Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dok Prvoj ne svane

Objavljeno prije

na

Ako obustavu rata između zavađenih mafijaških porodica prati bilo kakav pisani sporazum, on bi mogao imati sledeću formu: «Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji (bilo stvarnih bilo navodnih).» Izostavimo li iz navedene rečenice pridjev pravne, komotno je možemo zamisliti kao dio sporazuma između predvodnika suprotstavljenih mafijaških porodica u Njujorku, tridesetih godina prošlog vijeka. Citat, međutim, nije iz filmske trilogije Kum. I nije fikcija. To je sastavni dio (stav devet) Protokola o refinansiranju Željezare Nikšić koji su, 6. jula prošle godine, potpisali ministar ekonomije Branko Vujović i G.H.J. de Haas, u ime većinskog vlasnika Željezare, holandskog doo MNSS.

UGOVOR ZA NEPOŠTOVATI: Svrha Protokola opisana je u tri tačke: MNSS će Željezari obezbijediti finansijsku injekciju od 10 miliona eura. Vlada će, potom, obezbijediti kreditne garancije u iznosu od 25 miliona za novo zaduženje Željezare. I treće, a pokazaće se najvažnije, «restrukturiranje bankarskih aranžmana MNSS-a i Željezare kod Prve banke Crne Gore».

Istog dana potpisan je i Aneks br.1 na Ugovor o kupoprodaji 66,7 odsto akcija Željezare Nikšić. Aneksom se, faktički, obesmišljavaju najznačajnije stavke Ugovora koji su u novembru 2006. potpisali privatizacioni zvaničnici Crne Gore i predstavnici, tada britanskog, MNSS. Sadržaj aneksa pokazuje da je Ugovor suštinski obesmišljen mnogo ranije.

Tako se tim dokumentom u Kupoprodajni ugovor dodaje konstatacija da MNSS «u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze». Ali, umjesto kazne za neodgovornog kupca uslijedila je – nagrada. Nju su MNSS-u omogućili isti oni koji su trebali voditi računa o poštovanju kupoprodajnog ugovora. Dakle, ljudi koji su svojim nečinjenjem omogućili da se Željezara nađe u današnjoj poziciji.

Aneksom i Protokolom se većinskim vlasnicima Željezare daje za pravo da nastave kršenje ugovorenih obaveza. «Sticalac akcija ne mora izvršavati obaveze utvrđene u prethodnom stavu za 2009. i 2010 godinu», navodi se u Aneksu nakon što je konstatovano da je MNSS, «u skladu sa Investicionim programom», bio dužan da tokom prošle i ove godine u Željezaru investira najmanje 23 miliona eura.

Potom se preciziraju i žrtve novog dila između prodavaca i kupaca Željezare. Na prvom mjestu su radnici. «Sticalac akcija može smanjivati broj zaposlenih u Kompaniji do nivoa koji nije manji od 1.200 zaposlenih», stoji u Aneksu, čime se van snage stavlja dio privatizacionog Ugovora prema kome će u nekadašnjem nikšićkom gigantu ostati makar 1.500 radnika.

Ostatak troška prevaljen je na račun poreskih obveznika države Crne Gore. Računajući ono što je Vlada izgubila (činidbene garancije), već dala ili se obavezala da će dati – riječ je o nekih 50 miliona eura. A u taj iznos ne ulaze ugovorene subvencije i dugovi koje MNSS, odnosno Željezara, imaju prema budžetu, državnim fondovima i preduzećima u većinskom vlasništvu države (Elektroprivreda CG).

SVE ZA PRVU: Monitor je došao do revizorskog izvještaja o poslovanju Željezare u 2008. godini i Periodičnog finansijskog izvještaja za prvih šest mjeseci prošle godine. U Vladi su ta dokumenta imali prije potpisivanja dokumenata o kojima govorimo u ovom tekstu. Dakle, bili su im poznati podaci: Željezara je 30. juna prošle godine, samo po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na zarade, državi dugovala više od 17 miliona eura. Nakon privatizacije nikšićka kompanija se kod većinskog vlasnika zadužila za 50 miliona eura (na 50 mjeseci uz kamatu od pet odsto godišnje). Sklopljeno je i više kreditnih aranžmana sa Prvom bankom vrijednih nešto manje od 20 miliona eura, uz kamatu od dva do pet odsto godišnje. Iz bilansa kompanije se ne vidi da je taj novac utrošen za značajnije investicije. Istovremeno, revizor konstatuje da je Željezara, u septembru 2008. godine osnovala filijalu u Holandiji uz primjedbu da «finansijski iskazi ne sadrže podatke o sredstvima i poslovanju filijale»!

Zašto su crnogorski zvaničnici sve ovo posmatrali bez bilo kakve (javne) reakcije? Makar dio odgovora na ovo pitanje krije se u aranžmanu koji su prošlog ljeta ugovorili vlasnici Željezare i Vlada. Od tri postavljena cilja realizovan je samo jedan.

U junu prošle godine Vlada i MNSS su dogovorili da se Željezara dodatno zaduži kod većinskog vlasnika (na osnovu već postojećeg kreditnog aranžmana) kako bi vratila dugove Prvoj banci. Potom je Vlada Crne Gore dozvolila da MNSS iskoristi sredstva deponovana u Prvoj i u potpunosti izmiri svoje obaveze prema banci čiji su većinski vlasnici premijer i njegov brat. Za ovu isplatu su iskorišćena sredstva koja je MNSS deponovao u Prvoj banci na ime činidbenih garancija, kao finansijsku zalogu svojih investicionih obaveza iz Kupoprodajnog ugovora. Da je Vlada štitila interese države i Željezare, taj novac bi bio iskorišćen za modernizaciju postrojenja u Nikšiću, dok bi MNSS i Prva banka svoja međusobna potraživanja rješavali na sudu.

Ovako, situacija je sljedeća: Željezara čeka investicije za koje je neophodno pronaći novog kreditora. Vlada je ostala bez garancija MNSS-a, ali je još uvijek spremna da sa garancijama vrijednim 25 miliona pomogne većinskog vlasnika koji do sada ničim nije opravdao ukazano povjerenje. Prva je, prema zvaničnim podacima, ostvarila najveću zaradu među svim bankama koje posluju u Crnoj Gori. Taj uspjeh u velikoj mjeri duguje Vladi koja je širokogrudo rasipala naš novac za otplatu tuđih dugova prema ovoj banci.

«Glavni problem Željezare je izostanak kreditne podrške banaka kojim bi se podržao program restrukturiranja”, ponavlja ministar Vujović. Desetine miliona koji su, bez značajnijeg traga, protekli preko računa ove kompanije ne pominje.

U međuvremenu su sa vlasnicima Željezare potpisani novi aneksi i protokoli. Ne bi li se dobilo na vremenu. Reprizu Boksita treba odložiti koliko je god to moguće.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo