Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Štit vlasti

Objavljeno prije

na

Visok čovjek daleko vidi: premijer je Milo Đukanović otkrio kako nemamo svi isti demokratski kapacitet. Stoga je preporučio ljudima da paze šta pričaju, precizno, da se ,,suzdrže”. Ima, eto, ljudi koji nijesu demokrate kao premijer, pa biju, ponekad ubijaju. Povod da javnost sazna šta predsjednik Vlade misli o toleranciji bila je izjava Andrije Mandića, tokom premijerskog sata u parlamentu, kako je glupo očekivati da premijer uhapsi sebe, da podrži tužilaštvo i sudstvo da se uhapsi njegov brat, da se uhapsi izvjesni Brano Mićunović ili prijatelj Stanko Subotić ili Darko Šarić….

Đukanović je bio jasan: ,,Možete slobodno, koristeći pravo i sve slobode koje vam garantuje ovaj sistem, sa tog i sa drugih mjesta blatiti ljude do mjere i granice njihovog demokratskog kapaciteta, njihove demokratske tolerancije. To što je u opisu radnog mjesta premijera nije u opisu radnog mjesta svakog građanina Crne Gore. Zato se i premijer takođe usteže da izriče nedolične ocjene o drugim ljudima. Moja preporuka je da se i vi suzdržite, jer nemaju svi to u opisu radnog mjesta i nemamo svi isti demokratski kapacitet”.

Tu sad ima razne sociologije i psihologije. Uzmimo, recimo, premijerovog brata. Ista ih je majka rodila, isto su, sigurno, vaspitavani, ni obrazovanja ne fali – mlađi je brat magistar prava, al, se zalomilo da je, za raziku od starijeg tanji sa demokratskim kapacitetom.

Tako je prije desetak godina Aleksandar Aco Đukanović u hotelu Crna Gora, sa Vladislavom Pajom Jabučaninom nanio teške tjelesne povrede članu opštinskog odbora Liberalnog saveza u Podgorici Zoranu Kljajiću. Đukanović i Jabučanin su Kljajića pištoljima tukli po glavi. Kad je Kljajić stigao do bolnice ljekari su konstatovali frakturu čeone kosti i preporučili su hitnu operaciju, poslije intervencije izašao je iz kome… Aco Đukanović se iz zatvora oglasio sapštenjem da je reagovao kako je morao jer se Kljajić drznuo da vrijeđa čast njegove porodice. ,,Na slične uvrede, i Kljajića, i njemu sličnih, uvijek ću tako reagovati. Za to sam spreman da trpim zakonske posljedice.”, isprsio se. Nije, međutim trpio. Jabučanin je osuđen na četiri mjeseca zatvora dok je Aco Đukanović, u nedostatku dokaza, oslobođen optužbe za učestvovanje u toj tuči. Svjedoci su oboljeli od amnezije, Đukanovićevo priznanje da je ,,reagovao kako je morao” nije bilo važno.

I tako, godinama puca po glavi onima koji se nedovoljno suzdržavaju. Sad znamo, ne biju ih kriminalci nego netolerantni, sa slabom iz demokratije, osjetljivi na čast i poštenje.

Na branik familije nedavno je stao mladi Nenad Mićunović, sinovac Branislava Mićunovića. Napao je poslanika Nebojšu Medojevića i zaprijetio da mu više ne pominje porodicu. Prethodno je Medojević rekao kako je htio da čelnike policije pita ,,da li imaju saznanje da je izvjesni Brano Mićunović u relaciji sa Darkom Šarićem”, i predložio da se ,,delegacija Skupštine Crne Gore obrati gospodinu Mićunoviću da zatraži sastanak, da ode i poljubi ruku crnogorskom sultanu i da ga zamoli da isporuči Šarića…”

Televiziju In, a kasnije i druge vlastima bliske medijske kuće zanimalo je kako se u povodu cijele situacije osjeća otac Nenada Mićunovića, pa je Božidar imao priliku da izjavi kako bi ,,isto toga Medojevića zamolio da nas u daljim njegovim izjavama izostavi, i da nas zaboravi, i da nas poštedi svega drugoga. A druga stvar, isto bih ga pitao, neka čuje, pa ako je muško neka dođi i neka kaže mene, kad je on to sa Branom popio kafu i da ga je znao da bi o njemu mogao da priča ovako”. Neko iz porodice Medojević možda je mogao reći kako se boji jer im je član porodice napadnut ispred kuće, ali njih niko ništa nije pitao. Šta je njihov strah, spram časti Mićunovića.

Nije mali spisak ljudi koji se nijesu suzdržavali, pa ih je stigao nedostatak demokratskog kapaciteta. Mladen Stojović, sportski novinar iz Bara pisao je i govorio o fudbalskoj mafiji i i čelnim ljudima klubova Obilić, Sutjeska i Zeta. Prije dvije godine napadnut je u svom stanu u Baru. Polomljene su mu donja i gornja vilica, ozlijeđena jagodična kost, zaradio je gomile modrica i ogrebotina po cijelom tijelu . Za nedemokratama se traga.

U ranim jutarnjim satima, u septembru 2007. kod hotela Ribnica, nakon proslave desete godišnjice osnivanja novine, napadnut je novinar i direktor Vijesti Željko Ivanović. Tukli su ga bejzbol palicama. Ivanović je rekao da je to „čestitka od onih koji vladaju Crnom Gorom, a to je Milo Đukanović i njegova familija, bilo biološka ili kriminalna”. Prebijanje Željka Ivanovića imalo je sudski epilog. Napadači, manje-više nijesu imali pojma šta se kako i zašto desilo, ionako je bilo važno samo da su priznali. Osuđeni su najprije na po četiri, a potom na po godinu zatvora. Tolerantni premijer je, zbog Ivanovićeve izjave, na sudu tražio odštetu od milion eura.

Krajem 2007. pretučen je i novinar Radio Berana i Publike Tufik Softić. Pisao je o trgovini drogom. U mraku, ispred kuće, bejzbol palicama zamalo sa ga ubili. Fraktura lobanje, polomljena ruka. Počinioci su i dalje nepoznati. U prvoj izjavi policiji Softić je rekao kako sumnja da je u napad na njega umiješan Dragan Labudović koji mu je prijetio zbog pisanja o trgovini drogom. Labudović je sada jedan od osumnjičenih za šverc 2,8 tona kokaina zaplijenjenog u akciji Balkanski ratnik. Policija ga zbog Softića nikad nije saslušala. Sa policajcima je sjedio po kafanama. Divan primjer tolerancije.

Srđan Vojičić je ubijen, a književnik Jevrem Brković povrijeđen ispred zgrade u kojoj Brković živi. Vojičić je pokušao da pomogne Brkoviću kojeg su napala trojica maskiranih napadača. Brković je tvrdio kako je napad na njega i ubistvo njegovog tjelohranitelja ,,djelo ubica i mafijaša koji su se prepoznali u posljednjem romanu koji je napisao”. Ni danas se ne zna ko je ubio Srđana Vojičića.

U maju 2004. u Podgorici je, ispred svoje redakcije, ubijen glavni urednik novine Dan Duško Jovanović. Prošle godine Damir Mandić je za to ubistvo dobio 18 godina zatvora. Direktor Dana Mladen Milutinović nakon presude je rekao da očekuje da će biti otkriveni i nalogodavci ubistva. Ništa od toga.

Netolerancija ima razne oblike. Svjedok deportacije bosanskih izbjeglica Slobodan Pejović redovna je meta zbog toga što nije pristao da ćuti. Profesori Milan Popović i Filip Kovačević, zato što kritički govore o vlasti, zaradili su samo prijeteća, uvredljiva, anonimna pisma. Pismo profesoru Popoviću ličilo je, prema ocjeni mnogih, na saopštenja Demokratske partije socijalista. Ispravan, reklo bi se pristup onima koje šef partije smatra isfrustriranim, sramotnim ljudima. Anonimni pisci ostali su anonimni, kao i oni koji su telefonskim pozivima maltretirali nevladinog aktivistu Aleksandra Zekovića. O sudskim udarima na nekontrolisane medije, već su ispisani romani.

Na putu u bolju budućnost možda bi bilo lijepo da država pronađe nepoznate nedemokrate. Ne zbog hapšenja, već isključivo da im premijer, vlasnik univerziteta, protektor, održi slovo o toleranciji. Ko će, ako ne on.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo