Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Štit vlasti

Objavljeno prije

na

Visok čovjek daleko vidi: premijer je Milo Đukanović otkrio kako nemamo svi isti demokratski kapacitet. Stoga je preporučio ljudima da paze šta pričaju, precizno, da se ,,suzdrže”. Ima, eto, ljudi koji nijesu demokrate kao premijer, pa biju, ponekad ubijaju. Povod da javnost sazna šta predsjednik Vlade misli o toleranciji bila je izjava Andrije Mandića, tokom premijerskog sata u parlamentu, kako je glupo očekivati da premijer uhapsi sebe, da podrži tužilaštvo i sudstvo da se uhapsi njegov brat, da se uhapsi izvjesni Brano Mićunović ili prijatelj Stanko Subotić ili Darko Šarić….

Đukanović je bio jasan: ,,Možete slobodno, koristeći pravo i sve slobode koje vam garantuje ovaj sistem, sa tog i sa drugih mjesta blatiti ljude do mjere i granice njihovog demokratskog kapaciteta, njihove demokratske tolerancije. To što je u opisu radnog mjesta premijera nije u opisu radnog mjesta svakog građanina Crne Gore. Zato se i premijer takođe usteže da izriče nedolične ocjene o drugim ljudima. Moja preporuka je da se i vi suzdržite, jer nemaju svi to u opisu radnog mjesta i nemamo svi isti demokratski kapacitet”.

Tu sad ima razne sociologije i psihologije. Uzmimo, recimo, premijerovog brata. Ista ih je majka rodila, isto su, sigurno, vaspitavani, ni obrazovanja ne fali – mlađi je brat magistar prava, al, se zalomilo da je, za raziku od starijeg tanji sa demokratskim kapacitetom.

Tako je prije desetak godina Aleksandar Aco Đukanović u hotelu Crna Gora, sa Vladislavom Pajom Jabučaninom nanio teške tjelesne povrede članu opštinskog odbora Liberalnog saveza u Podgorici Zoranu Kljajiću. Đukanović i Jabučanin su Kljajića pištoljima tukli po glavi. Kad je Kljajić stigao do bolnice ljekari su konstatovali frakturu čeone kosti i preporučili su hitnu operaciju, poslije intervencije izašao je iz kome… Aco Đukanović se iz zatvora oglasio sapštenjem da je reagovao kako je morao jer se Kljajić drznuo da vrijeđa čast njegove porodice. ,,Na slične uvrede, i Kljajića, i njemu sličnih, uvijek ću tako reagovati. Za to sam spreman da trpim zakonske posljedice.”, isprsio se. Nije, međutim trpio. Jabučanin je osuđen na četiri mjeseca zatvora dok je Aco Đukanović, u nedostatku dokaza, oslobođen optužbe za učestvovanje u toj tuči. Svjedoci su oboljeli od amnezije, Đukanovićevo priznanje da je ,,reagovao kako je morao” nije bilo važno.

I tako, godinama puca po glavi onima koji se nedovoljno suzdržavaju. Sad znamo, ne biju ih kriminalci nego netolerantni, sa slabom iz demokratije, osjetljivi na čast i poštenje.

Na branik familije nedavno je stao mladi Nenad Mićunović, sinovac Branislava Mićunovića. Napao je poslanika Nebojšu Medojevića i zaprijetio da mu više ne pominje porodicu. Prethodno je Medojević rekao kako je htio da čelnike policije pita ,,da li imaju saznanje da je izvjesni Brano Mićunović u relaciji sa Darkom Šarićem”, i predložio da se ,,delegacija Skupštine Crne Gore obrati gospodinu Mićunoviću da zatraži sastanak, da ode i poljubi ruku crnogorskom sultanu i da ga zamoli da isporuči Šarića…”

Televiziju In, a kasnije i druge vlastima bliske medijske kuće zanimalo je kako se u povodu cijele situacije osjeća otac Nenada Mićunovića, pa je Božidar imao priliku da izjavi kako bi ,,isto toga Medojevića zamolio da nas u daljim njegovim izjavama izostavi, i da nas zaboravi, i da nas poštedi svega drugoga. A druga stvar, isto bih ga pitao, neka čuje, pa ako je muško neka dođi i neka kaže mene, kad je on to sa Branom popio kafu i da ga je znao da bi o njemu mogao da priča ovako”. Neko iz porodice Medojević možda je mogao reći kako se boji jer im je član porodice napadnut ispred kuće, ali njih niko ništa nije pitao. Šta je njihov strah, spram časti Mićunovića.

Nije mali spisak ljudi koji se nijesu suzdržavali, pa ih je stigao nedostatak demokratskog kapaciteta. Mladen Stojović, sportski novinar iz Bara pisao je i govorio o fudbalskoj mafiji i i čelnim ljudima klubova Obilić, Sutjeska i Zeta. Prije dvije godine napadnut je u svom stanu u Baru. Polomljene su mu donja i gornja vilica, ozlijeđena jagodična kost, zaradio je gomile modrica i ogrebotina po cijelom tijelu . Za nedemokratama se traga.

U ranim jutarnjim satima, u septembru 2007. kod hotela Ribnica, nakon proslave desete godišnjice osnivanja novine, napadnut je novinar i direktor Vijesti Željko Ivanović. Tukli su ga bejzbol palicama. Ivanović je rekao da je to „čestitka od onih koji vladaju Crnom Gorom, a to je Milo Đukanović i njegova familija, bilo biološka ili kriminalna”. Prebijanje Željka Ivanovića imalo je sudski epilog. Napadači, manje-više nijesu imali pojma šta se kako i zašto desilo, ionako je bilo važno samo da su priznali. Osuđeni su najprije na po četiri, a potom na po godinu zatvora. Tolerantni premijer je, zbog Ivanovićeve izjave, na sudu tražio odštetu od milion eura.

Krajem 2007. pretučen je i novinar Radio Berana i Publike Tufik Softić. Pisao je o trgovini drogom. U mraku, ispred kuće, bejzbol palicama zamalo sa ga ubili. Fraktura lobanje, polomljena ruka. Počinioci su i dalje nepoznati. U prvoj izjavi policiji Softić je rekao kako sumnja da je u napad na njega umiješan Dragan Labudović koji mu je prijetio zbog pisanja o trgovini drogom. Labudović je sada jedan od osumnjičenih za šverc 2,8 tona kokaina zaplijenjenog u akciji Balkanski ratnik. Policija ga zbog Softića nikad nije saslušala. Sa policajcima je sjedio po kafanama. Divan primjer tolerancije.

Srđan Vojičić je ubijen, a književnik Jevrem Brković povrijeđen ispred zgrade u kojoj Brković živi. Vojičić je pokušao da pomogne Brkoviću kojeg su napala trojica maskiranih napadača. Brković je tvrdio kako je napad na njega i ubistvo njegovog tjelohranitelja ,,djelo ubica i mafijaša koji su se prepoznali u posljednjem romanu koji je napisao”. Ni danas se ne zna ko je ubio Srđana Vojičića.

U maju 2004. u Podgorici je, ispred svoje redakcije, ubijen glavni urednik novine Dan Duško Jovanović. Prošle godine Damir Mandić je za to ubistvo dobio 18 godina zatvora. Direktor Dana Mladen Milutinović nakon presude je rekao da očekuje da će biti otkriveni i nalogodavci ubistva. Ništa od toga.

Netolerancija ima razne oblike. Svjedok deportacije bosanskih izbjeglica Slobodan Pejović redovna je meta zbog toga što nije pristao da ćuti. Profesori Milan Popović i Filip Kovačević, zato što kritički govore o vlasti, zaradili su samo prijeteća, uvredljiva, anonimna pisma. Pismo profesoru Popoviću ličilo je, prema ocjeni mnogih, na saopštenja Demokratske partije socijalista. Ispravan, reklo bi se pristup onima koje šef partije smatra isfrustriranim, sramotnim ljudima. Anonimni pisci ostali su anonimni, kao i oni koji su telefonskim pozivima maltretirali nevladinog aktivistu Aleksandra Zekovića. O sudskim udarima na nekontrolisane medije, već su ispisani romani.

Na putu u bolju budućnost možda bi bilo lijepo da država pronađe nepoznate nedemokrate. Ne zbog hapšenja, već isključivo da im premijer, vlasnik univerziteta, protektor, održi slovo o toleranciji. Ko će, ako ne on.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo