Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Morsko dobro bez zaštite

Objavljeno prije

na

Države koje izlaze na more, područje morske obale najčešće tretiraju kao neprocjenjivo prirodno bogatstvo od nacionalnog interesa, kao javno dobro koje služi svima pod jednakim uslovima. Još u Rimskom pravu definisano je da vazduh, tekuća voda, more i morska obala jesu dobra koja nijesu mogla biti predmetom individualnog vlasništva, već su bila na upotrebi svih.

RED I ZAKON: Zakon o državnoj imovini Crne Gore područje morske obale koje obuhvata 18,5 odsto njene teritorije, definiše na sličan način. Morsko dobro je prirodno bogatstvo od opšteg interesa, u državnom je vlasništvu, bez mogućnosti otuđivanja i prelaska u privatno.

Prema Zakonu o morskom dobru, „prostor morskog dobra je jedinstven, veoma ograničen i kao takav mora biti dostupan svima pod istim uslovima”.

Slučaj prodaje dijela obale u budvanskoj luci na transparentan način pokazuje kako su se na jednom poslu s one strane zakona našli Ministarstvo finansija i Zaštitinik imovinsko-pravnih interesa, Opština Budva i Uprava za nekretnine.

Način na koji je Ministarstvo finansija skupa s lokalnom upravom u Budvi u novembru ove godine prodalo fizičkom licu parcelu površine 650 kvadrata u naselju Slovenska obala, koja se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, izazvao je priličnu pažnju javnosti.

Po cijeni od 88.846 eura prodat je restoran Porto površine 177 kvadrata, koji od izgradnje 2001. godine funkcioniše kao privremeni objekat na osnovu Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra i ugovora o korišćenju morskog dobra.

Po početnoj cijeni, za sumu od 497.700 eura prodato je i zemljište ispod i oko restorana, površine 646 kvadrata. Na poziv za javno nadmetanje za prodaju ekskluzivnih nekretnina u vlasništvu države, javio se, kako se i očekivalo, samo jedan kupac, dosadašnji korisnik privremenog objekta, preduzeće Porto-Budva company, čiji je izvršni direktor Nemanja Zec. Prodaja je obavljena neposredno prije isteka ugovora o korišćenju morskog dobra preduzeću Porto, koji je zaključen do 31.decembra 2010, tako da je dosadašnji korisnik imao i pravo preče kupovine.

Bio je to za preduzeće Porto i ljude s njim povezane vanredno dobar posao.

Kupili su imovinu koja se ne može prodavati, restoran i zemljište u budvanskom pristaništu po cijeni od 586.546 eura. Višestruko nižoj od njene realne vrijednosti. Prihod od prodaje ovih nekretnina ravnopravno dijele budžeti Vlade i Opštine Budva.

Spektakularna transakcija brižljivo je pripremljena. Uporedo s dobijanjem saglasnosti Vlade i Opštine, restoran Porto, jedan prizemni privremeni objekat u katastar nepokretnosti uknjižen je kao stambena zgrada koja na tom mjestu nikada nije postojala niti je bilo kojim prostornim planom predviđena.

PRESEDAN: Direktor Morskog dobra Rajko Barović potvrdio je za Monitor da je prodaja dijela obale u Budvi presedan u dosadašnjoj praksi gazdovanja i korišćenja morskog dobra i da u tome službe Javnog preduzeća nijesu učestvovale.

„Ovo je jedini takav slučaj u šest godina od kako obavljam funkciju direktora JP Morsko dobro”, kazao je Barović.

Njegov prethodnik Dragan Ivančević kaže da nije bilo otuđenja državne imovine u zoni morskog dobra ni dok je on bio na čelu Vladinog preduzeća.

„Morsko dobro, odnosno njegov dio, može se dati isključivo na korišćenje fizičkom ili pravnom licu”, ističe Ivančević i podsjeća na primjer hotela Maestral kome je uz ugovor o korišćenju bez nadoknade, ustupljeno oko 2.000 kvadrata u zaleđu plaže u Pržnu, za potrebe gradnje hotelskog bazena. Zato što taj dio parcele nije bio u posjedu HTP Budvanska rivijera, bivšeg vlasnika hotela Maestral.

O svim aspektima nezakonite promjene vlasništva na dijelu državne imovine Morsko dobro je obavijestilo zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Mirjanu Milić i državnu tužiteljicu Ranku Čarapić.

Gospođi Milić upućena su dva dopisa. U prvom od 27. septembra ove godine traži se mišljenje o pravnom poslu, o kome su , kako se navodi, obaviješteni putem medija, prijave stranaka i odbornika SO Budva „a koji predstavlja presedan u dosadašnjem raspolaganju državnom imovinom u zoni morskog dobra”.

Uz podsjećanje da je odluci SO Budva o prenosu prava na nepokretnostima putem javnog nadmetanja objekta 1 površine 177 kvadrata na katastraskoj parceli 2870/3, prethodio zaključak Vlade od 29. jula 2010, kojim je na zahtjev Opštine data saglasnost za prodaju objekta i zemljišta površine 646 kvadrata, iz Morskog dobra upozoravaju da je u listu nepokretnosti 3400 najprije unesen pogrešan upis tog dijela državne imovine.

„Restoran Porto, ili objekat 1 označen je u LN 3400 kao stambena zgrada, na kojoj je kao nosilac prava svojine upisana Opština Budva! Dok je na terenu i u pozivu za javno nadmetanje naveden restoran Porto. Privremeni objekat sadržan u Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra Budve za period od 2010-2012.”, navodi se u dopisu.

U pozivu nije naznačeno da se objekat nalazi u zoni morskog dobra.

„Pri razmatranju predmetne odluke treba imati u vidu da je u pitanju prodaja privremenog objekta sa zemljištem ispod i oko objekta (a koje predstavlja terasu privremenog ugostiteljskog objekta Porto) koje se nalazi u Luci Budva, neposredno uz šetalište, odnosno pripada morskoj obali i predstavlja dio prirodnog bogatstva, saglasno članu 11. Zakona o državnoj imovini” objašnjavaju iz Morskog dobra.

PORTO ZA DRŽAVNOG TUŽIOCA: Stručno mišljenje zaštitnika državne imovine je izostalo. Nakon objavljivanja tendera za prodaju pomenutih nekretnina, direktor Barović se novim dopisom od 3. novembra 2010, obraća Mirjani Milić u kome, uz dostavljanje teksta javnog poziva objavljenog u listu Pobjeda, zaštitnika državne imovine po drugi put moli „za izjašnjenje u vezi konkretnog pravnog posla – prodaje objekta na kat. parceli br.2870/3 KO Budva sa pripadajućim zemljištem”.

Nekretnine su ubrzo promijenile vlasnika a odgovor od zaštitnika državne imovine na adresu JP Morsko dobro, još nije stigao.

U Morskom dobru ne gube nadu i o svemu obavještavaju državnog tužioca Crne Gore Ranku Čarapić.

U dopisu zavedenom pod broj 0103-356/8 od 16. novembra 2010, gospođi Čarapić su dostavljene osnovne informacije o načinu na koji je otuđena državna imovina u Budvi, istovjetne onima koje je dobila Mirjana Milić.

„U dopisima zaštitniku imovinsko – pravnih interesa Crne Gore, ukazali smo na činjenice s kojima smo raspolagali, tražeći da u okviru svojih ovlašćenja da mišljenje o pravnom poslu. Smatramo da je zbog zaista velikog interesovanja javnosti potrebno da Vas informišemo o navedenoj situaciji, pa Vam u prilogu dostavljamo dopise upućene zaštitniku imovinsko – pravnih interesa Crne Gore, s pratećom dokumentacijom”, piše direktor Morskog dobra državnom tužiocu.

Zašto je Vladino JP Morsko dobro isključeno iz ovog angažmana teško je dokučiti. Zbog čega su državne institucije čiji je posao zaštita državne imovine zaćutale u aferi Porto? Ko stoji iza svega biće jasno kada na mjestu privremenog objekta nikne soliter.

Prodaja Porta otvara put zakupcima djelova morskog dobra od Ulcinja do Herceg Novog, da pod istim uslovima otkupe zakupljene kvadrate. Zašto bi Porto bio izuzetak.

Porto je probni balon, prethodnica tajkunske privatizacije najskupljeg prirodnog resursa Crne Gore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo