Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vozi Miško

Objavljeno prije

na

Kada su radnici Auto-moto društva Đorđe Stanić iz Bijelog Polja izašli na glavnu gradsku ulicu i počeli da prose, ličilo je to na samo još jedan, mada neobičan, u seriji protesta crnogorskih nezadovoljnih radnika. Kao i ostali, i oni traže da rade i, naravno, plate za svoj rad. Priča tih sedamnaest ljudi ipak je sasvim drugačija od ostalih. ,,Mi smo slučaj koji bi po mnogo čemu mogao ući u Ginisovu knjigu rekorda”, kaže predsjednik njihove sindikalne organizacije Janko Marković. Njegova, do prije nekoliko godina veoma profitabilna firma, pune tri godine za zvaničnog direktora ima pokojnog Rada Sošića. Pokojnik svakako nije u poziciji da bilo što učini i zaustavi sunovrat firme s veoma vrijednom imovinom, koja se prostire na dva hektara u atraktivnom dijelu grada. On je, inače i jednu godinu prije smrti napustio to preduzeće, što nikada nije i zvanično zavedeno u papirima.
TRANSFORMACIJA: AMD Đorđe Stanić jednostavno je ostavljeno bez posla u administrativnim transformacijama od državnog preduzeća, preko nevladine organizacije, što je društvo bilo od 2002. pa do danas sasvim nedefinisanog statusa u sistemu Auto moto saveza Crne Gore, čiji bi bjelopoljsko društvo trebalo da je član. U posljednje tri godine izgubili su dozvolu da obavljaju tehničke preglede vozila, kao i dozvolu za rad njihove auto škole. Prestao je da radi i auto servis. „Ne znamo ni da li smo članovi Auto moto saveza Crne Gore jer iz Saveza nas ignorišu. Lično sam desetak puta išao u AMSCG i pokušavao da stupim u kontakt sa direktorom Zoranom Bakračom, ali nikada nijesam ni na minut uspio da ga vidim i razgovaram s njim makar telefonom”, kaže Janko Marković.
Do direktora Bakrača ni mi nijesmo uspjeli da dođemo. Nakon što smo kazali koja nas tema zanima, iz njegove kancelarije stalno su saopštavali da je konstantno zauzet. Ove je nedjelje, kazali su, službeno odsutan i nije u Crnoj Gori.
AMSCG se, istina, jednom uključio u slučaj raspisavši i konkurs za izbor direktora. Tada je na tu funkciju imenovan Orhan Šehović, čovjek koji je skoro dva mjeseca radio taj posao dok nije shvatio da AMSCG nema pravo da ga imenuje na tu funkciju. To je bilo jasno tek kada je njegovo imenovanje odbijeno prilikom pokušaja upisa u registar Privrednog suda.

ŠTRAJK: Radnici Đorđa Stanića posljednju platu primili su 2007. kada je završila polaganje posljednja grupa polaznika njihove auto škole. U međuvremenu su se obratili na mnoštvo adresa, pokušavajući da ukažu da je paradoksalno i pogubno da im je preduzeće godinama bez direktora i upravo zato izloženo rasulu. „Suština je u tome da neko veoma moćan pokušava da rasparča preduzeće i da ga uništi kako bi ga dobio za male pare”, zaključuje Marković. On i njegove kolege će zbog toga u petak, kada ovaj broj Monitora izađe iz štampe, započeti štrajk na ulazu u firmu. „Čekali smo mjesec dana da nam premijer Milo Đukanović odgovori na pismo, koje smo mu uputili. U petak ćemo ga javno upitati da li je moguće da ni on ne smije da se uključi u naš slučaj i da nam pomogne da zaštitimo naša prava i imovinu”, kaže Marković.
On objašnjava da je ključ opstrukcije u rukama osnivača nevladine organizacije koji su, smatra, nadležni da im izaberu direktora. Od njih pet, međutim, zvanični direktor Sošić nije među živima. Milorad Vesković se još prije pet godina pismeno odrekao učešća u radu tog organa. Ostala trojica, Ranko Damjanović, Velibor Kljajević i Radomir Čabarkapa, smatra Marković, krivci su za nastalo rasulo.
„To nije istina”, tvrdi Ranko Damjanović. On je, kaže, spreman da pomogne radnicima, ali oni konstantno otežavaju samima sebi. Damjanović precizira kako su na molbu pokojnog Sošića njih nekoliko preduzetnika pristali da budu osnivači nevladine organizacije u koju se transformisalo nekadašnje preduzeće. „Jasno je i pravnim laicima da je precizirano statutom da smo mi osnivači bez odgovornosti. Mi smo praktično pro forma osnovali tu nevladinu organizaciju kako bi firma radila po tada važećim zakonima. Jasno je iz statuta i to da direktora bira Skupština koju čine članovi AMD. Radnici treba da se organizuju, a ja sam lično spreman da im pomognem da se održi Skupština i da se izabere novi direktor”, kaže Damjanović.
Slično tumačenje dao je i osnovni tužilac u Bijelom Polju kome su radnici podnijeli krivičnu prijavu protiv osnivača, a koja je upravo odbačena. U obrazloženju jasno piše da osnivači ne biraju direktora nego Skupština. „Kada smo se s takvim rješenjem pojavili u Privrednom sudu, jasno nam je rečeno da ne može grupa ljudi da bira direktora, a članovi Društva ne moraju da budu samo radnici, već da to treba da učine osnivači”, kaže Marković.
ĆORSOKAK: Osim kod premijera, u Auto moto savezu Crne Gore, tužilaštvu i Privrednom sudu, radnici Auto moto društva bili su i kod ministra pravde Miraša Radovića. „On se jedini makar potrudio da se udubi u slučaj. Uhvatio se za glavu kada smo mu ispričali da ne možemo pokojnika da maknemo s mjesta direktora. Kazao nam je da smo u pravu ali da njegovo Ministarstvo nije nadležno za spor. Uputio nas je Inspekciji rada”, kaže Marković.
Ni kod nekadašnje glavne inspektorke rada Anke Stojković, s kojom su razgovarali dva puta, nijesu imali više sreće. „I ona se proglasila nenadležnom da nas zaštiti od pravne zavrzlame i očiglednih zloupotreba iz oblasti zaštite radnika. Pitao sam je treba li možda da odemo kod predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore? Pitao sam je ko to može ako ne inspekcija da zaštiti ljude od pravog genocida”, kaže Marković.

Od institucije do institucije, tako se vozaju radnici Auto-moto društva Đorđe Stanić. Ostali su usput bez auto škole, jer je valjda logično da Ministarstvo prosvjete uskrati saglasnost nekom ko ni direktora nema. Bez servisa za tehnički pregled vozila ostali su aktom koji je potpisao lično direktor policije Veselin Veljović. „Mi smo jedino auto moto društvo u Crnoj Gori kojem je uskraćeno pravo da se bavi tom djelatnošću”, kaže Janković, inače zvanično upravnik te nepostojeće škole.

U međuvremenu su ostali i bez pet vozila koja su prodata po nalogu suda kako bi se naplatili ljudi koji su zbog ranijih sporova tužili AMD. „Kada su ta vozila oduzeta niko nije ni obavijestio AMD. Mi sada ne znamo ni da li su nam još neki dio imovine otuđili. I mi radnici prinuđeni smo da tužimo preduzeće kako bi se naplatili. To bi moglo da dovede do prodaje imovine za bagatelu i mi bi praktično ispali oni koji sijeku granu na kojoj sjede. Paradoks do paradoksa”, kaže Marković. On pretpostavlja da jedna grupa moćnih ljudi planirano sprječava izlazak firme iz pravnog ćorsokaka kako bi ostale sakrivene brojne zloupotrebe koje bi izašle na vidjelo ako bi se AMD postavilo na noge i nanovo počelo da radi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo