INTERVJU
DEMIR HODŽIĆ, GRAĐANSKA INICIJATIVA ,,ZA NAS”: Tu smo radi građana

MONITOR: Vaši protesti bez prekida traju skoro pola godine. Kakva su iskustva, da li ste zadovoljni odzivom i podrškom, koliko ste uspjeli da pomognete onima zbog čijih ugroženih prava ste krenuli u protest?
HODŽIĆ: GI Za nas je klasičan građanski pokret koji je nastao kao reakcija na opšte stanje u zemlji. Osim mog samostalnog izlaska na protest ispred Skupštine i Vlade prije pet mjeseci na -8, spontana komunikacija na FB-u je takođe bila inicijacija i prvi korak ka kasnijem umrežavanju grupe nezadovoljnih građana. Međusobno se nijesmo ranije poznavali, niti smo se kretali u istim socijalnim krugovima. Snažno nas je spojila ideja o slobodnoj Crnoj Gori kao i osjećaj svekolike nepravde koji je motivisao građanski bunt. Iza nas je 155 dana permanentnog protesta. Tokom tog procesa unutar GI smo se jako zbližili, ali i kao osobe promijenili. Danas je GI etablirana kao ozbiljan akter javne, posebno političke scene i tu smo đe smo, djela naših radi.
MONITOR: Ko su članovi Inicijative i koji su vam ciljevi?
HODŽIĆ: Temeljni četvorougao GI Za nas činimo profesor Đorđije Blažić, Velibor Ivanović, Dragan Sošić i moja malenkost. Naravno kroz potpuno otvorene diskusije dolazimo do odluka o djelovanju koje se po pravilu donose konsenzusom. Jezgro naše organizacije donosi ključne odluke i determiniše nas pred izazovima i dileme nema da javnost to jasno prepoznaje. Dvadesetak bliskih saradnika čine orbitu orgnizacije i svaki od građanki i građana koji joj gravitiraju ima punu slobodu javnog djelovanja, bilo da se radi o vrstama podrške predloženim inicijativama ili iniciranju novih.
Profesor Blažić dominira javnom scenom, posebno temama koje tangiraju sistem i pitanja javne uprave. Realno doprinosimo i edukaciji građana a ne samo markiranju smjernica prosperitetnog razvoja društva u javnom, posebno političkom sektoru. Dragan Sošić je danas postao simbol žilavog, temperamentnog građanskog aktiviste koji je u prvim redovima svih vrsta protesta, od onih kada treba podrška i pomoć radnicima, preko podrške majkama, mještanima Park šume Zagorič, pa sve do slučajeva individualnih ili porodičnih protesta.
MONITOR: Kakvi su dalji planovi GI Za nas?
HODŽIĆ: Djelujemo po klasterima na određene društvene teme i trenutno smo u fazi podizanja kapaciteta Akcionih timova unutar GI. Posebno smo ponosni i očekujemo mnogo od tima koji prati pravna, ekonomska pitanja, kao i tima za održivi razvoj i ekologiju. Kako slijedi mukotrpan proces pregovora sa EU o najtežem i veoma kompleksnom poglavlju 27, taj tim će da ima posebne izazove pred sobom.
Između više različitih inicijativa koje paralelno realizujemo tokom posljednjih šest mjeseci proces saradnje sa zainteresovanim opozicionim partijama na formulisanju zajedničke platforme je po nama izvjesno najvažniji. Više od četiri mjeseca ulaganja ogromne energije i vremena je izrodilo platformu čija je formulacija gotova i sada očekujemo da partnerske organizacije pokažu potpisom kako hrabrost, tako i jasnu odgovornost prema građanima koje predstavljaju i koji ih plaćaju. Ove sedmice se završava taj proces i već za naredni vaš broj možemo da vam ponudimo konkretan rezultat na uvid. Takođe želim da dodam da će svaki pokušaj prekida bojkota opozicionih poslanika, iz bilo kojeg razloga, biti dočekan našim jakim otporom.
MONITOR: Pored svakodnevnih protesta, primjetno je veliko prisustvo GI Za nas na društvenim mrežama. Koliko je ovaj vid aktivizma značajan?
HODŽIĆ: U javnosti nas jasno pozicionira kao suza čist građanski pokret puna i trajna spremnost da podržavamo snažno sve vidove protesta, bilo da se radi o pojedinačnim, ili onim koji predstavljaju udružene građanke i građane. Najveći dio javnosti je imao priliku da inicijalne informacije o našim aktivnostima dobije putem društvene mreže FB, jer smo i nakon pola godine stalnih i ozbiljnih aktivnosti još pod ozbiljnom blokadom konvencionalnih medija. Po nama, radi se o namjernoj, dizajniranoj reakciji koji udruženo realizuju politički subjekti i uredništva redakcija. Dokaz je to, po našem mišljenju, nespremnosti crnogorskog društva da jasno prepozna novu političku vrijednost koju je GI Za nas donijela na javnu scenu. Moguće da je prilično nekonvencionalan način na koji smo u startu istupili prepao aktere ustajale i inertne javne političke i medijske scene, ali je vakat da se njihov odnos prema nama počne mijenjati. Budimo otvoreni, GI Za nas realno dominira FB-prostorom, posebno Velibor Ivanovic, i kao organizacija obilato koristimo tu društvenu platformu da minimiziramo stalne pokušaje spinovanja koje kroz većinu konvencionalnih medija nedobronamjeran dio političkog sektora stalno pokušava da plasira.
MONITOR: S druge strane, česte su kritike na vaš račun upravo na društvenim mrežama. Pored neumjesnih ličnih diskvalifikacija, jedna od kritika je da više promovišete svoju organizaciju nego one za koje protestujete. Kako to komentarišete?
HODŽIĆ: Na početku mog, našeg aktivizma, bilo je pokušaja neuspjelog preventivnog prljanja od određenih struktura koji nisu samo obični građani, već itekako povezani sa onima koji doprinose održivosti ovog trulog sistema. Takođe je bilo sumnji i opreza u sve što radim, odnosno radimo. Međutim, smatram da je normalno što su se građani tako ponašali na početku stvaranja jednog jakog pokreta kakav je GI Za nas, jer su mnogo puta za ovih 27 godina bili prevareni i razočarani od predstavnika političkog i NVO sektora… Ali, danas nakon pet mjeseci naših protesta i raznih drugih akcija na raznim poljima u cilju promjene ovog sistema nedobronamjerne i neargumentovane kritike mogu uputiti upravo nedobronamjerni i oni koji su sluge ovog sistema, oni koji žive od ovog bolesnog sistema. S druge strane, sve argumentovane i dobronamjerne kritike su dobrodošle i uvjeren sam da nam samo mogu koristiti. Osim naših svakodnevnih protesta, rada na političkoj platformi sa opozicionim sektorom u cilju prevazilaženja institucionalne i političke krize u Crnoj Gori, takođe podržavamo sve građane i građanke koje je ovaj sistem prevario ili pokušava prevariti. Isključivo se finansiramo od strane građana Crne Gore koji doniraju simbolične sume novca, ali i onih državljana Crne Gore koji su u dijaspori. Takođe je bilo građana koji su nam donirali megafone i sličnu opremu potrebnu za naš aktivizam.
MONITOR: Da li planirate da se transformišete u političku partiju?
HODŽIĆ: Ne, GI Za nas nije razmatrala opciju formiranja političkog subjekta iako nam sve više i sa svih strana dolaze sugestije te vrste. Stava smo da jedan više politički subjekt našoj zajednici ne bi donio novu vrijednost i definitivno ne bi donio promjenu. Promjena je ključna riječ i nju nije u stanju da ostvari partitokratski politički ambijent koji je u najvećoj mjeri dizajniran po mjeri aktuelnih valastodržaca. Djelovaćemo i nadalje kao neformalna grupa dobro organizovanih građana. A ukoliko partneri iz opozicije ne dovedu do kraja proces izrade platforme, ne isključujemo da ubuduće uđemo i u javnu političku arenu kao njihova konkurencija. Toplo im ne preporučujem, ovo govorim bez trunke zluradosti ili gordosti, da nas tjeraju da djelujemo i u tom pravcu. Tu smo da pomognemo opoziciji da zajedno djeluju, jer u dugom vremenskom periodu ne uspijevaju u tome. Ono što želim da jasno kažem, i naglasim, je činjenica da u nama partnere mogu da imaju isključivo organizacije koje ne baštine antidržavni koncept kao smjernicu djelovanja. Oko toga nema razgovora i bićemo oštri protivnici onima koji takve ideje budu promovisali.
MONITOR: Bili ste jedan od lidera studentskih, zatim i građanskih protesta 2011-12. godine. Tada ste spalili člansku kartu DPS, nakon toga ste postali potpredsjednik Bošnjačke demokratske akcije. Kakva su, sa ove distance, iskustva iz stranaka, a kakva iz građanskih i studentskih protesta?
HODŽIĆ: Da, simbolično sam spalio kopiju kartona (jer original nisu dali), članska karta nije postojala, niti je na tom kartonu bio moj potpis.To oko članske karte je takođe bio pokušaj neuspjelog preventivnog prljanja i sistemska podmetačina. Osim toga, na moj zahtjev, preko Agencije za zaštitu ličnih podataka su izbrisani moji lični podaci iz njihove baze, koji su oni nelegalno prikupili i zloupotrijebili.
Da, moj građanski aktivizam od 2011-2012. traje i danas. Postojala je pauza tokom 2012, 2013.g. jer sam otišao na magistarske studije medija i komunikacija u Turskoj. Ali sam i tada bio aktivan preko društvenih mreža i bio inicijator raznih građanskh akcija. A onda sam nakratko postao potpredsjednik nove zdrave političke opozicione snage u Crnoj Gori, odnosno BDZ. Smatrajući da kroz novu, čistu političku partiju mogu pomoći u promjeni ovog režima i sistema. I svakako da je dio tog pozitivnog iskustva bitan za moj dalji građanski aktivizam, posebno iskustva od protesta 2011-2012. Drago mi je da sam ostao dosljedan onome sto sam govorio i za šta sam se zalagao 2011. Posebno jer je od 2011. do dan danas bilo mnogo poslovnih i finansijskih ponuda koje sam odbio, ozbiljnih prijetnji na koje se nisam osvrtao. Istina je da sam, iako imam nekoliko diploma, nezapošljen već nekoliko godina. Suprug i otac, jedino moje primanja je socijalna materijalna pomoć. Međutim, izabrao sam slobodu, dostojanstvo umjesto da budem igrač sistema. Ekipa GI Za nas i ja smo bili prebijani, hapšeni, sudilo nam se i sudi nam se, iako nikad nismo prekršili nijedan zakon ove zemlje, iako smo mi upravo oni koji se zalažu za vladavinu prava u Crnoj Gori, oni koji se zalažu za izgradnju legalnih institucija sistema, poštovanje Ustava i zakona. Bez obzira na sve to, mi ćemo se i dalje boriti dokle god bude trebalo za dobrobit svih građana Crne Gore, i ubijeđeni smo da ćemo uspjeti. Ovaj režim je na koljenima, sistem se raspada, pobjeda je naša sudbina…
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
INTERVJU
DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje
MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?
KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.
Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.
Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.
Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.
Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.
Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.
MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?
KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.
Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.
Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.
Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.
Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.
Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške
MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?
LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG) biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.
SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.
MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?
LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.
MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?
LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi
MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?
KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.
Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.
MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?
KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije