hotela Maestral kome je uz ugovor o korišćenju bez nadoknade, ustupljeno oko 2.000 kvadrata u zaleđu plaže u Pržnu, za potrebe gradnje hotelskog bazena. Zato što taj dio parcele nije bio u posjedu HTP Budvanska rivijera, bivšeg vlasnika hotela Maestral.

O svim aspektima nezakonite promjene vlasništva na dijelu državne imovine Morsko dobro je obavijestilo zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Mirjanu Milić i državnu tužiteljicu Ranku Čarapić.

Gospođi Milić upućena su dva dopisa. U prvom od 27. septembra ove godine traži se mišljenje o pravnom poslu, o kome su , kako se navodi, obaviješteni putem medija, prijave stranaka i odbornika SO Budva „a koji predstavlja presedan u dosadašnjem raspolaganju državnom imovinom u zoni morskog dobra”.

Uz podsjećanje da je odluci SO Budva o prenosu prava na nepokretnostima putem javnog nadmetanja objekta 1 površine 177 kvadrata na katastraskoj parceli 2870/3, prethodio zaključak Vlade od 29. jula 2010, kojim je na zahtjev Opštine data saglasnost za prodaju objekta i zemljišta površine 646 kvadrata, iz Morskog dobra upozoravaju da je u listu nepokretnosti 3400 najprije unesen pogrešan upis tog dijela državne imovine.

„Restoran Porto, ili objekat 1 označen je u LN 3400 kao stambena zgrada, na kojoj je kao nosilac prava svojine upisana Opština Budva! Dok je na terenu i u pozivu za javno nadmetanje naveden restoran Porto. Privremeni objekat sadržan u Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra Budve za period od 2010-2012.”, navodi se u dopisu.

U pozivu nije naznačeno da se objekat nalazi u zoni morskog dobra.

„Pri razmatranju predmetne odluke treba imati u vidu da je u pitanju prodaja privremenog objekta sa zemljištem ispod i oko objekta (a koje predstavlja terasu privremenog ugostiteljskog objekta Porto) koje se nalazi u Luci Budva, neposredno uz šetalište, odnosno pripada morskoj obali i predstavlja dio prirodnog bogatstva, saglasno članu 11. Zakona o državnoj imovini” objašnjavaju iz Morskog dobra.

PORTO ZA DRŽAVNOG TUŽIOCA: Stručno mišljenje zaštitnika državne imovine je izostalo. Nakon objavljivanja tendera za prodaju pomenutih nekretnina, direktor Barović se novim dopisom od 3. novembra 2010, obraća Mirjani Milić u kome, uz dostavljanje teksta javnog poziva objavljenog u listu Pobjeda, zaštitnika državne imovine po drugi put moli „za izjašnjenje u vezi konkretnog pravnog posla – prodaje objekta na kat. parceli br.2870/3 KO Budva sa pripadajućim zemljištem”.

Nekretnine su ubrzo promijenile vlasnika a odgovor od zaštitnika državne imovine na adresu JP Morsko dobro, još nije stigao.

U Morskom dobru ne gube nadu i o svemu obavještavaju državnog tužioca Crne Gore Ranku Čarapić.

U dopisu zavedenom pod broj 0103-356/8 od 16. novembra 2010, gospođi Čarapić su dostavljene osnovne informacije o načinu na koji je otuđena državna imovina u Budvi, istovjetne onima koje je dobila Mirjana Milić.

„U dopisima zaštitniku imovinsko – pravnih interesa Crne Gore, ukazali smo na činjenice s kojima smo raspolagali, tražeći da u okviru svojih ovlašćenja da mišljenje o pravnom poslu. Smatramo da je zbog zaista velikog interesovanja javnosti potrebno da Vas informišemo o navedenoj situaciji, pa Vam u prilogu dostavljamo dopise upućene zaštitniku imovinsko – pravnih interesa Crne Gore, s pratećom dokumentacijom”, piše direktor Morskog dobra državnom tužiocu.

Zašto je Vladino JP Morsko dobro isključeno iz ovog angažmana teško je dokučiti. Zbog čega su državne institucije čiji je posao zaštita državne imovine zaćutale u aferi Porto? Ko stoji iza svega biće jasno kada na mjestu privremenog objekta nikne soliter.

Prodaja Porta otvara put zakupcima djelova morskog dobra od Ulcinja do Herceg Novog, da pod istim uslovima otkupe zakupljene kvadrate. Zašto bi Porto bio izuzetak.

Porto je probni balon, prethodnica tajkunske privatizacije najskupljeg prirodnog resursa Crne Gore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo